Deutsche Bank našla se u središtu međunarodne istrage nakon što su procurili dokumenti koji, prema navodima novinarskog konzorcija, otkrivaju ozbiljne propuste u nadzoru sumnjivih financijskih transakcija, poslovanju s ruskim oligarsima i održavanju odnosa s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.
Dokumenti navodno pokazuju da je jedna od najvećih njemačkih banaka nastavila surađivati s rizičnim klijentima unatoč internim upozorenjima o mogućem pranju novca, kršenju međunarodnih sankcija i vlastitih pravila poslovanja.
Istraga se temelji na više od 15 milijuna e-mailova i drugih dokumenata koje su dostavila dva anonimna uzbunjivača. U analizi je sudjelovalo više od 200 novinara iz međunarodnog medijskog konzorcija, među kojima su The Financial Times, Der Spiegel, Le Monde, The New York Times, ZDF i Der Standard.
Deutsche Bank odbacila je optužbe i poručila da je posljednjih godina znatno ojačala svoje sustave kontrole. Unatoč tome, objava rezultata istrage izazvala je pozornost financijskih tržišta, a cijena dionica banke pala je za 4,77 posto.
Poslovanje s ruskim oligarsima unatoč upozorenjima
Jedan od ključnih dijelova istrage odnosi se na poslovne veze Deutsche Banka s ruskim milijarderima, uključujući Olega Deripasku i Viktora Vekselberga.
Prema procurjelim dokumentima, banka je navodno pokušavala proširiti poslovanje u Rusiji neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, unatoč upozorenjima o regulatornim rizicima i mogućim nepravilnostima povezanima s pranjem novca.
U izvješću se navodi i da je pet od sedam ruskih oligarha protiv kojih je američka administracija uvela sankcije 2018. godine imalo poslovne veze s bankom.
Deutsche Bank odgovorila je da je svoje poslovanje u Rusiji značajno smanjila još od 2014. godine. Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zaustavila je sklapanje novih poslova i započela postupno gašenje aktivnosti.
Ipak, prema rezultatima novinarske istrage, povlačenje nije u potpunosti provedeno. Krajem prošle godine banka je u Rusiji još zapošljavala 162 osobe i ostvarila 61 milijun eura dobiti prije oporezivanja.
Epsteinove transakcije vrijedne stotine milijuna dolara
Posebno osjetljiv dio istrage odnosi se na poslovni odnos banke s Jeffreyjem Epsteinom, osuđenim seksualnim prijestupnikom.
Prema izvješćima koja prenosi Forbes, Deutsche Bank je 2019. godine američkim vlastima poslala 21 izvješće o sumnjivim aktivnostima. U njima je bilo obuhvaćeno približno 3200 transakcija povezanih s Epsteinom i njegovim kompanijama, ukupne vrijednosti oko 582 milijuna dolara.
Taj iznos više je nego dvostruko veći od približno 250 milijuna dolara sumnjivih transfera koje je ranije identificirao američki senator Ron Wyden. Razlika se djelomično objašnjava time što je interna analiza banke uključivala i čekove te transakcije povezane s drugim bankama.
Među prijavljenim transakcijama navodno su bile isplate ženama, transferi putem fiktivnih kompanija te transakcije povezane s mogućom zlouporabom dobrotvornih donacija preko organizacije Gratitude America.
Unatoč upozorenjima o rizicima, Deutsche Bank održavala je poslovni odnos s Epsteinom nekoliko godina. Prekid suradnje započeo je u prosincu 2018., nakon što su se pojačala medijska otkrića o njegovu seksualnom zlostavljanju.
Tijekom zatvaranja njegovih računa u proljeće 2019. jedan je bankarski službenik navodno poslao preporuke dvjema stranim bankama za Epsteinove investicijske kompanije. Jedna od tih banaka kasnije je izjavila da na njegovim računima nije utvrdila probleme povezane sa sprečavanjem pranja novca.
Deutsche Bank zatvorila je posljednje Epsteinove račune samo tri dana nakon njegova uhićenja u srpnju 2019. godine.
Slučajno procurili porezni podaci Donalda Trumpa
Dokumenti otkrivaju i incident iz 2017. godine u kojem su porezni podaci američkog predsjednika Donalda Trumpa greškom dospjeli u ruke druge osobe.
Prema navodima iz istrage, zaposlenik Deutsche Banka slučajno je poslao porezne dokumente s podacima o 1586 privatnih bankovnih računa, među kojima je bio i Trumpov, računovođi drugog klijenta.
Primatelj je obavijestio banku o pogrešci i izbrisao datoteku. Međutim, Financial Times izvijestio je da su viši dužnosnici nakon incidenta razgovarali o tome kako izbjeći obavještavanje pogođenih klijenata.
O incidentu je bio obaviješten i sadašnji izvršni direktor banke Christian Sewing, koji je u to vrijeme vodio odjel privatnog bankarstva. Navodno je riječ o pogrešci govorio kao o „strašnoj pogrešci”.
Prema izvješćima njemačke novinske agencije dpa, uzbunjivači su došli i do interne komunikacije u kojoj je Trump opisan kao sve problematičniji klijent.
Trump je reagirao kritikom banke, ističući da njegovi osobni podaci nisu smjeli biti javno objavljeni.
„Nisu to smjeli učiniti. To je nezakonito”, izjavio je odgovarajući na pitanja novinara na marginama samita ASEAN-a u Manili.
Deutsche Bank odbacuje optužbe: „Danas smo drugačija banka”
Uprava Deutsche Banka odbacila je optužbe iznesene u istrazi. Iako nije osporila autentičnost dokumenata, naglasila je da se ne radi o službenim internim dokumentima te da se dio opisanih događaja odnosi na razdoblje od prije više od dva desetljeća.
Banka je poručila da je sva pitanja pravodobno rješavala s regulatornim tijelima te da je između 2019. i 2025. godine uložila sedam milijardi eura u jačanje sustava nadzora i kontrole.
Istaknula je i rekordnu dobit ostvarenu 2025. godine te napredak u usklađivanju poslovanja s regulatornim zahtjevima.
„Danas smo drugačija banka”, poručila je uprava.
Njemački ministar financija Lars Klingbeil pozvao je na potpunu transparentnost i sveobuhvatnu istragu.
Poručio je da Deutsche Bank mora jasno objasniti kako je postupala s ranijim propustima i nedostacima u internim kontrolama te na koji će način spriječiti njihovo ponavljanje.
Istraga otvara pitanja o odgovornosti velikih banaka
Objavljeni dokumenti ponovno su otvorili pitanje odgovornosti velikih financijskih institucija za nadzor klijenata i sprječavanje sumnjivih transakcija.
Posebno se postavlja pitanje koliko su interna upozorenja ozbiljno shvaćena, kako su se provodile kontrole poslovnih odnosa s rizičnim klijentima i jesu li financijski interesi u pojedinim slučajevima imali prednost pred regulatornim obvezama.
Deutsche Bank tvrdi da je u međuvremenu promijenila sustave i način poslovanja. Međutim, međunarodna istraga pokazuje da će banka morati odgovoriti na brojna pitanja o odlukama donesenima tijekom prethodnih desetljeća.




