Glavna skupština UN-a 23. svibnja trebala bi se odrediti oko Rezolucije o Srebrenici kojom bi se 11. srpanj svake godine obilježavao kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida počinjenog u Srebrenici. Iako su formalni predlagatelji ove rezolucije Njemačka i Ruanda, a kosponzori još 30-ak zemalja članica, zbog nje tjednima traje žustra rasprava i prijepori između država zapadnog Balkana – Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, piše Dnevni list.
Zapaljiva retorika i izvlačenje “duhova iz prošlosti”, ali i upitna opredijeljenost civilizacijskim vrijednostima i suočavanju s prošlošću, ponovno se nameće kao tema među ovim državama, nekadašnjim sastavnicama bivše Jugoslavije koje su međusobno ratovale u posljednjem ratu. Zbog novih tenzija na Balkanu može se “zahvaliti” samo jednoj osobi – predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku koji je koristio i nastavlja namjerno i izazivački koristiti negiranje genocida u Srebrenici i odcjepljenju RS-a za konsolidiranje svog biračkog tijela i potpirivanje netrpeljivosti kako bi i dalje ostao na vlasti. Ali i izbjegao “osjetljive teme” poput vrlo loše ekonomije, nedostatka stranih investicija itd. Između ostaloga, podsjetimo i da je upravo Njemačka odustala od daljnjeg investiranja novca svojih poreznih obveznika u RS upravo zbog takve Dodikove retorike.
On je time stvorio i veliki problem predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i to u vrijeme kada se ta zemlja pokušava približiti Europskoj uniji i što “bezbolnije” udaljavati se od utjecaja Rusije – podsjetimo da su supruga ukrajinskog predsjednika Olena Zelenska i ministar vanjskih poslova, nedavno boravili u Beogradu gdje je iskazana međusobna podrška. To je, mora se priznati, za Srbiju veliki korak i to u trenutku kada Rusija nastavlja agresiju na Ukrajinu. No, tu je Dodik da dodatno “zapapri”.
Dodik konstantno negira genocid
Prisjetimo se da je zbog Dodikovog upornog negiranja genocida u Srebrenici, kao i veličanja osoba osuđenih za genocid, bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, u srpnju 2021. godine, intervenirao u Kazneni zakon BiH nametnuvši kaznenu odgovornost za negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. I to je Dodik ponovno iskoristio kako bi blokirao funkcioniranje vlasti, a politička kriza je trajala mjesecima. Dodik je, primjerice 2007. godine tvrdio kako jest u Srebrenici počinjen Genocid, no sada izjavljuje kako je bio u krivu i da je promijenio mišljenje.
Zapaljiva retorika svojstvena je predsjedniku RS-a nakon svakog njegovog političkog neuspjeha, no i dobar dio bošnjačkih političara, nazivajući cjelokupan srpski narod genocidnim, a RS “genocidnom tvorevinom”, dodatno potpiruje ovakve scenarije. S druge strane, činjenica je kako su granice Republike Srpske nastale ratnim osvajanjem, nakon zločina i protjerivanja stotine tisuća neSrba, Bošnjaka i Hrvata sa stoljetnih ognjišta.
Ali, činjenica je i kako je RS potvrđena Daytonskim sporazumom te da je to jedan od dva entiteta, uz Distrikt Brčko, koji su neizostavni i nedjeljivi dio države. No, čini se da na suočavanje s prošlošću nije spremna niti jedna strana, te da svoje nacionalističke politike i zadržavanje kontrole u vlasti temelje upravo na stalnom izvlačenju “duhova iz ormara”.
Unatoč Dodikovom višestrukom i stalnom negiranju genocida, Tužiteljstvo BiH protiv njega nije podiglo optužnicu zbog ovog osnova. Podsjetimo, glavni državni tužitelj Milanko Kajganić, u emisiji ‘Pečat’ RTRS-a u travnju prošle godine je rekao, a osvrćući se na negiranja genocida od pojedinih bh dužnosnika i u svezi nametnutih izmjena Kaznenog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika Inzka, kako je “toga sve manje” i kako je “u tom slučaju bio znatan broj prijava na račun ključnih ljudi RS, ali da su na tom planu, u skladu sa nadležnostima, donijete sve negativne odluke, uz odgovarajuća zakonska objašnjenja”.
