Finska danas postaje 31. punopravna članica NATO-a, nakon što su parlamenti Mađarske i Turske odobrili njezino pristupanje. Ministri vanjskih poslova članica NATO-a danas se okupljaju uu Bruxellesu na dvodnevnom sastanku u sjedištu Saveza kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini. Sastanak se poklapa sa 74. godišnjicom formiranja Saveza.
Ovaj dan se najavljuje kao povijesni – za NATO i za Finsku. NATO pokazuje i snagu zajedništva, a politika otvorenih vrata danas će doživjeti i svoju formalnu potvrdu. Finska nakon više od 70 godina odustaje od svoje politike neutralnosti – više od 80 posto građana glasovalo je za ulazak u Sjevernoatlantski savez, javila je iz Bruxellesa Jasna Paro. Podsjetila je da NATO danas slavi i rođendan. Na današnji dan 1949 godine 12 zemalja u Washingtonu je potpisalo ugovor kojim je Savez utemeljen, izvješćuje HRT.
Napomenula je kako će najprije turski ministar vanjskih poslova predati američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu pismo da je Turska suglasna s Finskim ulaskom u NATO. Potom će glavni tajnik Jens Stoltenberg pozvati finskog ministra vanjskih poslova da i on preda Blinkenu pismo da Finska prihvaća članstvo. Time Finska formalno postaje punopravna članica. Uslijedit će intoniranje finske i himne Saveza te podizanje finske zastave pred sjedištem.
– Finska odlučuje hoće li na njezinu teritoriju biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza i bez njezina pristanka oni ne mogu biti raspoređeni, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Dodao je da u dosadašnjim razgovorima s Finskom ta tema nije bila razmatrana. Stoltenberg je rekao da je pristupanje Finske NATO-u povijesni događaj i izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
NATO je posljednjih godina zbog agresivnog ponašanja Rusije pojačao svoju nazočnost na svom istočnom krilu. U mnogim državama održava vježbe, postoje zračna i pomorska nazočnost i bez postojanja stalnih baza. A ulazak Finske donosi NATO-u znatne vojne kapacitete i snage te snažnu obrambenu industriju.
Stigao odgovor iz Moskve
Rusija i Finska dijele granicu dugu 1300 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje. Kremlj je obećao poduzeti “protumjere” nakon što se Finska pridruži NATO-u, nazivajući širenje zapadnog saveza “sigurnosnim napadom” na Rusiju.
– Ovo je daljnje pogoršanje situacije. Proširenje NATO-a napad je na našu sigurnost i na ruske nacionalne interese. To nas prisiljava da poduzmemo protumjere. Pažljivo ćemo pratiti što se događa u Finskoj, (…) što nam prijeti. U skladu s tim bit će poduzete mjere. Naša vojska će izvijestiti u dogledno vrijeme. Finska nikada nije bila antiruski raspoložena i nismo bili u sukobu s njom, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da su pristupanje Finske vojnom savezu NATO-a i potez NATO-a da poveća vlastitu borbenu spremnost povećali rizik od sukoba. Šojgu je također rekao da su neki bjeloruski vojni zrakoplovi sada sposobni nositi nuklearne bojeve glave i da su raketni sustavi Iskander prebačeni u Bjelorusiju. Oni se mogu koristiti za nošenje konvencionalnih ili nuklearnih projektila.
Finska, zemlja s respektabilnom vojnom silom
Finska, zemlja s oko 5,5 mlijuna stanovnika, ima respektabilnu vojnu silu – 12 tisuća profesionalnih vojnika, a svake godine obučava više od 20 tisuća regruta. U slučaju rata Finska ima na raspolaganju 280 tisuća vojnika spremnih za borbu i još 600 tisuća rezervista.
Finska će do 2026. godine povećati svoj vojni proračun za 40 posto. Njezine zračne snage imaju 55 američkih borbenih zrakoplova F-18, koje namjerava zamijeniti s najmodernijim F-35. Također raspolaže s 200 tenkova i vrlo velikom količinom topničkog oružja.
75 posto Finaca spremno je ići u rat za svoju zemlju
Inače 75 posto Finaca spremno je ići u rat za svoju zemlju, što je jedan od najviših postotaka u Europi. A do 2026. Finska će izdvajanja za obranu povećati za golemih 60 posto.
Umirovljenim general bojnikom Pekkom Toverijem, bivši šef finske vojnoobavještajne službe i jedan je od najcjenjenijih vojnih stručnjaka koji je itekako upućen i u ono što se događa s druge strane 1340 km duge kopnene granice Finske i Rusije za HRT je rekao:
– Njemačka je odlučila uložiti dodatnih 100 milijardi eura u obranu. Naša vlada odlučila je izdvojiti 10 milijardi za kupnju novih borbenih zrakoplova F-35, gotovo dvije milijarde za mornaricu, uključujući i četiri nove fregate, a vojska je povrh toga dobila još dvije milijarde eura. U vrlo kratkom vremenu uložili smo 14 milijardi eura. Usporedite li naše izdvajanje za obranu i broj stanovnika, to je više nego dvostruko u odnosu na ono što Njemačka dodatno ulaže. A naša obrana i prije toga bila je u boljem stanju nego Njemačka, kaže Pekka Toveri.
Stoltenberg: Finska sigurnija, a naš savez jači
– Finska će time biti sigurnija, a naš savez jači. S Finskom, kao punopravnom članicom, dodatno će se povećati sigurnost Švedske, koja će se integrirati u NATO jer su Finska i Švedska već tako blisko povezane, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Finska i Švedska podnijele su zajedno zahtjev za ulazak u Savez u svibnju prošle godine zbog ruske invazije na Ukrajinu, no Turska koči pristupanje Švedske, koju optužuje da pruža utočište onima koje Ankara smatra pripadnicima terorističkih skupina te je zatražila njihovo izručenje.
Kao odgovor na očekivano pristupanje Finske NATO-u zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je da će Rusija ojačati vojne kapacitete u svojim zapadnim i sjeverozapadnim regijama, izvijestila je državna novinska agencija RI.
/Desk/