Erdogan dolazi nekoliko dana od službenog početka predizborne kampanje za listopadske izbore. Očekuje se da će turki predsjednik pružiti snažnu podršku predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću, kako je to do sada uvijek činio, a kako je uvijek činio i Izetbegović prema Erdoganu, a posebice prema njegovom ocu Aliji Izetbegoviću koji mu je „Bosnu ostavio u amanet“. Pri tom Ergogan ekonomsko-politički pragmatično od Rusije kupuje dvostruko više nafte i razvija suradnju, a BiH, Hrvatsku i Srbiju posjećuje jer želi „doprinijeti miru i stabilnosti u regiji“, piše Dnevni list.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan posjetit će BiH 6. rujna, nekoliko dana od službenog početka predizborne kampanje za listopadske izbore. Očekuje se da će turki predsjednik pružiti snažnu podršku predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću, kako je to do sada uvijek činio, a kako je uvijek činio i Izetbegović prema Erdoganu. Erdoganov posjet već prije je najavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, kazavši kako će turski predsjednik “posjetiti BiH u okviru posjeta balkanskim zemljama što potvrđuje posvećenost Turske miru i stabilnosti u regiji”.
BiH: Erdoganov amanet
Ovo je ujedno i nastavak Erdoganove političke uloge kao svojevrsno vodećeg “medijatora” za Europu, u pregovorima zaraćenih Rusije i Ukrajine, ali i odnosima Srbije, BiH i Hrvatske – predsjednika moćne države sa jednim od najvažnijih geostrateških položaja, ali i jedinog državnika s europskog tla koji, u vrijeme rata u Ukrajini i ruske invazije na tu zemlju, s ruskim predsjednikom Putinom unajprjeđuje i jača ekonomske odnose, dok države EU prema Rusiji nameću sankcije.
Erdoganov političko-ekonomski pragmatizam i vrlo mudro, čak i lukavo, političko balansiranje, slobodno se može kazati, dovelo ga je u ulogu jedine spona Putina s Europom. On je čovjek kojem su u Bruxellesu otvorena vrata i od kojeg, može se i to kazati, u dobrom dijelu strepi europska administracija iako njegovu vlast smatraju režimom – prisjetimo se samo njegovih prijetnji kako će propustiti stotine tisuća migranata prema Europi tijekom migrantske krize proteklih godina.
Naravno, Erdogan je posvećen prijatelj obitelji Izetbegović koja suvereno vlada najjačom bošnjačkom strankom u BiH i kojem je prvi predsjednik RBiH i prvi predsjednik stranke, otac današenjeg predsjednika, Alija Izetbegović pred kraj svog života “ostavio Bosnu u amanet”, kao zavjetnu vrijednost danu na čuvanje.
Podsjetimo da je upravo o ovome svojedobno turski predsjednik svojedobno govorio, prisjetivši se 18. listopada 2003. godine posjeta Sarajevu, samo dan prije smrti prvog predsjednika Alije Izetbegovića, prisjetivši kako mu je on tada kazao: “Tayyip, vi ste potomci sultana Fatiha, ovaj prostor je vama u amanet, zato ga čuvajte”.
“Kako sada da ostavimo Mostar, Drinu i sultan Fatihovu džamiju? Naravno da to nikada nećemo ostaviti. Ovo su sve spomenici koji su kruna naše civilizacije. Ta civilizacija ih je tamo podigla kao razlog postojana. Od 15. stoljeća pa na ovamo. Ova poruka velikog državnika i jednog od najvažnijih mislilaca našeg stoljeća nije bila samo izraz njegove (Izetbegovićeve) ljubaznosti. Činjenica da je Bosnu dao u amanet Turskoj manifest je njegovog civilizacijskog horizonta. Jer, Alija je vidio i znao da muslimani jedino jedinstveni, u zajedništvu i solidarišući se jedni s drugima, mogu ostvariti svoju civilizacijsku misao”, rekao je Erdogan u listopadu 2017. na sjednici Međunarodnog civilizacijskog vijeća, a što su prenijeli turski mediji.
Turska nije uvela sankcije Rusiji i udvostručila je uvoz ruske nafte
Radio Slobodna Europa (RSE), pozivajući se na Reuters, prenijela je vijest kako je Turska udvostručila uvoz nafte iz Rusije ove godine, pokazuju podaci kompanije za financijske analize Refinitiv Eikon, dok dvije zemlje produbljuju suradnju u vrijeme kada su na snazi sankcije Zapada protiv Moskve-
Trgovina između Turske i Rusije je u procvatu od proljeća, pošto turskim tvrtkama nije zabranjeno poslovanje s ruskim kompanijama.
Time je popunjena praznina nastala povlačenjem poduzeća koja dolaze iz zemalja Europske unije od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Turska je povećala uvoz nafte iz Rusije na više od 200.000 barela na dan ove godine, dok je u istom periodu prošle godine uvozila 98.000 barela na dan iz ove zemlje, navodi Refinitiv. Turska nije uvela sankcije Rusiji i navodi da se i dalje oslanja na isporuke ruskih energenata.