Vučić: Perfidni trik i odvratna igra Crne Gore
Zbog rezolucije o Srebrenici značajno je “zaiskrilo” između Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Naime, Crna Gora istaknula je kako će podržati rezoluciju, ai uz amandmane, kao i da će zatražiti izglasavanje rezolucije o Jasenovcu. Na ovo je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagirao nazvavši ovakav stav vlade u Podgorici nazvao “odvratnom igrom” i “perfidnim trikom”.
Hrvatska se također izjasnila kako će nedvojbeno podržati rezoluciju o Srebrenici, ali je prema Crnoj Gori uputila prosvjednu notu zbog najave inicijative o rezoluciji o Jasenovcu.
“Vjerojatno se želi skrenuti pozornost sa Srebrenice i politizirati s Jasenovcem i manipulirati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja”, izjavo je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Crnogorska strana, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, referirajući se na Vučićeve izjave, kazao je kako “takve neprimjerene Vučićeve riječi ne mogu biti pozdravljene iz Crne Gore”.
Vlada Crne Gore podnijela je ranije UN-u amandmane na nacrt Rezolucije o Srebrenici kojom se 11. srpnja proglašava danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici te su isti prihvaćeni. Istima se predlaže da se rezolucijom eksplicitnije precizira kako su sudske presude u svezi s genocidom donesene protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država, te da se potvrdi nepovrjedivost Daytonskog sporazuma.
“I kada prođe 23. svibnja Crna Gora i Srbija će biti jedna kraj druge, i dalje će neke stvari možda sagledavati različito, ali će biti još puno više pitanja i tema koje ih zbližavaju i na kojima trebamo zajedno raditi. Crna Gora ne želi kvariti odnose ni s kim od susjeda. Iako različito gledamo na pojedine stvari, trebamo raditi na suradnji”, rekao je Ivanović, istaknuvši kako je “crnogorska vlada pokušala djelovati kao pomiritelj u regiji i zbog unutarnjih prilika, kako bi se mogućnost manipulacije da se cijeli narod obilježi kao genocidan smanjila na minimum ili eliminirala”.
Nove tenzije između Hrvatske i Crne Gore
No, koliko će Crna Gora, koju ministar Ivanović vidi kao “pomiritelja” među nekada zaraćenim zemljama regije, u tome uspjeti izvlačeći i temu Jasenovca?
Kako su mediji već izvijestili, Ivanović hrvatskom kolegi Grlić Radmanu kazao kako ne može utjecati na odluke u parlamentu, kao i da Crna Gora ne dovodi u svezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda jer hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.
No, i brojem žrtava ovog nacističkog logora često se manipulira u političke svrhe. Tako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u travnju prošle godine kazao kako je “u Jasenovcu stradalo 500 tisuća Srba koje su ubili ustaški pokret i hrvatski narod tog vremena”, dok službeni i poimenično utvrđeni broj žrtava Jasenovca jest 83.145. Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata prema službenim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16.000 Roma i više od 13.000 Jevreja.
Vrlo je vjerojatno da na ovome neće stati. Naime, o mogućem hrvatskom odgovoru na inicijativu iz Crne Gore i eventualno izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, može se samo nagađati. Jedan od njih vjerojatno bi bio i pokretanje pitanja ratne odštete s obzirom da je u prošlom ratu nekadašnja JNA iz Crne Gore pokrenula agresiju prema Hrvatskoj, razarala Dubrovnik, Konavle, Cavtat, Slano, Ston, sve do otoka Pelješca, što je prouzročilo mnoge ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.
I ovo pitanje ponovno bi prouzročilo tenzije na dvije, sada prijateljske zemlje, koje nastoje razviti dobrosusjedske odnose i nakon ne tako dobrosusjedske prošlosti te ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska povući ovo pitanje prema Crnoj Gori.
Ovo su samo neki od primjera posljedica neodgovorne, ali i očajne, politike predsjednika RS-a, gdje cijenu ne plaćaju samo žitelji tog entiteta, već se stvaraju nove tenzije među državama susjedama koje nastoje stabilizirati odnose. No, Dodik je najveći problem “natovario” Vučiću, kojem ionako ne manjka problema i u vlastitoj zemlji, srpski narod je izvrgnuo novim preispitivanjima i poniženju, dok za svoje negiranje genocida ne odgovara u vlastitoj zemlji, unatoč postojanju Zakona.
/Desk/