U Pododboru Komiteta za vanjske poslove Sjedinjenih Američkh država jučer se razgovaralo u Zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini. Istaknuto je kako je eskalacija između Srbije i Kosova te nasilje na Sjeveru Kosova alarmantno te da se hitno trebaju vratiti za pregovarački stol. Osudili su “politiku secesionizma Republike Srpske i njenog lidera Milorada Dodika” te kazali kako predstavlja prijetnju miru Zapadnom Balkanu. “Očekuje se američki odgovor, sankcije su potrebne sada”, poručeno je iz Komiteta, ali i naglašeno kako “Europa ne može biti sigurna ako situacija bude ‘kuhala’ na Zapadnom Balkanu” te da se ne može dozvoliti Rusiji popunjavanje vakuum zbog nedostatka napretka”.
Escobar: Kritike za Dodika
Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, obraćajući se Komitetu, govorio je o stanju na zapadnom Balkanu, kao i o BiH. Rekao je kako su velike zapreke u integraciji Zapadnog Balkana u euroatlantske procese.
“Usporen napredak demorkatizacije, korupcija, etnonacionalistička politika, dezinformacije – samo su neki od izazova, ali nisu nepremostivi. Najveća prijetnja je korupcija”, rekao je Escobar.
Na stanje u BiH osvrnuo se govoreći o situaciji na Zapadnom Balkanu (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo). Ponovo je poručio da će se SAD suprotstaviti antiustavnom djelovanju u BiH.
“U BiH, nažalost, Republika Srpska i njen predsjednik (Milorad Dodik) i dalje su fokusirani na podrivanje državnog ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma. Njegove ponovljene antidemokratske aktivnosti prijete napretku Bosne i Hercegovine i regije. Nastavit ćemo se protiviti onima koji su odgovorni za podrivanje Daytonskog sporazuma i prijete teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Podržavamo misiju ALTHEA i korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika da se usprotivi tim nastojanjima”, poručio je.
Republikanska kongresmenka Ann Wagner, obraćajući se Escobaru, kazala je kako je potrebno sankcionirati one koji prijete teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Podsjetila je Escobara da su SAD jamstvo Daytonskog sporazuma.
“Mir u BiH je skup, a oni koji prijete moraju biti odgovorni”, rekla je Wagner.
Ona je zaključila kako je povlačenje RS-a iz Ustavnog suda BiH ozbiljan pokazatelj eskalacije. Napomenula je da je Dodik najavio održavanje referenduma o statusu RS-a te je pitala Escobara kako SAD namjeravaju to spriječiti.
Odgovarajući na to pitanje, Escobar je rekao kako se svim sredstvima to želi spriječiti, a osvrnuo se i na informacije kako su pojedine europske i međunarodne financijske institucije obustavile financiranje RS-a.
“To znači jačanje EUFOR-ovih snaga, punu podršku visokom predstavniku (Christianu Schmidtu) i mi s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom radimo na zaustavljanju novca, da se ne daje novac onima koji štete državi”, istaknuo je Escobar.
Kongresmenima je poručio da trebaju računati na američku reakciju u BiH. Smatra da SAD trebaju sankcionirati još neke bh. političare, ustvrdio je i kako pojedini dužnosnici u privatnim razgovorima traže obustavu sankcija.
Upitan zašto EU ne uvodi sankcije, odgovorio je da je to dobro pitanje, podsjetivši da je za to potreban konsenzus svih 27 država članica. U tom kontekstu je istaknuo kako je potrebno izvršiti pritisak na Mađarsku.
Članica Komiteta Wagner kritizirala je Dodika i kazala je kako “SAD moraju imati za prioritet borbu protiv antidemokratskih aktera poput Dodika”.
Escobar je odgovorio kako to sprečavaju jačanjem misije ALTHEA, punom podrškom visokom predstavniku te zajedničkim radom s EBRD-om, MMF-om i EU da ne daju novac “onima koji štete države”.
“Sankcije djeluju, učinkovite su. Ali imamo dvije matrice. U privatnim razgovorima ono što zvanični RS traže od nas – molim vas ne više sankcija”, rekao je.
Na pitanje zašto EU ne uvede sankcije Dodiku, kazao je kako su mu rekli da ima 27 članica EU među kojima je i Mađarska koje moraju biti saglasne. Wagner je rekla kako se “na Mađarsku treba izvršiti pritisak”.
“Snažna podrška Kosovu”
Govoreći o Srbiji i Kosovu, kazao je kako ranije napravljen napredak u pregovorima, ali da je ključni element uspostavljanje zajednica srpskih općna na Sjeveru Kosova.
“Srbija i Kosovo su se dogovorili da priznaju međusobne simbole i oznake dokumente. Srbija je rekla da neće lobirati protiv integracije Kosova u međunarodne organizacije. Neprihvatljivo je nasilje protiv pripadnika KFOR-a i novinara. Mi i EU pozivamo na deeskalaciju i jačanje napore na implementaciji sporazuma”, rekao je Escobar.
Odgovarajući na pitanja članova Komiteta rekao je da “stoje uz Kosovo” te “da postoje posljedice za Srbiju ako se budu protivila pristupanju Kosova u međunarodne organizacije”.
Govoreći o priznavanju neovisnosti Kosova i članicama EU koji ne priznavaju tu neovisnost, Escobar je rekao kako “State Department radi na tome”.
“Ohridski dogovor je naša najveća prilika u posljednjih 15 godina za globalnu kampanju priznavanja Vlade Kosova”, rekao je.
