Eurozastupnici su u četvrtak zatražili učinkovitije sustave nadzora i praćenja kako bi se otkrilo i spriječilo vanjsko upletanje u rad Europskog parlamenta a u izvješću su među zemljama koje ulaže velika sredstva u lobiranje u Bruxellesu naveli i Srbiju, prenose agencije.
Pokušaji upletanja u demokraciju su „raširena pojava koja se mora što snažnije suzbiti”, upozorili su zastupnici u preporukama za reformu pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije, koje su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili s 441 glasom za, 70 protiv i 71 suzdržanim.
Vanjsko upletanje „ne smije ostati bez posljedica”, ističe se u izvješću i poziva na obustavu svih zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga o suradnji s tijelima zemalja koje su pokušale utjecati na rad Parlamenta, kao i financiranja iz Unijinih programa. Zastupnici, međutim, traže da se zadrže financijska sredstva za organizacije civilnog društva i neovisne medije, kao i za humanitarnu pomoć, priopćio je Europski parlament..
U izvješću se navodi da su zemlje kao što su „Katar, Maroko, Kina, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Srbija i Turska uložile velika sredstva u lobiranje u Bruxellesu”.
Europski parlament traži da se opseg registra transparentnosti i povezano praćenje proširi, a zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi objaviti sve zakazane sastanke s predstavnicima interesnih skupina, uključujući sastanke s diplomatskim predstavnicima zemalja izvan EU-a.
Zastupnici su zatražili brzu reviziju Kodeksa ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu, uključujući učinkovite sankcije. Revizija bi trebala obuhvaćati učinkovitiju zaštitu zviždača i jačanje pravila o sukobu interesa, prijavi imovine i objavljivanju dodatnih prihoda.
Također su istaknuli „brojne nedostatke u pravilima o integritetu i transparentnosti Europskog parlamenta” i pozvali da se prijedlog u 14 točaka predsjednice Metsole za reformu pravila Parlamenta što prije pretvori u konkretne mjere. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je u veljači, uslijed optužbi da su katarski predstavnici podmićivali potpredsjednicu EP-a Grkinju Evu Kaili, iznijela niz mjera za snažniji nadzor odnosa zastupnika s lobistima i predstavnicima drugih država.
Novo tijelo EU-a za etička pitanja trebalo bi pratiti poštuju li bivši zastupnici u Europskom parlamentu šestomjesečno razdoblje mirovanja. Usto, bivšim zastupnicima ukinuo bi se pristup Parlamentu ako budu lobirali u ime visokorizičnih zemalja. Zastupnici u Europskom parlamentu također žale što je Komisiji trebalo toliko dugo da predstavi svoj prijedlog i što joj nedostaje ambicija za uspostavu neovisnog tijela EU-a za etička pitanja.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je nakon glasanja da su ta “rješenja naša obrana protiv autokratskih trećih zemalja koje pokušavaju podjarmiti europsko donošenje odluka”.
Suizvjestitelj Vladimír Bilčík (EPP, Slovačka) poručio je da „Parlament mora ostati otvorena institucija, a istodobno se obraniti od korupcije i zlonamjernog vanjskog upletanja”.
“Da bi se to postiglo, predlažemo sigurnosnu provjeru osoblja koje se bavi osjetljivim pitanjima, veću otvorenost prema javnosti u pogledu sastanaka s predstavnicima koji nisu iz Europske unije te uspostavu političkih veza s trećim zemljama isključivo putem etabliranih parlamentarnih kanala”, kaže slovački pučanin
Suizvjestiteljica iz kluba liberala Nathalie Loiseau (Renew, Francuska) dodala je da “preporuke pokazuju odlučnost Parlamenta da poboljša svoju transparentnost, bori se protiv korupcije i bolje se bori protiv zlonamjernog stranog uplitanja”.
Sinčić predlaže “imovinsku karticu”, Picula upozorava na dezinformacije
U raspravi održanoj u srijedu je neovisni hrvatski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić (Ključ Hrvatske) rekao da Hrvatska zahvaljujući “imovinskoj kartici” ima “puno bolje standarde za detekciju i suzbijanje korupcije među zastupnicima nego što su ovdje u Europskom parlamentu” .
“Istina, hrvatsko pravosuđe nam je paralizirano, pa nema pravde, ali imovinska kartica nam nije loša. Puno je bolja od ove europske izjave o financijskim interesima, koja je vrlo, vrlo škrta. U imovinskoj kartici morate navesti imovinu svoju i bračnog partnera. Kartica nije samo sredstvo detekcije nečega koruptivnog što se već dogodilo, već je i alat prevencije”, rekao je Sinčić. Zaključio je, međutim, da “ne vjeruje da u Europskom parlamentu ima iskrene namjere i volje da se stvari naprave kako treba” jer “sadašnja situacija savršeno odgovara bogatima i moćnima koji žele utjecati na zastupnike i, naravno, korporacijama”. “Upravo na današnji dan Parlament je većinom glasao za zataškavanje veze von der Leyen i Pfizera, tako da mislim da je rasprava o transparentnosti deplasirana”, ocijenio je Sinčić referirajući se na usvajanje izvješća “Pandemija bolesti COVID-19: stečena iskustva i preporuke za budućnost”.
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, našla se na udaru kritika i optužbi za netransparentnost oko komunikacije s upravom američke farmaceutske kompanije Pfizer vezano uz nabavu cjepiva, a izvješće, usvojeno u srijedu u Strasbourgu, pozitivno ocjenjuje odgovor EU-a na pandemiju Covida-19.
SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula u raspravi je istaknuo da “strano upletanje, promijenjene geopolitičke okolnosti i dezinformacije ugrožavaju” Parlament i EU. Kao na primjer dezinformacija ukazao je na istup desničarskog francuskog zastupnika Andrea Rougea temeljenog na izvorima iz ruskih medija. Rouge je prethodno u raspravi ustvrdio da je bivša supruga predsjednika Posebnog EP-ovog odbora za vanjska upletanja Raphaela Glucksmana uhićena 2015. u Kijevu s 4 milijuna dolara u gotovini.
Glucksman je u raspravi odmah reagirao optuživši francuskog desničarskog eurozastupnika za iznošenje laži i klevetu, prenose agenicje.
/Desk/