Broj stanovnika Federacije BiH smanjuje se iz godine u godinu za nekoliko tisuća. Stručnjaci upozoravaju da je uzrok ovakvog trenda iseljavanje ali i izuzetno nizak natalitet izazvan lošim uvjetima života, a posebno nemogućnostima mladih da dođu do zaposlenja.
Broj rođenih u kontinuiranom padu
Prema istraživanjima koje je proveo federalni Zavod za statistiku prirodni priraštaj je se iz godine u godinu smanjuje, tako da postoji ozbiljna prijetnja od bijele kuge.
Posebno zabrinjavajuća situacija je u Bosanskopodrinjskoj, te Posavskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji gdje je u posljednje vrijeme konstantno prisutan trend negativnog prirodnog prirasta.
Statistika također pokazuje da je broj živorođenih u Federaciji u kontinuiranom padu od 2000. godine.
Te godine u FBiH je broj živorođenih iznosio 25.372; 2001. godine 24.018; 2002. godine 23.251; 2003. godine 23.168; da bi 2013. Godine taj broj iznosio 20.083, dok je u prošloj godini pao na svega19.141.
I dok je u svim općinama prirodni prirast bio negativan, u Livnu je ipak rođeno 17, a u Glamoču tri djeteta više nego 2013. godine.
S druge strane u Bosanskom Grahovu rođeno je 11, Drvaru dva, Kupresu dva i i Tomislavgradu četiri djeteta manje nego 2013 godine.
I na Ginekološkoj klinici na Koševu kažu da u odnosu na prijeratne godine broj rođenih beba drastično smanjio.
”Na našoj klinici se rodi oko tri i pol tisuće djece godišnje, a predratni godišnji prosjek je iznosio 9.000 beba”, kažu u klinici.
Stimulirati rađanje više djece
U Udruzi ginekologa i perinatologa FBiH su uvjereni da je se natalitet smanjuje zbog siromaštva, ali i nedovoljne stimulacije rađanja kroz socijalne programe za majke i djecu.
Stoga članovi ove udruge su u više navrata predlagali određene mjere kojima bi se poticao opći natalitet i poboljšalo stanje reproduktivnog zdravlja na ovom području. Prije svega su u svojim predloženim mjerama ukazali na važnost poticanja žena i obitelji na rađanje više djece.
Ukazano je na uvođenje većih prava iz područja zdravstvene zaštite i radnopravnog statusa za trudnice što podrazumijeva i punu plaćenu odsustnost za žene za sve vrijeme trajanja porodiljskog odsustva.
Podsjetimo, Posavska, Hercegovačko-neretvanska i Zapadno-hercegovačka županija, kao i Livanjska županija, ne daju ni marke dječjeg dodatka, podatci su federalnog Ministarstva socijalne politike.
Posavska i Hercegovačko-neretvanska županija ne daju niti jednu marku za naknadu plaće rodilji koja je u radnom odnosu. Dakle, majke u te dvije, većinski hrvatske županije ne dobivaju ni jednu marku mjesečno dok su na porodiljnom, a o njihovim eventualnim prihodima za vrijeme trudnoće i poroda odlučuje “dobra volja poslodavca”.
Hercegovačko-neretvanska županija ne daje ništa ni majkama koje ne rade, kao ni Livanjska županija, dok u Zapadnoj Hercegovini rodilje imaju sigurna mjesečna primanja, pokazuju tabele resornog Ministarstva.
VEZANO – hrvaticama-majkama-godina-nista
(T.Č/republikainfo.com)