Podijeljena Crna Gora u nedjelju obilježava Dan državnosti u znak sjećanja na 13. srpnja 1878. kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, kao i isti datum 1941. kada je započeo narodni ustanak protiv fašizma.
O 13. srpnju 1878. crnogorsko društvo ima gotovo jedinstven stav, dok je 13. srpnja 1941. u društvu kontroverzan budući da su ustanak organizirali partizanski odredi, ali su u njemu sudjelovali i četnici koji su kasnije postali suradnici okupatora, tvrde pojedini crnogorski povjesničari, prenosi HINA.
Crnogorska oporba tvrdi da dio vladajuće većine, predvođen čelnikom prosrpske desnice i predsjednikom crnogorskog parlamenta Andrijom Mandićem, pokušava provesti povijesni revizionizam i izjednačiti ulogu partizana i četnika u Drugom svjetskom ratu.
Na prosvjedu u Podgorici kojemu je podršku dala oporba poručeno je da se ne pristaje na prekrajanje prošlosti i zaborav.
Obraćajući se okupljenima, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman kazao je da je i ovoga 13. srpnja Crna Gora podijeljena oštrim linijama razgraničenja.
“Ali to nisu etničke linije, kako bi nas htjeli uvjeriti, nego vrijednosne. S jedne strane su oni koji baštine slobodarsku borbu crnogorskog naroda, a s druge duhovni potomci nekadašnjeg mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija Lipovca, koji je dan prije 13. srpnja 1941. držao zdravicu okupacijskom guverneru”, kazao je Radoman.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je vijenac na spomenik Partizanu borcu, a u intervjuu za dnevnik Pobjeda rekao je da onaj tko potkopava 13. srpnja i antifašizam udara u same temelje građanske i europske Crne Gore.
“Ta poruka nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja podsjetnik na ono što nas sve zajedno obvezuje: da gradimo društvo utemeljeno na toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju demokratskih vrijednosti. U tom duhu ostajem čvrsto posvećen viziji Crne Gore kao građanske, multikulturalne i sekularne države, u kojoj se prošlost ne koristi za podjele nego za zajedničko razumijevanje i jačanje društvene kohezije”, ocijenio je Milatović.
Kontroverzna dodjela ovogodišnje najviše crnogorske nagrade
Govoreći o skandalu koji je pratio dodjelu nagrade povodom 13. srpnja, najvećeg priznanja u Crnoj Gori koje je ove godine dodijeljeno književniku Bećiru Vukoviću koji negira postojanje crnogorske nacije, Milatović je ocijenio da je nažalost i ove godine najviše državno priznanje zloupotrijebljeno u političke svrhe.
Naglasio je da je i ove godine nagrada obezvrijeđena, “kako u očima javnosti, tako i u odnosu prema onima koji su je istinski zaslužili.
“Takva praksa mora biti prekinuta, a nagrada odvojena od bilo kakvog stranačkog odlučivanja”, rekao je Milatović za Pobjedu.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i čelnik populističkog Pokreta Europa sad crnogorski je Dan državnosti čestitao putem mreže X.
Napisao je da sve buduće borbe trebaju biti za veće plaće, mirovine i europski standard.
Kao u prošlosti, tako i u budućnosti naša državnost mora biti zasnovana na izvrsnosti: neka nam sve buduće borbe budu za veće plaće, mirovine i europski standard! Sretan Dan državnosti Crne Gore, napisao je Spajić.
Predsjednik crnogorskog parlamenta i čelnik prosrpske desnice Andrija Mandić zasad nije uputio čestitku povodom Dana državnosti.
Mandić je bio i jedini visoki crnogorski dužnosnik koji 21. svibnja nije čestitao Dan neovisnosti Crne Gore.
Crnogorcima čestitao Trump
No predsjedniku Crne Gore i svim građanima čestitku je povodom praznika uputio američki predsjednik Donald Trump, priopćeno je iz ureda Jakova Milatovića.
“Danas su Crna Gora i SAD NATO saveznice, posvećene izgradnji sigurnije i prosperitetnije budućnosti za naše zemlje. Imamo izuzetnu priliku proširiti naše partnerstvo ulažući u ključne sektore kao što su energetika, infrastruktura, obrana i sigurnost i tehnologija”, kaže se u čestitki.
“Neka buduće godine prodube našu ekonomsku i obrambenu suradnju i doprinesu većem stupnju mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu, dodaje se.
/Desk/