Američki predsjednik Donald Trump objavio je odluku o uvođenju sveobuhvatnih carina na uvozne proizvode. Ove mjere, koje su bile jedno od njegovih ključnih predizbornih obećanja, trebale bi zaštititi američko gospodarstvo. Trump je već najavio da će ovaj dan obilježiti kao “Dan oslobođenja”. Međutim, diljem svijeta ovakav potez izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Ostvare li se Trumpove najave, ekonomisti i analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle biti duboke i dalekosežne, uzdrmavajući globalno gospodarstvo.
Trump je podigao veliki grafikon s tablicom “Recipročne carine”, koja uspoređuje carine koje druge zemlje nameću SAD-u s američkim carinama.
Na tablici je prikazana 10% carina na uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva i 20% na uvoz iz Europske unije.
– Oni naplaćuju nama, mi naplaćujemo njima. Kako se itko može žaliti?, upitao je.
Posebno je prozivao Kinu i Europsku uniju.
– Oni nas potkradaju. Tužno je to vidjeti. To je jadno, rekao je.
Indiji, gdje smatraju kravu svetom životinjom, Trump bi prodavao govedinu
Onda je dohvatio Indiju.
– Vrlo teški pregovarači. Vrlo, vrlo teški. kazao je.
– Neće uzeti ni gram naše govedine. Ne žele je, rekao je Trump.
Ismijavajući trgovinske partnere SAD-a, Trump je rekao: Želimo vam poslati naše automobile. Želimo vam poslati bilo što, ali vi ne želite ništa od onoga što mi imamo.
Kini, Južnoj Koreji i Japanu prodavao američku rižu – kao kad Hercegovini ili Dalmaciji nudite kamen iz Kine
Požalio se da europske zemlje ne žele američku perad, a da Australija odbija kupovati američku govedinu.
– Neće uzeti ni gram naše govedine. Ne žele je, rekao je.
Dodao je da Japan, Južna Koreja i Kina ne žele da im SAD prodaje svoju rižu.
Trump uvodi 25% carine na sva vozila proizvedena u inozemstvu od ponoći
Trump je rekao da je u trgovini ponekad “prijatelj gori od neprijatelja”.
Naveo je da se više od 80% automobila proizvedenih u Južnoj Koreji prodaje tamo, dok u Japanu taj udio prelazi 90%. Istodobno su američki automobili tamo zastupljeni u vrlo malom broju.
Ford prodaje vrlo malo u drugim zemljama, kaže Trump, dodajući da je takva neravnoteža uništil“ američku industriju.
– Zbog toga, od ponoći uvodimo 25% carine, rekao je.
Trump napao EU i Aziju zbog carina na automobile
Američki predsjednik kaže da SAD naplaćuje carinu od 2,4% na uvezene motocikle.
– U međuvremenu, Tajland i druge zemlje naplaćuju znatno više, oko 60%. Indija naplaćuje 70%, a Vijetnam 75%, dodao je. Potom je kritizirao EU i azijske zemlje zbog carina na američke automobile, prenosi HINA.
Prema analizi koju je objavio Bloomberg, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa svoje je nove carinske mjere izračunala ponajprije temeljem postojećih trgovinskih bilanci. Time se nije pridržavala ranijih obećanja da će carinske stope i druge trgovinske prepreke uskladiti s onima koje primjenjuju druge zemlje.
U analizi koji je Bloomberg iznio detaljno se objašnjava metodologija kojom su određene carinske stope koje su izazvale nemir na globalnim tržištima. Prema toj analizi, formula se temelji na omjeru trgovinskog suficita neke zemlje sa SAD-om i njezinog ukupnog izvoza, prema podacima Američkog zavoda za statistiku za 2024. Taj se broj potom dijeli s dva, što rezultira takozvanom “diskontiranom stopom”.
Uzmimo za primjer Kinu, koja je prošle godine imala trgovinski suficit sa SAD-om od 295 milijardi dolara na ukupni izvoz od 438 milijardi dolara, što daje omjer od oko 68 posto. Kada se ovaj omjer podijeli s dva, prema Trumpovoj formuli, dobiva se carinska stopa od 34 posto. Sličan postupak primijenjen je za određivanje carina prema drugim velikim gospodarstvima poput Japana, Južne Koreje i Europske unije.
Analiza također naglašava da su čak i zemlje s kojima SAD ima trgovinski suficit ili približno uravnoteženu trgovinsku bilancu podvrgnute fiksnoj carini od 10 posto.
Trumpova administracija najavljivala je da će se carine temeljiti na cjelokupnom spektru trgovinskih prepreka, uključujući i necarinske barijere te manipulaciju valutom, no konačna formula nije uključila te elemente na način koji je bio prvotno najavljen.
Također, Bloomberg ističe da Trumpova formula sadrži dodatnu složenost kroz parametre poput cjenovne elastičnosti potražnje za uvozom (koja pokazuje koliko će potražnja za uvoznim proizvodima pasti ako im cijene zbog carina porastu) te elastičnosti cijena u odnosu na carine (koja pokazuje koliko će cijene uvoznih proizvoda reagirati na carine). Međutim, ovi su parametri postavljeni tako da se međusobno poništavaju, zbog čega njihov efekt u praksi postaje zanemariv. Analitičari Bloomberga sugeriraju da je ovaj potez učinjen kako bi formula djelovala ekonomski sofisticiranije, iako u stvarnosti nema dodatnu analitičku vrijednost.
Carinska stopa (%) = (Trgovinski suficit zemlje sa SAD-om/Ukupni izvoz te zemlje u SAD)/2) × 100
Primjer izračuna za Kinu:
Trgovinski suficit: 295 milijardi USD
Ukupni izvoz: 438 milijardi USD
Izračun:
(295/438) = 0,68 → 0,68/2 = 0,34 → 0,34 × 100 = 34%
Dakle, carinska stopa je 34%.
/Desk/