Član komiteta Jim Costa rekao je da “ovo nije Ukrajina”.
“Ovo su Srbija i Rusija koje su okružene NATO zemljama i to je potencijalno opasnije od Ukrajine ukoliko dođe do proširenja ovog nasilja. Nisam siguran zašto već nismo uveli sankcije Srbiji jer su uvezli teško naoružanje iz Rusije”, rekao je Costa.
Utjecaj Kine i Rusije
Escobar je govorio i ovisnosti zapadnog Balkana o ovim dvjema zemljama.
“Ruski uticaj dolazi na dva načina – jedan kroz dezinformiranje, drugi putem energije. Rusija ne pruža pomoć i ne može pomoći izgradnji i demokratskoj vladavini. Svi ovise od energije. Regiju možemo pomoći tako što ćemo ojačati njihovu energetsku neovisnost”, kazao je.
Kao jedan od elemenata borbe su, rekao je Escobar, europske integracije kao i veći angažman američkih organizacija.
Zajednička izjava mogla bi postati zakon
Grupa američkih kongresmena i kongresmenki objavila je jučer zajedničku izjavu, ističući podršku demokratskim procesima i očuvanju mira i stabilnosti u BiH i regiji, te šaljući poruku da “međunarodna zajednica neće tolerirati akcije koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju”. Inače, kongresmenka Ann Wagner, jedna od potpisnica izjave, prethodno je predstavila Zakon o održavanju Daytonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, koji je usvojen u Zastupničkom domu prošle godine,
Ovom prilikom, kongresmenka Wagner, kao potpredsjednica Komisije za vanjske poslove Zastupničkog doma i predstavnica najveće bh zajednice izvan BiH, istaknula je važnost stabilnosti u regiji i potrebu suprostavljanja “destruktivnim političarima koji žele poništiti godine mira”.
“Nećemo dopustiti da korumpirani političari u BiH, često potpomognuti Putinovim režimom, ugroze Daytonski sporazum i učine život još opasnijim za sve u regiji. Ovaj prijedlog zakona osigurat će da nametnemo sankcije ovim destabilizirajućim kriminalcima i odvratiti loše aktere, uključujući Rusiju, da steknu uporište u regiji”, podvukla je Wagner.
Kongresmen Mike Turner, koji je bio gradonačelnik grada Daytona tijekom povijesnog potpisivanja mirovnog sporazuma 1995. godine, istaknuo je da “postizanje mira nije bilo lako, te da su međunarodni mirovni sporazumi održivi samo ukoliko su sve strane voljne sjesti za stol”.
“Podržavanje Daytonskog mirovnog sporazuma kroz Zakon o sankcijama pokazuje nepokolebljivu predanost Sjedinjenih Država unaprjeđenju sigurnosti i sprječavanju nasilja. Smatrajući odgovornima one koji podrivaju mirovne sporazume, šaljemo snažnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerirati akcije koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju”, dodao je.
Kongresmenka Susan Wild je pozvala na pružanje podrške građanima BiH u zaštiti “teško stečenog mira u suočavanju sa silama sukoba i sektaštva”, a u isto vrijeme čineći demokraciju “jačom, reprezentativnijom i inkluzivnijom”.
“Ključno je to što ovaj prijedlog zakona poziva BiH da provede presude Europskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju ukidanje postojećih etničkih i vjerskih uslova za obnašanje visokih političkih dužnosti — što je neprihvatljiva prepreka za građane jevrejskog i romskog porijekla, kao i sve ostale građane koji ne pripadaju trima zaštićenim etničkim zajednicama”, dodaje Wild.
Izjavu zaključuje kongresmen Tom Kean koji je naglasio da “narod BiH zaslužuje vlast koja cijeni i daje prioritet jedinstvu i demokraciji”.
“Poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma kroz Zakon o sankcijama će BiH staviti na pravi put kako bi zaštitla svoj suverenitet, stabilnost, teritorijalni integritet i multietnički karakter od zlonamjernih aktera koji žele prekršiti duh Daytonskog mirovnog sporazuma. Kao predsjednik Europskog pododbora za vanjske poslove, nastavit ću se boriti za mir i stabilnost u Europi i cijelom svijetu”, zaključio je Kean.
Ovaj zakon bi naglasio da je politika SAD-a podrška jedinstvenoj, suverenoj i multietničkoj BiH, ohrabrio korištenje sankcija protiv onih koji podrivaju Daytonski sporazum i demokratske institucije BiH, te potaknuo EU da se pridruži SAD-u u sankcioniranju predsjednika entiteta Rpeublika Srpska Milorada Dodika. Također, usredotočio bi se na razotkrivanje uloge Rusije u raspirivanju nestabilnosti u BiH i ugrožavanju multilateralnih mirovnih napora, i ulagao napor da se zaštiti Ured visokog predstavnika.
Prijedlog zakona također predviđa ovlasti za izricanje sankcija stranim osobama i odraslim članovima obitelji koji podrivaju Daytonski sporazum ili na drugi način prijete sigurnosti BiH.
Navodi se da se sankcije moraju izreći za formiranje ili sudjelovanje u formiranju paralelnih odcijepljenih institucija, za kršenje ili ometanje provedbe Daytonskog sporazuma, uključujući prijetnje Uredu visokog predstavnika, podrivanje demokratskih institucija BiH, te zahtijeva redovno izvješćivanje za uspostavljanje snažnog nadzora. Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je njegovo usvajanje od strane Senata te dobije potvrdu od Predsjednika SAD.
/Desk/