Razgovarao: N. Dedić/Dnevni list
O sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, te o međunarodnom skupu održanom u Parizu razgovarali smo sa jednim od najvećih stručnjaka u prometnoj oblasti naše zemlje, zamjenikom ministra Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Sašom Dalipagićem.
Ovih dana ste sudjelovali na međunarodnom skupu u Parizu posvećenom sigurnosti u prometu?
– Da, to je točno, sa svojim suradnicima bio sam nazočan na tom skupu, na kojem su ministri prometa i prometni eksperti iz razvijenih zemalja Europe i svijeta iznijeli svoja iskustva u provođenju mjera za povećanje sigurnosti u prometu i smanjenju broja prometnih nesreća, sa fokusom na smanjenje nesreća sa najtežim posljedicama tj. sa smrtno stradalim.
Inače, skup je na temelju mjera sigurnosti koje su usvojile zemlje pokretači pod nazivom „Nulta vizija“, što podrazumijeva da nitko ne strada u sudarima. Preduvjet za to je po mišljenju pokretača tih mjera da se kreira tzv. „Sigurni sustav“ kako bi se izbjegle nesreće koje uzrokuju smrtne posljedice i teške ozljede kod sudionika u prometu.
Je li moguće postići da se normalno odvija promet, a da se u potpunosti izbjegnu takve vrste prometnih nesreća sa najtežim posljedicama?
– Po mom mišljenju, to je zaista preambiciozan plan, ali mišljenje eksperata na skupu provodeći „Sigurni sustav“ stremeći maksimalnom cilju može postići da se broj takvih nesreća prepolovi, što je u svakom slučaju značajan rezultat. UN su u svojim održivim razvojnim ciljevima postavili ambiciozan cilj smanjenja smrtno stradalih u prometnim nesrećama za 50 posto u 2022. godini u odnosu na 2010. godinu.
Koliki problem u svijetu i kod nas u BiH predstavljaju prometne nesreće?
– To je svakako veliki problem globalnog karaktera što se može zaključiti i iz podataka iznesenih na skupu. Naime, godišnje u svijetu u prometnim nesrećama smrtno strada 1,25 milijuna ljudi. Prometne nesreće sa smrtno stradalima, po analizama svjetskih institucija, predstavljaju sedmi po redu najučestaliji uzrok smrtnosti u svijetu. Što se tiče BiH, prometne nesreće su veliki problem i naša zemlja spada u vrh zemalja po broju nesreća u odnosu na broj stanovnika.
Razlog tome su po mom mišljenju u najvećoj mjeri, kao i kod svih zemalja u tranziciji, velika stopa povećanja motorizacije, a na zastarjelu i relativno slabo obnovljenju infrastrukturu, zastarjelost vozila i slaba edukacija sudionika u prometu. U prilog ovoj tvrdnji iznosim podatak da se u 2015. godini u BiH dogodilo 38.659 prometnih nesreća od kojih je 7.627 sa smrtno stradalima i ozlijeđenim osobama, te 31.032 nesreća sa materijalnom štetom. U tim nesrećama je smrtno stradala 341 osoba, dok je 9.864 osobe zadobilo teže ili lakše ozljede.
Koje se mjere mogu poduzeti da bi se smanjio broj prometnih nesreća?
– To su mjere koje su manje – više poznate, ali je stvar u tome koliko koja zemlja ulaže u provođenje tih mjera. Logično je da bogatije zemlje više ulažu u provođenje mjera sigurnosti u prometu, te je samim time i broj nesreća, a posebno sa većim posljedicama tj. smrtno stradalima i ozlijeđenima, znatno manji nego u našoj zemlji.
Mjere za povećanje sigurnosti prometa su sljedeće: Izgradnja nove infrastrukture, autoceste i brze ceste sa više voznih traka, značajna sanacija postojeće infrastrukture magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, u vidu presvlačenja novim slojem asfaltnog zastora, rekonstrukcija kritičkih mjesta tzv. crnih točaka, izgradnja voznih traka za spora vozila, posebno na usponima, fizičko razdvajanje raznih vrsta prometa izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza, bolja regulacija prometnom signalizacijom bilo vertikalno, horizontalnom ili svjetlosnom, izgradnjom kružnih tokova na složenim raskrižjima, što je najnoviji trend u svijetu u cilju reguliranja prometa na raskrižjima, stavljanje zaštitne ograde na zavojima cesta, postavljanje kamere ležećih policajaca i dr., pooštravanje kaznenih mjera prema sudionicima u prometu, smanjenje prosječne starosti vozila u zemlji, edukacija sudionika u prometu
(vozača, motociklista, biciklista i pješaka) kroz škole, sveučilišta, kroz pisane i elektronske medije, a u cilju upoznavanja istih sa opasnostima koje ih vrebaju u prometu.