U jeku sankcija Erdogan razvija partnerstvo s Putinom
Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan početkom ovog kolovoza sastali su se u ruskom Sočiju. Mediji su izvijestili od četverosatnom razgovoru dvojice lidera te o dogovoru o jačanju poslovne suradnje, a razgovaralo se i o “solidarnosti i koordiniranoj borbi protiv svih terorističkih organizacija u Siriji”, ali i usuglasila stajališta oko poloitičkih zbivanja u Libiji.
Nakon sastanka odaslano je i zajedničko priopćenje u kojem se kazalo da su “uprkos aktuelnim regionalnim i globalnim izazovima, dvojica lidera potvrdila spremnost za unaprjeđenje odnosa Turske i Rusije na osnovama međusobnog poštovanja i u skladu sa međunarodnim obavezama”.
“Lideri su se dogovorili oko poduzimanja konkretnih koraka na povećanju obima trgovine između dvije države, u skladu s utvrđenim ciljevima, ispunjavanju očekivanja dvije države na području ekonomije i energetike prema reciprocitetu, te poduzimanju konkretnih koraka za jačanje suradnje po pitanjima koja su već duže vrijeme na dnevnom redu dvije države, posebno na području prometa, trgovine, poljoprivrede, industrije, financija, turizma i građevinarstva”, stajalo je u njihovom zajedničkom priopćenju.
Navedeno je kako je dijalog Rusije i Turske doprinio “postizanju Istanbulskog sporazuma o sigurnom transportu žitarica i prehrambenih proizvoda iz ukrajinskih luka”, ali i potreba pune primjene Istanbulskog sporazuma, uključujući neprekidan izvoz sirovina nužnih za rusku proizvodnju žitarica i đubriva. Ovakav ton suradnje Erdogana i Putina dovode do zaključka da je upravo turski predsjednik još jedna spona ruskog utjecaja i za BiH, a možda i najsnažnija.
Ni Dodik ni Vučić ne mogu se mjeriti s Erdoganom
Ni, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali ni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ne mogu se mjeriti s Erdoganovim utjecajem. Dodik u Predsjedništvo može samo naklapati o blokadama bilo čega što se tiće odnosa BiH prema Rusiji, no realno on zapravo ništa i uistinu ne može blokirati u Predsjedništvu jer se s istim neće složiti ostala dva člana i sve odluke donose se konsenzusom.
Tako Dodik ima “opravdanje” posvećenosti Rusiji, a zapravo skoro ništa nije u mogućnosti konkretno učiniti, ali mu je to zalog za podaničko moljenje isporuke plina itd. Izuzev kada neku od njegovih inicijativa na tom fonu podrže i hrvatski zastupnici u državnom parlamentu, dopuštajući se uvući u igru i smatrajući kako će ishoditi neke političke bodove, a zapravo rezultiraju suprotnim učinkom.
Nikada ni Dodik, a ni Vučić nisu imali kritiku za Erdogana, čak što više.
Uistinu, vrlo, vrlo komplicirane političke igre, kako je to nedavno ljutito kazao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ali i dokaz kako malo tko ima jasnu viziju smjera europskog puta. No, to je već druga tema.
Odnosi Izetbegović-Erdogan
Vrlo su isprepleteni politički odnosi preko BiH – Erdogan vrlo uspješno posluje te Turska i Rusija od međusobne ekonomske suradnje zarađuju milijarde te se otvara put ruskoj nafti na tržištu. S druge strane, Rusija je, primjerice, stavila veto na izglasavanje Rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u UN-u. Istodobno, dok Europa strepi od zimske sezone i “zavrtanja ventila” od strane Rusije, dva bh uvoznika ruskog plina, sarajevski Energoinvest i banjalučki Gas-Res od toga ne strahuju. Ove interese vrlo je teško dokučiti, a kamoli objasniti.
Na koncu, podsjetimo je da je predsjednik najjače bošnjačke stranke, SDA, Bakir Izetbegović, u izvrsnim odnosima s Erdoganom, koji je bio prijatelj i njegovom ocu, prvom predsjedniku RBiH i prvom predsjedniku SDA Aliji Izetbegoviću. Erdogan je nedavno bio i vjenčani kum Izetbegovićevoj kćeri na vjenčanju.
No, od Izetbegović nema kritika na Erdoganovu suradnju s ruskim predsjednikom koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, a koji mu “dolazi na noge” u jeku predizborne kampanje kako bi ponovno potvrdio svoju posvećenost danom “amanetu” i podržao SDA. On je Erdogana jednom čak nazvao „Božjim poslanikom“.
Ostaje samo za nagađati kakve bi reakcije među bošnjačkim političkim krugovima izazvala takva, hipotetička, suradnja Erdogana, primjerice, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s turskim predsjednikom, piše Dnevni list.
/Desk/