EU više nikada neće dopustiti Rusiji da instrumentalizira energente i upotrebljava ih kao oružje te da ucjenjuje ekonomije država članica, rekao je u srijedu europski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen, poručivši i da Europa odbija neizravno pomagati u financiranju ruskog ratnog stroja.
U raspravi o ukidanju svog uvoza energije iz Rusije u EU i uklanjanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja, održanoj u srijedu navečer na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, Jorgensen je jasno rekao da si Europa ne može dopustiti ponavljanje greške iz prošlosti – da bude energetski ovisna o neprijatelju, izvješćuje HINA.
“Nikada više neće Europa biti izložena korištenju energije kao oružja. Nikada više nećemo dopustiti da naše ekonomije budu predmet ucjene, nikada više nećemo neizravno pomagati u financiranju Putinovog rata. To je naša čvrsta odluka”, rekao je povjerenik zastupnicima.
Prema njegovim riječima, dopuštanje Vladimiru Putinu da instrumentalizira energente je bila pogreška koju si više ne možemo dopustiti te je odluka o ukidanju svog uvoza energije iz Rusije i sprečavanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja vrlo važna.
“Ova je odluka ključna ne samo za europsku energetsku sigurnost, već je ključna i za čišći energetski sustav i konkurentniju ekonomiju. Moramo imati integriranu i međusobno povezanu energetsku uniju”, istaknuo je Jorgensen.
Podsjetio je da je prije dva dana Vijeće donijelo opće stajalište tako da su oba suzakonodavca u dobroj fazi postupka što bi trebalo ubrzati usvajanje ovog dosjea, a uvjeren je da će s EP-om postići da se ovaj prijedlog usvoji do kraja godine.
“Sankcije jesu potrebne, ali nam treba i zakonodavstvo”, rekao je Jorgensen.
On smatra da i u budućnosti, čak i kada bude mir, EU i dalje ne bi trebao uvoziti “niti jednu molekulu ruskog plina ili kapljicu nafte”.
Za članice europskog bloka koje su i dalje ovisne o ruskoj nafti je rekao da imaju alternative te da će ih Europska komisija podržati u nastojanjima da iskoriste alternativna rješenja.
“Osim toga, radimo i na prijedlogu za nuklearnu energiju”, dodao je.
“!Uvjeren sam da ćemo postići zajednički cilj – da imamo sigurniju, održiviju i konkurentniju Europu”, zaključio je povjerenik u svom obraćanju.
Rasprava u EP-u je uslijedila u trenutku kada Parlament ulazi u pregovore s Vijećem o nacrtu zakona kojim se želi okončati sav uvoz plina i nafte iz Ruske Federacije.
Vijeće EU-a, tj. ministri energetike svih država članica su 20. listopada na svom redovnom okupljanju podržali prijedlog Europske komisije za postupno ukidanje uvoza ruske nafte i plina u EU do 1. siječnja 2028. godine.
Ministri su odobrili plan za postupno ukidanje sklapanja novih ugovora o uvozu ruskog plina do siječnja 2026., okončanje postojećih kratkoročnih ugovora do lipnja 2026., te dugoročnih ugovora do siječnja 2028.
Ovom odlukom kupci iz EU-a neće moći sklapati nove ugovore o uvozu plina iz Rusije nakon 1. siječnja 2026. godine, a do kraja 2027. moraju prestati uvoziti i prema starim ugovorima, bez obzira hoće li takvi ugovori do tada završiti ili ne.
Odluku je predložila Europska komisija i ona je dobila potrebnu većinu u Vijeću, gdje su protiv bile samo Mađarska i Slovačka, države koje nemaju izlaz na more. Za ovu odluku dovoljna je bila kvalificirana većina u Vijeću. Europska komisija namjerno je formulirala svoj prijedlog na način da se može usvojiti unatoč protivljenju Mađarske i Slovačke, dvije zemlje koje još uvijek uvoze rusku naftu.
Formalno je ova odluka zapravo mandat Vijeću za pregovore s Europskim parlamentom, čiji je pristanak nužan da bi ona stupila na snagu. Jorgensen je uvjeren da će se međuinstitucionalni dogovor postići jer je Parlament do sada više od drugih EU institucija tražio takvu mjeru.
Iako je od početka ruske agresije na Ukrajinu uvoz plina pao značajno, s preko 40 posto na 13 posto, EU i dalje uvozi prilično velike količine plina iz Rusije, točnije oko 15 milijardi eura godišnje. Dok samo Slovačka i Mađarska sada uvoze preko plinovoda, zemlje poput Belgije i Francuske su povećale uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG).
S druge strane, udio ruske nafte u uvozu EU pao je na ispod 3 posto.
Najmanje od 2006., Rusija je u više navrata poremetila protok plina i nafte u države članice EU-a. Invazija 2022. dovela je do daljnje namjerne manipulacije tržištem, što je uzrokovalo porast cijena energije do razine koja je osam puta veća nego prije krize i dovelo do gospodarske nestabilnosti, inflacije i izvanredne situacije u opskrbi u jedanaest država članica.
U raspravi su zastupnici gotovo jednoglasno podržali prijedlog da se “stane na kraj ruskoj nafti i plinu”, ali i uz upozorenje nekih zastupnika da “američki ukapljeni plin ne smije postati nova europska Ahilova peta”, prenosi HINA.
/Desk/