U Sarajevu je započela dvodnevna konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati desetogodišnjeg ulaganja Europske unije u lokalna partnerstva za zapošljavanje diljem Bosne i Hercegovine, prenosi N1.
Pod nazivom „Deset godina lokalnih partnerstava za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini – Inovacijama do sistemskog utjecaja“, u Sarajevu je danas otvorena dvodnevna konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati dugogodišnje potpore Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje (LPZ) širom BiH.
Skup je okupio predstavnike institucija i organizacija uključenih u projekte podržane kroz program „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“ (LEP II, 2021.–2026.).
Predstavnica Međunarodne organizacije rada (MOR) u BiH Amra Selesković istaknula je kako realizirani projekti najbolje pokazuju vrijednost partnerskog pristupa u rješavanju izazova na tržištu rada. Naglasila je da je kroz desetogodišnju investiciju vrijednu 10 milijuna eura uspostavljeno 45 lokalnih partnerstava koja obuhvaćaju gotovo 80 zajednica. Time su stvoreni inovativni okviri, osnažene lokalne inicijative te potaknuta suradnja ključnih aktera.
„Ovo nije završetak, već početak nečeg novog i mislim da to trebamo tako promatrati“, poručila je Selesković.
Zahvaljujući ovom modelu, od 2016. godine podržano je 45 partnerstava. Samo kroz drugu fazu projekta, od 2021. godine do danas, zaposleno je više od 800 osoba, od kojih je više od 300 pokrenulo vlastiti biznis.
Održivi razvoj i međuinstitucionalna suradnja
Šef Sekcije operacija za pravosuđe, unutarnje poslove i javnu upravu Delegacije Europske unije u BiH Karel Lizerot ocijenio je kako završetak projekta predstavlja pozitivan primjer održivog razvoja i uspješne suradnje među institucijama i partnerima.
Lizerot je istaknuo da je kroz projektne aktivnosti podržano više od 2300 korisnika, od kojih su mnogi ostvarili zaposlenje ili unaprijedili vještine za konkurentnije sudjelovanje na tržištu rada. Dodao je kako posebnu vrijednost projekta čini izgrađeno povjerenje i suradnja između službi za zapošljavanje, lokalnih vlasti, obrazovnih institucija i poslovnog sektora.
„Stvorili smo nešto vrlo lijepo i održivo što će biti korisno Bosni i Hercegovini i njezinim građanima“, izjavio je Lizerot.
Generalni direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Barbalić naveo je da je projekt pridonio promjeni načina sagledavanja problema na tržištu rada, posebice kroz jačanje lokalnog pristupa. Naglasio je kako je za razumijevanje trendova nužno istodobno promatrati lokalne i globalne tijekove, uzimajući u obzir migracije, nedostatak radne snage i druge čimbenike. Barbalić je istaknuo i potrebu usklađivanja vještina sa zahtjevima tržišta te stvaranja kvalitetnih radnih mjesta koja mogu zadržati radnu snagu u zemlji.
„Lokalni pristup nam uistinu daje točnu sliku i omogućuje da jasno usmjerimo mjere koje vode prema pravim rezultatima“, rekao je Barbalić.
Fokus na osjetljive kategorije i demografske izazove
Predstavnik Federalnog zavoda za zapošljavanje Emir Spahalić kazao je da ova institucija kontinuirano razvija programe sufinanciranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka prilagođenih različitim kategorijama nezaposlenih. Poseban fokus stavljen je na mlade bez radnog iskustva, žene te dugotrajno nezaposlene osobe starije od 40 godina, kako bi se povećala njihova konkurentnost. Dodao je da programi potiču i pokretanje vlastitog biznisa, uz mogućnost zapošljavanja dodatnih radnika kroz startup inicijative.
„Nastojimo obuhvatiti sve kategorije nezaposlenih i omogućiti im pristup mjerama koje vode prema zapošljavanju“, naglasio je Spahalić.
Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Luka Glibo ukazao je na problem strukturalne nezaposlenosti, gdje vještine nezaposlenih ne odgovaraju potrebama poslodavaca. Upozorio je na pad broja nezaposlenih, ali i na negativne demografske trendove i migracije koje dodatno opterećuju tržište rada. Istaknuo je ključnu ulogu Zavoda u posredovanju između poslodavaca i nezaposlenih te u provedbi mjera za povećanje zapošljavanja i socijalne sigurnosti.
Daniela Zampini iz Međunarodne organizacije rada u BiH naglasila je da se problemi na tržištu rada više ne mogu promatrati bez uvažavanja snažnog demografskog pada, koji ranije nije bio u središtu pozornosti. Prema njezinim riječima, nedostatak radne snage nije samo posljedica odlaska radnika, već i neaktivnosti ljudi koji su formalno nezaposleni, ali su izvan tržišta rada.
„Drago nam je što smo s Europskom unijom partneri u ovom procesu, kao i s lokalnim institucijama. Naše se partnerstvo temelji na nekoliko načela: dostojanstveni uvjeti za rad, socijalna kohezija, radnička prava i socijalna partnerstva“, navela je Zampini, dodavši kako su potrebni proaktivni pristupi i uklanjanje prepreka za zapošljavanje, posebice kada je riječ o ženama.
Poseban segment događaja činila je izložba fotografija i proizvoda pod nazivom „Ljudska strana statistike“, koja je prikazala konkretne priče i uspjehe ostvarene u lokalnim zajednicama diljem zemlje.
Konferencija, koja se održava u Europskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, u prvi plan stavlja ljudsku dimenziju intervencija u području zapošljavanja te potrebu za širim razumijevanjem inkluzije na tržištu rada, razvoja vještina i izazova povezanih s dostojanstvenim radom u BiH.