Danas se u obieljažava Dan bijelih traka kao sjećanje na sramnu odluku Kriznog stožera nedemokratski formirane vlasti u općini Prijedor od 31. svibnja 1992. godine, kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake kao “znak raspoznavanja”.
Ova sramna odluka, po uzoru na obilježavanje Jevreja u 2. Svjetskom ratu što je prethodilo holokaustu, bila je uvod u zarobljavanja, ubojstva i silovanja, što je dovelo do etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva i genocida nad Bošnjacima na području Prijedora.
“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice – glasio je poziv na radiju iz kraja svibnja 1992. godine.
Tijekom tri i pol godine rata na području Prijedora ubijeno je 3.176 ljudi, a kroz koncentracijske logore Omarska, Trnopolje i Keraterm prošle su desetine tisuća ljudi, nad kojima su izvršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste tortura, kao i zločini protiv čovječnosti. Također, u Prijedoru je ubijeno 102 djece mlađe od 18 godina.
Povodom obilježavanja Dana bijelih traka oglasilo se i Veleposlanstvo SAD-u BiH navodeći kako se “danas sjećamo i odajemo počast svim civilnim žrtvama iz Prijedora i okoline koje su pripadnici Vojske RS mučili, zatvarali i ubili u ratu 1992.-1995.”
U objavi na X platformi pozvali su vlasti na svim razinama na poticanje pomirenje promicanjem prihvaćanja sudski utvrđenih činjenica o ratu 1992.-1995., odavanjem počasti svim civilnim žrtvama, pomaganjem preživjelima, omogućavanjem komemoracije koja je već odavno trebala i traženjem pravde.
/Desk/