Za ove mjere koje ste naprijed naveli su potrebna znatna materijalna sredstva?
– Naravno uvijek se postavlja pitanje koliko određeni projekti koštaju i da li zemlja ima sredstava za to. Svakako da sve što sam naprijed naveo zahtjeva znatna materijalna sredstva, što je problem u zemljama u tranziciji kao što je BiH. Na ovom skupu su izlagači iz nekih zemalja iznijeli podatak koji je vrlo zanimljiv, a to je da su ulaganja u mjere poboljšanja sigurnosti u prometu i znatnim smanjenjem broja prometnih nesreća, kod njih uvelike pokrili uštedama u smanjenju isplata osiguranja i ušteda u zdravstvenom fondu. U svakom slučaju, mi u BiH moramo iznaći sredstva bilo vlastita ili iz europskih fondova kako bi radili na mjerama za povećanje sigurnosti na cestama.
Što je potrebno da državni sektor u BiH uradi vezano za sigurnost prometa na cestama?
– Bez sudjelovanja država i njihovih Vlada, nemoguće je ostvariti prednje ciljeve. Što se tiče BiH, državna i entitetska tijela vlasti trebaju u budućnosti temeljno preispitati svoju politiku prema sigurnosti u prometu i znatno više se uključiti u rješavanje problema u provođenju mjera za povećanje sigurnosti na cestama.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je u ovoj godini ostvarilo dvije bitne mjere koje će znatno utjecati na povećanje sigurnosti u prometu i to: Od prvog travnja 2016.godine je donesena Odluka da se zabranjuje uvoz vozila sa motorima starim od standarda EURO – 4. Ako se zna da su motori sa standardom EURO 4 uvedeni 2006. godine, to znači da se mogu voziti rabljena vozila starosti do 10 godina. Time se prosječna starost vozila u zemlji sa dosadašnjih 15 i više godina, smanjuje na 10 godina, čime se znatno utječe na povećanje sigurnosti u prometu.
U parlamentarnoj proceduri su ovih dana izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama u BiH, te bi isti trebao stupiti na snagu za mjesec ili dva. Tim izmjenama i dopunama su znatno pooštrene kaznene sankcije prema sudionicima u prometu što je također mjera koja će povećati sigurnost na cestama kroz odgovornije ponašanje sudionika u prometu.
Tko treba s državne razine upravljati svim tim aktivnostima vezanim za sigurnost prometa?
– U većini zemalja postoje razni komiteti, odbori i slična ekspertna tijela koja rade na temelju odluka svojih vlada i reguliraju aktivnosti u toj oblasti. U Bosni i Hercegovini je na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama u siječnju 2013. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo odluku o formiranju Vijeća za sigurnost prometa koje treba da sačinjavaju članovi iz institucija vlasti i eksperti iz prometnog sektora. Temeljem te odluke, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH u prethodnom sazivu je raspisalo natječaje za izbor članova Vijeća, ali na žalost, isto nikada nije formirano.
S obzirom na važnost oblasti sigurnosti na cestama u BiH i za sve njene stanovnike, pokrenut ću inicijativu i poduzeti sve radnje u svojoj nadležnosti da se što prije isto Vijeće formira.
Jedna od prvih aktivnosti Vijeća bi bila izrada državne strategije za sigurnost prometa u BiH za neko određeno razdoblje, u kojoj će biti razrađene sve mjere i aktivnosti vezane za povećanje sigurnosti na cestama u BiH.
Siguran sam da će i ministar Jusko prihvatiti tu inicijativu i u skladu sa svojim ovlastima, raditi na ustroju Vijeća za sigurnost prometa i izrade strategije sigurnosti prometa na cestama u BiH.