Akademik Esad Duraković, gostujući na televiziji N1 u emisiji ‘Novi dan’, te komentirajući aktualnu političku situaciju, prvenstvenooko izmjena Izbornog zakona kazao je da se visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt “mora držati pod reflektorima”., što je još jedna prijetnja visokom predstavniku u BiH.
“Bio sam na prosvjedima kod OHR i odahnuo sam nakon Schmidtove odluke. On je kazao da je odložio konačnu odluku, to je neka vrsta predaha, ali ja jako strepim od te njegove odluke ako bude po scenariju i zahtjevu HDZ-a, onda je to vrlo ozbiljna stvar. Schmidt i oni koji vrše presiju moraju držati pod reflektorima”, naglasio je Duraković te kazao kako na “Schmidta vrši presiju i Hrvatska”.
Ipak, može li se “držanje pod reflektorima” i “presija” protumačiti isto?
No, akademik Duraković, deklarativno zagovarajući građansku državu, otvoreno zagovara bošnjačke stavove te je istaknuo kako bi, u slučaju da se primjeni Izborni zakon po zahtjevu HDZ-a BiH “nestalo Bošnjaka”, vrlo malo govoreći o “građanima” i uvijek se referirajući na “Bošnjake”.
To je nevjerojatna tvrdnja i nikako ne stoji, s obzirom da prema popisu iz 2013. godine u BiH živi 50,11% Bošnjaka 15,43% Hrvata i 30,78% Srba te ostalih koji se nisu nacionalno izjasnili 0,77%.
O zanimljivom fenomenu “bh građanina na bh način”, i to potkrijepljene brojkama pročitajte OVDJE.
Duraković je, između ostaloga, kritizirao i Ujedinjene narode, a američku politiku prema BiH ocijenio je “nedosljednom i nekonzistentnom”, a kritizirao je i izraelske stavove po pitanju Izbornog zakona u BIH. Međutim, dok akademik Duraković govori o (ne)doslijednosti američke politike to donekle i sam promovira u svojim stavovima kada je riječ o Hrvatskoj.
Naime, Duraković je podsjetio: “BiH je povijesno zaslužna jer je primila veliki broj Jevreja kada su ih protjerivali iz Španjolske. I povijesno su obvezni imati razumijevanje”. No, pri tom je imao značajne kritike prema Hfrvatskoj koja je primila na stotine tisuća izbjeglica iz BiH, i to u najvećem broju Bošnjaka, a među njima, između ostaloga, i obitelj sadašnjeg predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Podsjetimo da je, prema izvješću Ureda za izbjeglice i prognanike susjedne Hrvatske, koja je i sama bila pod razaranjima i u ratu, već početkom 1993. godine, primila 366.971 izbjeglica iz BiH, do čega su 70% njih bilo bošnjačke nacionalnosti. Na pojedine navode kako Hrvatska zarađuje na humanitarnoj pomoći za zbrinjavanje izbjeglica, sredinom 1993. je oštro reagirao dr. Adalbert Rebić, predstojnik Ureda za izbjeglice: “Ne da nismo zaradili ni dinara, nego smo potrošili milijardu i 660 milijuna dolara na izbjeglice i prognanike, od čega 900 milijuna na izbjeglice iz BiH. Samo 3,8 posto troškova za smještaj izbjeglica u hotelima platile su međunarodne humanitarne organizacije, a Hrvatska preostalih 96,2 posto”.
Zbog velikog broja izbjeglica na koje je trošila resurse, od zdravstvene zaštite, školovanja, smještaja, hrane itd., Hrvatska je imala deficit u zdravstvu od 62,5 milijuna US dolara te 26 milijuna US dolara u školstvu.
Nikada se nitko od službenih bošnjačkih predstavnika nije zahvalio na susjedskoj pomoći i empatiji koju je Hrvatska pružila izbjeglicama iz BiH, a to, prema mnogim komentatorima danas koji upravo u Hrvatskoj vide neprijatelja br. 1 jer želi zaštititi politički opstanak najmalobrojnijeg, konsitutivnog naroda u BiH te inzitira na poboljšanju odnosa Bošnjaka i Hrvata i otvoreno podržava BiH na putu ka EU, očito nije dovoljan “razlog za razumijevanje”.
/Republika/