Podatci Vanjskotrgovinske komore BiH pokzuu da je BiH u prvih 11 mjeseci izvezla više od 170 milijuna KM naoružanja i streljiva i to većinom u zemlje Istoka. Resorni ministar Nermin Džindić izjavio je da je promet u prošloj godini iznosio skoro 310 milijuna KM, skoro dvostruko više, a kupci su – poslovna tajna, piše Dnevni list.
Prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, ažuriranim do studenoga 2019. godine, iz BiH izvezeno je naoružanja, streljiva te njihovih dijelova i pribora u ukupnoj vrijednosti od 191.706.984 KM. Samo u vodećih 10 država vrijednost izvoza je viša od 170 milijuna KM, a uvjerljivi kupci naoružanja i streljiva iz BiH je Saudijska Arabija i Egipat kao i ostale zemlje Istoka.
Međutim, podatci koje je iznio federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić pokazuju da je promet u nenamjenskoj industriji iznosio skoro dvostruko više, skoro 310 milijuna KM, te da je nekoliko vodećih tvrtki proizvođača u namjenskoj industriji proizvodnjom i prometom premašilo svoje godišnje planove. Međutim, države-kupci, kako je izjavio, su – poslovna tajna.
Gdje BiH najviše izvozi
U Saudijsku Arabiju do studenog prošle godine izvezeno je naoružanja i strjeljiva u vrijednosti od 64.497.822 KM, a u Egipat nešto manje – 52.794.750 KM. Iako znatno manje vrijednost, Afganistan je s uvezenih 12.197.000 KM treća zemlja kupac. Potom slijedi Maroko s uvezenih nešto više od 8,4 milijuna KM, Turska s s 6,75 milijuna, Ujedinjeni Arapski Emirati sa 6,48 milijuna KM. Odličan kupac je i Kenija s oružjem i streljivom kupljenim u vrijednosti 5,87 milijuna, ali i susjedna Srbija s 4,55 milijuna KM. Na devetom mjestu od ukupno vodećih deset država-kupaca, je Pakistan sa 4,32 milijuna KM, dok je na desetom mjestu Irak sa 4,15 milijuna KM kupljenog naoružanja i streljiva od BiH u prvih 11 mjeseci prošle godine.
Upravo namjenska industrija, odnosno, proizvodnja oružja i streljiva jedna je od rijetkih, ako ne i jedina, gdje izvoz višestruko premašuje uvoz.
Naime, dok je izvezla više od 190 milijuna, BiH je u istom periodu prošle godine uvezla samo 13,8 milijuna KM naoružanja i streljiva. Dok je bh. izvoz u namjenskoj industriji u većini baziran na zemlje Istoka, iz zapadnih zemalja se pretežito uvozi. I to, prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, prvenstveno iz Italije (3,738 milijuna KM), Srbije 1,796 KM), Njemačke 1,276 KM), Slovenije (1,275 KM), Češke Republike (1,182 KM), Turske (1,093 KM). Znakovito je da su SAD prošle godine u BiH prodale samo 880.748 KM naoružanja i streljiva, a susjedna Hrvatska 625 tisuća KM. Na devetom mjestu su Slovačka Republika i Španjolska s nešto više od 400 tisuća KM izvezenog naoružanja u BiH.
Ovaj trend, sudeći po riječima resornog ministra, nastavit će se i dalje jer je, kako je izjavio, već je rezervirana proizvodnja i za ovu godinu.
Namjenska industrija u prebačaju
“Kada je riječ o namjenskoj industriji plan za 2019. je bio promet od 304 milijuna KM. Do kraja godine prebacili smo ga za pet milijuna KM. Istaknuo bih među nekih osam tvrtki koje su u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, prvenstveno Igman Konjic koji je prebacio za 20-ak milijuna KM prometa u odnosu na planirani. Pretis prvi put prelazi 50 milijuna KM ukupne realizacije. Tu je i Unis Ginex koji je redovno blizu 40 milijuna KM. Dvije tvrtke koje će prvi put imati realizaciju od oko 15 milijuna KM su Binas Bugojno i BNT TMiH Novi Travnik. Po prvi put obje tvrtke posluju pozitivno i nisu gubitaši. Sve tvrtke isplaćuju plaće, poreze i doprinose što do sada nije bio slučaj”, kazao je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić za sarajevski portal Klix.ba.
Spomenuo je i sarajevsko poduzeće Zrak koja će imati promet od pet milijuna KM i unatoč svih problema iz prethodnog perioda, tužbi radnika, prosvjeda, presuda, blokada računa.
“Jedino nam u jednom blagom zaostatku ostaje tvrtka TRZ Hadžići, dakle njihova realizacija nije pretjerano velika. Ali smo i u toj tvrtki uspjeli napraviti jedan iskorak vezano za razvoj ručnog bacača koji naravno treba proći još dodatne analize i potrebe na tržištu da vidimo u kojim formatima treba buduće trasirati proizvodne kapacitete za tu liniju. U 2019. tvrtka Vitezit koja je potpadala u namjensku industriju otišla u stečaj. Dakle, mi smo u ove četiri godine pokušali animirati, pomoći kroz grantove, subvenciju, podršku odgovarajućim projektima, ali nismo uspjeli. Na kraju smo se opredijelili da se pokrene stečajni proces, da se ne bi pravili dodatni gubitci”, kazao je Džindić.
Poslovna tajna kome BiH prodaje streljivo i oružje
Upitan u koje zemlje su iz BiH izvezeni proizvodi namjenske industrije, Džindić je za Klix.ba kazao da “imaju određene poslovne tajne da ne šire informacije u koje zemlje se izvoze proizvodi”, ali je otkrio da je “izvezeno u 40-ak zemalja iz cijelog svijeta”.
“Za većinu tvrtki iz namjenske industrije 2020. godina je već puna i rezervirana, radimo na novim linijama, na tehnološkom proširenju, na proširenju asortimana. U ove četiri godine smo imali strateški plan, a tu je spadala haubica iz BNT TMIH Novi Travnik, zatim projektili dugog dometa proizvedeni u Pretisu, posebne vrste metaka iz Igmana, proizvodne kapisle iz Ginexa, po novim direktivama iz EU. Radili smo na povećanju produktivnosti u svim firmama, radili smo na inženjerskom i tehnološkom poboljšanju linija i proizvoda. Napravili smo dobru pripremu, preko tzv. X-matrice napravili smo alat za kontrolu nadzora i upravljanja svih projekta u namjenskoj industrije. S novom metodom željeli smo da središnja baza upravljanja informacijama bude Direkcija za namjensku industriju. Imat ćemo potpunu kontrolu svake pojedinačne aktivnosti u tvrtkama namjenske industrije, kako ne bi došli u situaciju da se na kraju godine pitamo zašto neki projekt nije uspio”, kazao je Džindić za Klix.ba.
Dok službenih podataka o pojedinačnoj vrijednosti, odnosno, kupcima izvezenog naoružanja i streljiva kao i dijelova za oružje nema, očito je da namjenska industrija cvjeta u BiH.
Tvrdnja resornog ministra o prometu od skoro 310 milijuna KM te službenim podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH o izvezenih nešto više od 170 milijuna KM naoružanja i streljiva mimoilazi se za skoro 140 milijuna KM.
Ostaje i pitanje zašto i zbog čega se kupci oružja i streljiva iz BiH rangiraju kao ‘top secret’ ili “poslovna tajna da se ne širi informacija u koje zemlje se izvoze proizvodi”, pogotovo kada je riječ o tvrtkama u vlasništvu države, odnosno, Federacije BiH.
(Izvor: Dnevni list)