Ekonomski stručnjaci za DW analizirali su posljedice hipotetičkog odcjepljenja RS-a, a što godinama najavljuje i čime prijeti predsjednik SNSD-a i aktualni predsjednik tog entiteta Milorad Dodik. Procjene nisu obećavajuće, a najviše bi bili pogođeni građani RS-a. O ekonomskim pokazateljima govorili su Admir Čavalić, Igor Gavran i Siniša Vukelić.
Secesija je riječ koju predsjednik bh. entiteta, Milorad Dodik, godinama koristi u političkoj retorici. Analitičari su jednoglasni: disolucija RS-a donijela bi njen neupitni ekonomski slom i velike probleme za građane, piše Deutsche Welle.
Na Saboru svoje stranke, SNSD-a, kada je reizabran za predsjednika, Milorad Dodik je kazao da će “inicirati sporazum o mirnom razlazu Federacije BiH i RS”. “Srpsko ujedinjenje krajnji je cilj SNSD-a”, rekao je Dodik. Deutsche Welle zamolio je bh. ekonomske stručnjake da analiziraju ekonomski aspekt scenarija odcjepljenja RS-a.
Građani “preko noći na prosjačkom štapu”
Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je odcjepljenje RS-a nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama, ali da bi taj pokušaj vodio oružanim sukobima i iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet RS.
“Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana – gubi se desetljeće rasta, slično kao i tijekom ’90-tih godina”, ukazuje Čavalić i na šire ekonomske posljedice.
“Ovi pokušaji”, kako kaže “mogu utjecati na daljnju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sada stvara probleme, posebno po pitanju razvoja bazne infrastrukture”, ocjenjuje ovaj ekonomski analitičar za DW, podsjećajući kako je BiH među slabije razvijenim europskim zemljama koja ne može napredovati bez inozemne podrške kroz projekte, kredite itd.
Međutim, kakav je scenarij za RS u “avanturističkom filmu” odcjepljenja?
Nemoguć scenarij
“Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS . Tko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inozemnim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu”, procjenjuje ekonomski stručnjak nevjerojatne razmjere ekonomske katastrofe. Upravo zbog toga je odcjepljenje RS-a naveo kao „nemoguć scenarij”.
“Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje “ciparski scenarij”. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova”, smatra. Pri tom se osvrće i na ekonomsku realnost u RS-a.
“Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocjenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inozemnog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana”, ocjenjuje Čavalić.
Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprijeđenje javnih usluga – zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.
“Iluzija u koju ne vjeruju ni oni koji ju zagovaraju”
Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran također je stava kako je RS već u nezavidnoj situaciji, jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uvjetima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju kada je zbog izmirenja obveza po osnovu zaduženja na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza, pa i plaće.
Povlači i zanimljivu paralelu – “disoluciju” RS-a s Brexitom i golemim gubitcima koji je po britansku ekonomiju prouzročio izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.
“Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, ionako slabe ekonomije kao što je BiH, može brzo i uspješno neovisno funkcionirati je potpuna iluzija u koju vjerojatno ne vjeruju ni oni koji ju deklarativno zagovaraju”, pojašnjava on.
Osvrće se i na suspenziju projekata financiranih od Njemačke, ali i drugih država kao i svojevrsno stavljanje RS na ‘crnu listu’, što je umanjilo atraktivnost za strana ulaganja i povećalo percepciju rizika za potencijalne ulagače.
“Slom – realan opis”
Ekonomskim poteškoćama RS-a tu nije kraj jer je, kako navodi, već izgubila stotine milijuna eura grantova i povoljnih kredita, a dugoročno puno više, od potencijalnih ulaganja koja se neće realizirati i dugoročnih, pozitivnih učinaka suspendiranih projekata.
Smatra kako RS ne bi mogla podnijeti dodatne rashode i da je neovisno funkcioniranje i preuzimanje svih nadležnosti, institucija i zaposlenih s državne razine i uspostava novih – potpuno neizvodivo.
“U tom nemogućem scenariju nema elementarnog ekonomskog potencijala i u rekordnom roku bi završila u bankrotu i raspadu sustava, a iseljavanje stanovništva koje je odavno masovno, poprimilo bi razmjere egzodusa”, zaljučuje Gavran “ekonomski scenarij” odcjepljenja RS-a uz riječi da je “upravo ‘slom’ realan opis takvog ishoda”.
“Jako loše po građane RS”
Siniša Vukelić, ekonomist i urednik dva specijalizirana web portala za ekonomiju i energetiku, Capital.b i Energetikars.com, kao i njegove kolege ekonomisti slično komentira hipotetičko odcjepljenje RS-a.
“To bi bilo iznimno teško financijski”, kaže Vukelić za DW.
Podsjećajući kako se oko 70 posto proračuna RS puni od neizravnih poreza, napominje da bi entitet ostao bez prihoda od PDV-a, carina, trošarina, povjerenja kompanija u eventulno novi sustav itd.
“Tu je i pitanje investiranja, nedostatka roba. Građani bi se suočili s ogromnom inflacijom i nestašicom, robe i usluge bi na tržištu višestruko poskupjele”, govori Vukelić o problemima koji bi nastali. Za njega je važno pitanje i stav Srbije.
“Ako bi se Srbija pridružila blokadi”, komentira, “RS bi bila zatvorena što bi rezultiralo nedostatkom roba, a to bi potaknulo sivu ekonomiju i kriminal”.
“Već za sedam dana nestalo bi robe na tržištu, upitna bi bila isplata mirovina, proračunskih korisnika, javnih poduzeća i to bi bio kolaps ekonomije. Pitanje je i što s Brčko Distriktom koji bi RS ‘podijelio’ na dva dijela što bi značilo da ste faktički zatvoreni u getu”, prognozira sugovornik DW-a.
Ovaj niz se nastavlja: Elektroprivreda RS ne bi mogla izvoziti električnu energiju, a RS i tvrtke sirovine, što bi rezultiralo zatvaranjem poduzeća, povećanjem nezaposlenosti, za otpuštene iz državnih institucija trebale bi desetine milijuna za naknade, banke ne bi mogle kreditirali gospodarstvo, vladu i stanovništvo zbog blokade međunarodnog platnog prometa itd.
“Političari takvu retoriku ističu jer ništa drugo ne znaju raditi, a ekonomija je potpuno drugo. Ovaj scenarij bi se jako loše odrazio po građane RS”, zaključuje Vukelić za DW.
/Desk/