Europska komisija će sljedeći tjedan donijeti protumjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminija i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 posto za velik broj proizvoda slijediti nakon analiza i konzultacija s državama članicama.
Od 12. ožujka na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminija i čelika u Sjedinjene Države iz cijelog svijeta, a od 3. travnja također 25 posto na sve automobile i dijelove automobila koji se ne proizvode u SAD-u, prenosi HRT/HINA.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je 2. travnja trgovinski rat cijelom planetu i najavio recipročne carine, minimalno 10 posto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. travnja. Europskoj uniji je odrezao carine od 20 posto, Kini 34 posto.
I dalje ostati nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su dio taktike za dobivanje ustupaka. Trump je rekao da će mu carine dati veliku moć u pregovorima.
Do sredine prošlog tjedna Komisija se konzultirala s državama članicama o protumjerama na američke carine na čelik i aluminij i odluka bi trebala biti donesena u srijedu i stupiti na snagu 15. travnja.
Odluka se donosi na prijedlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako se tome ne usprotivi kvalificirana većina (55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalificirane većine ni za prijedlog ni protiv njega, Komisija može samostalno donijeti odluku.
Komisija je najavila razmjeran odgovor u visini do 26 milijardi eura, što odgovara gospodarskom opsegu američkih carina.
Što se tiče protumjera na američke carine na automobile i automobilske dijelove te na recipročne carine od 20 posto, Komisija ističe da se neće žuriti, da želi sve podrobno analizirati.
Komisija svoj pristup temelji na tri elementa: pregovorima, protumjerama i diversifikaciji trgovine. Želi pokušati putem pregovora naći rješenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu veliki adut vidi u snazi svojeg unutarnjeg tržišta. Ne bude li moguće to riješiti pregovorima, slijedit će protumjere.
“Nećemo pucati na prvu, želimo dati priliku pregovorima”
Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Europske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno i prije svega jedinstveno, dok budemo kalibrirali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspiju pronaći pošten dogovor, na dobrobit obiju strana, izjavio je povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič.
U Komisiji ne žele govoriti kakve bi mjere mogla poduzeti i ističu da je sve na stolu.
– Sve opcije su stolu i ne želimo spekulirati o tome što ćemo napraviti, rekao je novinarima visoki dužnosnik Komisije koji je želio ostati anoniman. Pri tome će se voditi računa da eventualne protumjere budu što bolnije za Sjedinjene Države, a da istodobno donose što manje štete za Europu, to jest uvest će se carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.
– Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine primjerice na kavu ili banane, koje uopće ne proizvode, rekao je neimenovani dužnosnik Komisije. Dodao je da Europljani imaju alternativu primjerice za motocikle Harley Davidson, traperice Levi’s ili soju. Prema prvim procjenama Komisije, recipročne carine od 20 posto odnose se na oko 290 milijardi eura europskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijelo prihode od 58 milijardi eura. Na automobile i automobilske dijelove koje EU izvozi u vrijednosti od oko 66 milijardi eura, prihod od carina od 25 posto iznosio bi 16,5 milijardi eura, dok bi na izvoz na aluminija i čelika u iznosu od 26 milijardi eura, carinski prihod iznosio 6,5 milijardi eura.
Ukupno, dodatne američke carine odnose se na robu u vrijednosti oko 380 milijardi eura, što je oko 70 posto ukupnog izvoza iz EU-a u Sjedinjene Države. S tim bi Sjedinjene Države ostvarile carinski prihod od 81 milijardu eura godišnje, umjesto sadašnjih 7 milijardi. Ali iznos od 80-ak milijardi mogao bi se dosegnuti samo pod uvjetom da ostane isti volumen trgovinske razmjene, što nije logično očekivati jer se s carinskim barijerama opseg trgovine smanjuje.
Komisija ima isključivu nadležnost u vanjskoj trgovini i države članice ne mogu izravno pregovarati s Trumpovom administracijom. Pritom se mora voditi računa da se među članicama ravnomjerno rasporedi teret protumjera koje namjerava uvesti jer nisu sve članice jednako ovisne o trgovini s američkim tržištem. Najizloženije su Irska, Njemačka i Italija.
