Na zadnjoj, maratonskoj sjednici Gradskog vijeća Mostara otvorile su se brojne zanimljive teme, koje zbog cjelodnevnog zasjedanja mediji nisu valjano obradili. Teoretičari zavjere tvrde da je to upravo i cilj rijetkih, a nabijenih sjednica, koje bi morale biti češće, a bolje raspoređene.
Na sedmom satu sjednice govorilo se o gradskim vrtićima, a izgleda da je Grad Mostar, bivši gradonačelnik i načelnik Odjela za društvene djelatnosti godinama dopuštao da se različito tretiraju gradska djeca, pa je gradskom vrtiću koji pokriva istočni dio Mostara uplaćivano 800 maraka više po djetetu, nego gradskom vrtiću koji pokriva zapadni Mostar, piše Hercegovina.info.
“Analizom dostavljenih izvješća, onoga što se nalazi u proračunu Grada Mostara dolazite do sljedećih podataka. U jednoj skupini vrtića Grad Mostar izdvaja 3.512 maraka godišnje, a u drugom vrtiću 2.700 maraka godišnje po djetetu. Ako to pretvorimo u priču o djelatnicima, u jednom slučaju imamo 21.000 maraka po djelatniku, u drugom 19.500 maraka po djelatniku. Volio bih pojašnjenje odjela kako je moguće da imamo taj nesrazmjer u izdvajanjima za vrtiće”, kazao je HDZ-ov vijećnik Marko Novak.
Prethodno je HRS-ov Silvio Bubalo predao zaključke da se taj nesrazmjer mora ispraviti.
“Vjerujem da je Marko čitao zaključak HRS-a jer smo ga dostavili prije 8-9 sati, imali ste dovoljno vremena da ga pročitate. Čitao sam oba izvješća, i imam osjećaj da radimo na dva različita svijeta. U jednom nema apsolutno nijedan problem, što mi je drago, jer tako treba biti. U drugom za što god uhvatiš – ne valja. Od šest jedinica svaka ima neki problem. Pregledavanjem izvještaja gradskih vrtića uočili smo nesrazmjer prilikom raspodjele proračunskih sredstava Ustanovi Dječiji vrtići Mostar i JU Ciciban. Na godišnjoj osnovi po djetetu se izdvoji cca 2.700 KM, a cca 19.500 za djelatnika u Ustanovi Dječiji vrtići Mostar (459 djece). Na godišnjoj osnovi po djetetu se izdvoji cca 3.500 KM, a cca 21.000 za djelatnika u JU Ciciban (220 djece)”, kazao je Bubalo.
Kažimir Milićević, ispred Kluba HDZ-a BiH u dva smjera je komentirao rad gradskih vrtića – JU Ciciban i JU Dječji vrtići Mostar.
“Čitajući ova izvješća planirao sam komentare u dva smjera, jedan je sama infrastruktura objekata i organizacijskih jedinica, a drugi analiza kadrovske križaljke u gradskim vrtićima. Što se tiče Cicibana ne vidimo nikakve potrebe za nekih većim infrastrkturnim zahvatima, dok JU Gradski vrtići u svom izvješću navodi brojne nedostatke u samoj infrastrukturi, – od ‘Radobolje’ koja ima problem s kanalizacijim, preko Rodoča koji nema uređeno dvorište, ‘Zvončića’ koji dvorište nema nikako, ‘Sunca’ koji se bori sa nelegalnim parkiranjem susjeda,’ Kamenim vrtićem’ u kojem su zidovi popucali zbog loše statike, do ‘Piramide’ koja se bori za svoj dio dvorišta. Analizirajući ovo navedeno ne mogu ne posumnjati da se ovdje ne radi o lošoj komunikaciji gradskih službi, jer da su one u boljoj komunikaciji dosta navedenih problema bi bilo riješeno. Traži se izgradnja vrtića u Centru 2, a mislim da to treba biti u vrhu prioriteta. Što se kadroviranja tiče vidljivo je da je na djelu disbalans između ‘Cicibana’ i ‘Dječjih vrtića Mostar’. Na čemu temeljim ovu svoju rečenicu. U ‘Ciciban’ vrtićima imamo 270 djece I 46 uposlenih, dok u ‘Dječjim vrtićima Mostar’ imamo 66 uposlenika i 460 djece. Grad Mostar kao vlasnik vrtića mora imati jednake i jasne parameter prema svima”, istaknuo je Milićević.
Uključila se i Irma Baralija iz Naše stranke opaskom da se HDZ BiH ponaša kao oporba.
“Ne mogu da vjerujem kad slušam vaše oporbeno izlaganje. Čovjek bi rekao da ste svo ovo vrijeme i u Mostaru i u HNŽ-u oporba, a ne vlast. Dakle mogli ste riješiti ovo da ste htjeli u bilo kojem trenutku”, kazala je Baralija. Tražila je da gradonačelnik izvjesti o mogućnosti gradnje novih vrtića i adaptacije starih, te istaknula da je nevjerojatno da se prizemlja zgrada koje nemaju dvorište koriste kao vrtići.
U uvodnom izlaganju načelnik Odjela za društvene djelatnosti Božo Ćorić kazao je da smo jedina županija koja nema novi zakon o predškolskom obrazovanju.
“Zašto ga nemamo, pa zato što taj zakon predviđa da i županija financira vrtiće. I dan danas su u vrtićima mjere od 4. svibnja 2020. godine. I sad vrijedi da vrtićka skupina ne može imati više od 9 djece. Toliko o višim razinama vlasti i brizi za predškolski odgoj. Ustanove se financiraju iz proračuna Grada Mostara i participacije roditelja, i akobogda i donese se novi zakon valjda će se i naša županija sjetiti i uključiti se u financiranje ovih ustanova”, kazao je Ćorić.
Dodao je da je potrebno veće angažiranje osnivača u rješavanju problema oko održavanja, opremanja i izgradnje novih smještajnih kapaciteta predškolskog odgoja, a naročito raditi na disperziji smještajnih kapaciteta, da se vrtići izmjeste iz užeg dijela grada.
“Potencijalni broj djece koja mogu biti u vrtićima ili jaslicama je negdje oko 4.600. Trenutačni kapacitet – naših vrtića – imaju 810 mjesta, privatni 1.070, s tim da trebamo reći da će naši vrtići do kraja godine imati kapacitet da prime još 60-ero djece. To je znači ukupno 1.870 mjesta, kad podijelimo sa brojem djece dobijemo skoro 40 posto. Prosjek u BiH je 14 posto. 68 djece je na listi čekanja, a prije pet godina je bilo 250, znači proširivali smo kapacitete. To je čisto da imate sliku kakvo je stanje s kapacitetima”, kazao je Ćorić.
Na koncu je usvojen HRS-ov zaključak da se mora ispraviti nesrazmjer prema mostarskoj djeci, s 20 glasova Za. Protiv njega je glasovala SDA, piše Hercegovina.info.