Oko 40 tisuća radnika prosvjedovalo je u Chicagu 1. svibnja 1886. godine ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Puno je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva.
Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava te su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske satnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke takve “demokracije” i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.
Osim što se BiH danas suočava s veliko nezaposlenošću pa sve više ljudi napušta zemlju u potrazi za poslom, suočava se i s problemom ne poštivanja osnovnih radničkih prava, posebice u nekih poduzećima u privatnom sektoru. Tako neki radnici za svoj rad više mjeseci ne primaju plaće, ne uplaćuju im se doprinosi, a često su i žrtve mobinga i raznih oblika diskriminacije.
U mnogim bh gradovima prijašnjih godina dijelio se sinidikalni grah. Danas tog tradicionalnog običaja skoro da i nema. Mnogi mladi ljudi, cijele obitelji, a u posljednje vrijeme i oni nešt stariji, odlaze u zapadne zemlje na rad kako bi zaradili za bolji život ili barem pristojnu mirovinu.
Danas se u BiH održava nekoliko mmirnih prosvjeda radnika kako bi ukazali na svoj nezavidan položaj, ali za mnoge je 1. svibanj prilika za izlet s obitelji i prijatlejima u prirodu, uz roštilj, pivo i opuštanje, a povijesni značaj ovog datuma kao da odlazi u zaborav.
/Desk/