EU pred velikim testom
Stoga će u traženju odgovora na pitanje kakve mjere i koje proizvode napasti carinama jedinstvo EU-a biti na velikom testu jer će neke članice tražiti da se s toga popisa skine određeni američki proizvod kako bi izbjegle američku odmazdu za svoje izvozne adute. Nagađa se primjerice o tome da Francuska traži da se s popisa proizvoda na koje se namjerava uvesti carina skine američki burbon jer je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na francuska vina.
U Komisiji su svjesni da u pregovorima sa Sjedinjenim Državama moraju biti u snažnoj poziciji, stoga ističu da je sve na stolu, da nikakve protumjere ne isključuju. To može značiti oporezivanje digitalnih usluga američkih tehnoloških kompanija poput Applea, Amazona, Mete ili financijskih usluga (Paypal).
Komisija u rukama ima i moćni instrument, koji neki nazivaju nuklearnom opcijom. Riječ je o instrumentu za borbu protiv prisile, koji EU-u omogućava da uzvrati protumjerama zemljama koje se koriste gospodarskom prisilom i trgovinom kako bi utjecale na odluke Unije. Instrument za borbu protiv prisile (ACI) predviđa širok raspon mogućih protumjera ako određena zemlja ne odustaje od primjene prisile. One uključuju uvođenje carina, ograničavanje trgovine uslugama i trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva te ograničavanje pristupa stranim izravnim ulaganjima i javnoj nabavi. Taj instrument nikad dosad nije korišten, a izvorno je zamišljen kao sredstvo za odvraćanje kineskih pritisaka.
Na burzama najveći pad od koronakrize
Na svjetskim su burzama prošlog tjedna cijene dionica zabilježile najveći tjedni pad od koronakrize 2020. godine jer je Washington najavio drastične uvozne carine, a Peking uzvratio protumjerama.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 7,9 posto, na 38.314 bodova, dok je S&P 500 potonuo 9,1 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 10 posto, na 15.587 bodova.
Početkom tjedna činilo se da bi se tržište moglo oporaviti od pada prethodnoga tjedna jer su ulagači računali s tim da će Washington biti popustljiv u vezi s dugo najavljivanim carinama.
No u srijedu je slijedio hladan tuš – predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je carine od 10 posto na sav uvoz, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.
Takve drastične carine nitko nije očekivao pa su u četvrtak oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije preko Europe do SAD-a.
Kina uzvraća udarac
Optimističniji ulagači nadali su se smirivanju tržišta, no u petak je pritisak na burze dodatno pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.
Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, boje se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
To više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući Europsku uniju.
Zbog toga analitičari banke JP Morgan procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.
Najveći pad Wall Streeta od koronakrize
Zbog svega toga, na Wall Streetu je u posljednja dva dana prošloga tjedna Dow Jones potonuo 9,3 posto, S&P 500 10,5, a indeks Nasdaq 11,4 posto.
To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije COVID-a.
U ta dva dana samo na Wall Streetu izbrisano je više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Utjehu ulagačima nije pružio ni predsjednik Američke središnje banke Jerome Powell, premda je Trump pozvao FED na smanjenje kamatnih stopa, što bi podržalo tržišta.
Powell je zanemario Trumpove pozive i u petak poručio da će središnja banka sa svojim potezima pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.
Powell je rekao da su najavljene carine znatno više nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.
Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je, rekao je Powell i istaknuo da je središnja banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.
Nasdaq u području ‘medvjeda’
Nakon prošlotjednog pada, Dow Jones i indeks S&P 500 zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu pali, VIX indeks ‘straha’ skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
– Tržište ‘bikova’ je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas utjecaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni gospodarski rast, kaže Emily Bowersock Hill, direktorica u tvrtki Bowersock Capital Partners.
Europski indeks STOXX 600 potonuo više od 8 posto
I na svim ostalim najvećim svjetskim burzama cijene dionica prošlog su tjedna oštro pale. Među ostalim, STOXX 600, indeks najvažnijih europskih dionica potonuo je 8,3 posto.
Pritom je londonski indeks FTSE skliznuo 7 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 8 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 8,1 posto, na 7.274 boda.
/Desk/