U Njemačkoj se sve intenzivnije raspravlja o pravu na azil zbog liberalnog zakona koji ne ograničava koliko jedna osoba može podnijeti zahtjeva za azil. Tijekom čekanja na odgovor oni imaju pravo na socijalnu pomoć, a koju često koriste i cijele obitelji višestruko puta.
Nekoliko dana uoči kriznog sastanka premijera saveznih pokrajina i kancelara Olafa Scholza na temu izbjeglica i usred rasprave o tomu kako smanjiti broj podnositelja zahtjeva za azilom, njemački mediji donose priču o ponovljenim zahtjevima za azilom građana zemalja zapadnog Balkana, prenosi Deutsche Welle.
Kako piše berlinski dnevnik Tagesspiegel, a prenosi više njemačkih medija, između ostalih i Süddeutsche Zeitung i Bild, još uvijek velik broj građana zemalja zapadnog Balkana, tj. Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije u Njemačkoj redovito i više puta zaredom postavljaju zahtjev za političkim azilom iako je gotovo isključeno da će ti zahtjevi biti pozitivno riješeni.
„Poznata prezimena”
„Kod ponekih prezimena radnici u berlinskom centru za prihvat izbjeglica već znaju što slijedi: nula izgleda na dodjelu azila, ali višemjesečno primanje socijalne pomoći nakon čega slijedi odbijanje zahtjeva. Sljedeće godine se ista priča ponavlja”, piše Tagesspiegel pozivajući se na izvore u nekoliko saveznih pokrajina. „Uglavnom na proljeće migranti se vraćaju u zemlje porijekla, provedu ljeto tamo i na jesen se vraćaju kako bi ponovno postavili zahtjev za azilom”, piše njemački dnevnik.
To je moguće zbog njemačkog zakona za azilom koji ne ograničava broj postavljenih zahtjeva za azilom jednoj te istoj osobi. Jer, kako se argumentira, od posljednjeg postavljenog i odbijenog zahtjeva se situacija možda po podnositelja promijenila i potrebno mu je pružiti novu priliku i ponovno razmotriti zahtjev.
„Imamo slučajeva gdje jedna te ista osoba i po sedam, osam puta postavi zahtjev”, kaže jedna djelatnica prihvatnog centra.
Godišnja selidba na relaciji Balkan – Njemačka
Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) govori o 13.000 ponovljenih zahtjeva samo ove godine. Najveća većina podnositelja dolazi iz spomenutih zemalja zapadnog Balkana iako su ove zemlje još sredinom prošlog desetljeća proglašene sigurnima što izglede za pozitivno rješavanje zahtjeva za azilom čini gotovo nemogućim. Postotak pozitivno riješenih zahtjeva za azilom je ispod jedan posto. „Kompletne obitelji iz ovih zemalja godišnje sele između zemalja porijekla i smještaja za azilante u Njemačkoj”, prenosi Tagesspiegel jednu djelatnicu prihvatnog centra u saveznoj pokrajini Donja Saska.
Putovanje je moguće i zbog bezviznog režima koje građani ovih zemalja uživaju unutar Europske unije. Broj azilanata s Balkana je i dalje visok usprkos programima zapošljavanja za žitelje zapadnog Balkana kojeg je Njemačka uvela 2015. i koji omogućava relativno lako zapošljavanje u Njemačkoj.
Trenutno se vodi rasprava o tome treba li izbjeglicama tj. podnositeljima zahtjeva za azilom isplaćivati socijalnu pomoć, koja se kod nekih obitelji s više djece lako može popeti na preko dvije tisuće eura mjesečno (u gotovini), ili im se trebaju izdavati bonovi za hranu ili ostale potrepštine.
Time bi se, kako smatra sve više političara, smanjila atraktivnost Njemačke za podnositelja zahtjeva za azilom.
Daljnji problem predstavlja činjenica da ovi ponovljeni zahtjevi dodatno opterećuju službe za obradu zahtjeva koje su ionako zbog povećanog broja izbjeglica iz ostalih zemalja poput Turske, Sirije i Afganistana na rubu snaga.
/Desk/