Mnoštvo je ekonomski pokazatelja iz kojih se jasno iščitava razina siromaštva u Bosni i Hercegovini po čemu smo među najgorim zemljama u Europi. Tako su procjene da u BiH čak 20 posto ljudi živi ispod granice siromaštva, a 50 posto na granici siromaštva. Siromaštvo se jasno iščitava i iz podataka Agencije za statistiku BiH kako čak 31,6 posto osoba u BiH nikada nije koristilo računar, a 24,2 posto nikad nije koristilo Internet. Jedan u nizu indikatora siromaštva objavila je i Svjetska banka – čak 40 posto odraslih građana naše zemlje nema bankovni račun što sugerira da su bez posla, na granici siromaštva ili neizvjesnoj financijskoj situaciji. Ukoliko svemu dodamo i masovno iseljavanje iz zemlje, slika svog jada današnje zemlje je potpuna.
Zaostajanje
– Ukoliko nemate pristup bankama velika je vjerojatnoća da ste na ivici siromaštva, da ste isključeni iz glavnih tijekova društva i da ste ranjivi. Ako se borite da dobijete i zadržite dobro plaćen posao vjerojatno nemate ni račun u banci, niti možete dobiti bilo kakve financijske usluge. Potpuno zavisite od gotovine i nikad ne znate hoće li je biti i što ćete sa njom raditi. A ukoliko se vi, ili netko iz vaše obitelji ozbiljno razboli ili vam iznenada iskrsne neka druga neodložna potreba za novcem, mogli biste se naći u velikom siromaštvu i očaju, navodi se u tekstu Asli Demirguc-Kunt, glavne ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, i Cyril Muller, potpredsjednika Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. Dodaju kako je to, nažalost, realnost za milijuna ljudi koji žive u zemljama u razvoju u Europi i središnjoj Aziji. U 2017. godini, oko 116 milijuna ljudi u ovoj regiji nije imalo račun u banci, od čega su oko 60 posto žene. Oni smatraju kako u današnjem svijetu, koji je visoko globaliziran i koji zavisi od tehnološkog razvoja, ove brojke nedvosmisleno ukazuju koliko smo daleko od društava u kojima svi imaju jednake šanse da žive bolje.
Katastrofalni pokazatelji
Ovo je nažalost samo jedan u nizu podataka koji našu zemlju svrstava na samo europsko dno, pa mnogi s pravom tvrde kako su samo geografski u Europi, a po svemu ostalom na razini ratom poharanih zemalja Afrike. A to ne govore više samo ljudi iz BiH, nego i najuglednije međunarodne institucije – Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) u posljednjem izvješću navodi kako demografske projekcije ukazuju na kolaps stanovništva koji je nezapamćen izvan vremena rata i gladi. Nadalje, prema analizama sektora socijalne zaštite, u našoj zemlji oko 600 tisuća ljudi živi sa tri do pet maraka dnevno, što znači sebi ne mogu priuštiti večeru. Službeni pak podaci Agencije za statistiku BiH objavljeni u “Anketi o potrošnji domaćinstava 2015.” pokazuju kako preko 170 tisuća domaćinstava ili preko 500 tisuća stanovnika u BiH su bili ispod praga relativnog siromaštva. Prema navedenoj Anketi, stopa relativnog siromaštva stanovništva u našoj zemlji bila je 16,9 posto. Dodajmo kako je mjesečni prag relativnog siromaštva za jednočlano domaćinstvo u BiH bio 389,26 maraka, prag siromaštva za dvočlano domaćinstvo bez djece bio je 583,89 maraka mjesečno, a za četveročlano domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 817,45 maraka mjesečno.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da oko 128 tisuća djece u našoj zemlji koristi neki vid socijalne pomoći, da ih je oko 100 tisuća ugroženo obiteljskom situacijom, od kojih oko 40 tisuća žive u obiteljima koja nemaju ni minimum sredstava za život.
Ono što je žalosno jeste što najveći broj bh. političara nad svime navedenim zatvara oči te se niti ne želi baviti problematikom siromaštva velikih razmjera. Postavlja se logično pitanje ima li zemlja u kojoj je provincijalizirano obrazovanje, “sasječena” kultura, koja je najgora u Europi po korupciji, nepotizmu, klijentelizmu, koja je najsiromašnija na Starom kontinentu, u kojoj su digitalizacija i četvrta industrija revolucija misaone imenice, iz koje bježi tko stigne ikakvu šansu za uspjeh?
(Izvor: Dnevni list)