Predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH, Dragan Čović, nakon sjednice Predsjedsjedništva HNS-a kazao je kako se traži mogućnost kako bi profunkcionirala zakonodavna i izvršna vlast, te da će se u srijedu sastati s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, ali da nema značajnijeg napretka u dogovoru. On je naglasio kako bi “dvije izborne jedinice u Federaciji svve riješile”, a istaknuo je i da je protiv sankcija koje se najavjuju iz SAD-a, kao i da međunarodni dužnosnici “dobro razumiju situaciju”.
“Onaj tko danas vjeruje da netko u ovakvoj političkoj situaciji može napraviti temeljite izmjene ustava, pozivam ga da to učinimo odmah. Ranije sam pozvao da se naprave djelomične ustavne promjene i to vezane za izborni zakon. Odavno govorim da će u Ustavu biti teško promijeniti jedan mali zarez, a ne nešto više. Mi smo se prihvatili obveze, u dogovoru s partnerima kada smo potpisivali sporazum u Mostaru, da napravimo ograničene ili djelomične ustavne promjene koje su nužne da ono što dogovorimo za Izborni zakon bude ugrađeno. Ja sam govorio da se u izboru članova Predsjedništva BiH ona imenica“ ‘Bošnjak, Hrvat i Srbin’ transformira u pridjev u ‘bošnjački, hrvatski ili srpski’. Sve drugo je, transformiranje BiH za što je potrebna dvotrećinska većina i opći konsenzus kod svih naroda”, rekao je Čović na konferencij za medije nakon sjednice Predsjedništva HNS-a.
Čović je rekao kako je potreban izbor tri člana Predsjedništva, kako je naglasio, legitimnih predstavnika, kako bi se uključile sve presude sudova i legitiman izbor svih klubova u Dom naroda.
“Za to postoji jako puno rješenja. Ne postoji nikakav Fueleov model. Ako postoji, neka vam ga netko da. Postoji priča i onda je to netko tako nazvao. Na stolu je pet ili šest modela”, rekao je Čović odgovarajući na pitanje o modelu rješenja.
On je rekako kako su se vodili dugoročni razgovori te kako je došlo do nekih mogućih varijacija, ali da su su odbačene od strane Sarajeva.
“Ili one koja se predstavlja kao ljevica u bošnjačkom tijelu ili desnica. Svejedno tko je odbacivao. Ako želimo članove Predsjedništva, kako osigurati da imamo i klasičan građanski koncept, onda jednostavno bi dvije izborne jedinice u Federaciji sve riješile. I odmah možemo automatizomom, izuzev jedne presude suda u Strasbourgu, koja govori o prebivalištu i etničkom ograničenju, sve provesti. Oni koji se plaše dogovora u Federaciji prijeteći novim podjelama – kud ćete većih podjela nego sad”, naglasio je on.
Rekao je i kako “političkom Sarajevu odgovara da po pitanju Izbornog zakona ne bude promjena jer su uvjereni, a to i ne kriju, da će dočekati sljedeće izbore da će izabrati, ne samo člana Predsjedništva, nego i Klub Hrvata”.
Koncept ‘status quo’
”To je koncept ‘zadrži status quo i igrat ćemo se dalje’. Bez međunarodne zajednice ne se može iznaći rješenje, ali osnovu posla moraju uradili domaći političari”, rekao je Čović-
Čović protiv sankcija
“Ne vidim ništa korisno u najavi sankcija i s njima se ništa pametno neće uraditi i mogle bi donijeti još više problema. Samo američke sankcije nisu neka kazna, ali da su u Europskoj uniji, od koje se traži potpora za to, podijeljeni su po tom pitanju”.
5 zaključaka Predsjedništva HNS-a
Legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda uz omogućavanje aktivnog i pasivnog biračkog prava svim građanima Bosne i Hercegovine je osnovna postavka funkcioniranja političkog i izbornog sustava Bosne i Hercegovine. Pokušaji širih izmjena Aneksa IV., Ustava Bosne i Hercegovine ugrozili bi natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti koje su Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava izdvojili kao ustavni meritum i ključni političko – pravni i institucionalni temelj BiH.
Potpisani Sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u Mostaru sadrži ključne odredbe reforme izbornog zakonodavstva i u potpunosti štiti i jača odrednice Washingtonskog i Daytonskog-pariškog sporazuma.
Ograničene ustavne promjene ne smiju voditi ka derogiranju Ustava i onemogućiti konstitutivnost naroda u izboru svojih legitimnih političkih predstavnika. Pokušaji brisanja „etničkog prefiksa“ predstavljaju grubo kršenje Aneksa IV. kojim bi se omogućila potpuna diskriminacija, majorizacija i nametanje političkih predstavnika u ključnim institucijama – Predsjedništvu BiH i Domovima naroda koji i jesu dizajnirani na način da sva tri naroda uživaju zajamčena ustavna prava.
Predsjedništvo HNS-a još jednom ističe da su unitarističke pretenzije bošnjačkih stranaka neprihvatljive, da negiraju konstitutivne zajednice i njihove posebnosti te da ruše multikulturalni, multinacionalni i multikonfesionalni karakter Bosne i Hercegovine. Konstitutivnost naroda nije deklarativna kategorija, nego suštinska komponenta ostvarivanja ravnopravnosti kroz jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka i biranja svojih političkih predstavnika.
Predsjedništvo HNS-a poziva sve uključene strane u pregovore, kako domaće, tako i međunarodne aktere, da ulože maksimalne napore u postizanju konačnog dogovora o otvorenim pitanjima, poštujući pri tome temelje Ustava BiH. Legitimno predstavljanje i zastupljenost legitimnih političkih predstavnika sva tri naroda utkana je u povijesni, politički i institucionalni okvir Bosne i Hercegovine koji je potvrđen i u Daytonskom-pariškom međunarodnom mirovnom sporazumu.