“U 2016. godini planiramo uvođenje elektronskih zdravstvenih iskaznica koje će biti velika novina i dodatno olakšanje osiguranicima jer će ista biti elektronskim putem ovjerena pa osiguranici više neće morati posjećivati područne urede Zavoda kako bi ovjerili zdravstvenu iskaznicu. Pored olakšanja u smislu elektronske ovjere zdravstvene iskaznice biti će i niz drugih pogodnosti koje će osiguranicima uvelike olakšati i pojednostaviti pristup zdravstvenoj zaštiti”, kazao je za naš portal Bošnjak.
Razgovarala: Kristina Spajić-Perić/Republikainfo.com
REPUBLIKA: Gospodarstvo u zemlji stagnira, što se u vidu neredovitih uplata doprinosa odražava i na Zavod zdravstvenog osiguranja kojim ravnate. Kako je završila 2015., što su pokazale brojke na kraju godine?
BOŠNJAK: Gospodarstvo stagnira, dio tvrtki koje još uvijek posluju ima probleme sa financijskom stabilnošću i redovitim izmirivanjem obveza na ime doprinosa. Unatoč tomu Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ, uz velike napore djelatnika i suradnju sa Poreznom upravom F BiH, uspijeva zadržati financijsku stabilnost i blagovremeno izvršavati zakonom propisane mu obveze. Ipak, uvijek smo na nekakvom rubu, svaki poremećaj u uplatama doprinosa udar je na stabilnost zdravstvenog sustava i financiranje zdravstvene zaštite naših osiguranika. U 2015. godini Zavod je ostvario negativan financijski rezultat od 1.653.059 maraka. Međutim, kvalitetno urađenim Financijskim planom predvidjeli smo ovakvu mogućnost te negativan financijski rezultat pokrili prenesenim sredstvima iz prethodnog razdoblja. S obzirom na rečeno Zavod je u financijskom smislu solventan i pravodobno ispunjava sve planirane obveze.
REPUBLIKA: Na Skupštini HNŽ-a postoje zahtjevi za usklađivanje županijske odluke o participaciji s federalnom, što bi u praksi značilo ukidanje “markice” za određene kategorije stanovništva, poput onih s minimalnom mirovinom, oboljelih od teških bolesti, djece do 15 godina i td. Premda će o tome odlučiti zastupnici i politika, recite nam vaše mišljenje o tome?
BOŠNJAK: Parlament F BiH je 2009. usvojio odluku o kojoj govorite, odnosno Odluku o utvrđivanju Osnovnog paketa zdravstvenih prava čiji je sastavni dio Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih osoba u pojedinim vidovima zdravstvene zaštite. Dužnost Ministarstva zdravstva F BiH bila je donijeti provedbene akte za primjenu istog. Provedbeni akti nisu doneseni te zbog toga Odluka o osnovnom paketu zdravstvenih prava nije primijenjena niti u jednoj županiji i istu nije moguće primijeniti. 2011. godine Upravno vijeće Zavoda usvojilo je prijedlog odluke o iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava i isti uputilo Skupštini HNŽ na usvajanje. Upućeni prijedlog Skupština nije razmatrala već je isti, nakon više od četiri godine, putem našeg resornog ministarstva vratila Zavodu na očitovanje.
Obzirom na neprimjenjivost Odluke o osnovnom paketu zdravstvenih prava, na zadnjoj sjednici, Upravno vijeće Zavoda donijelo je Odluku o stavljanju izvan snage prijedloga Odluke o iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava iz 2011. godine te usvojilo zaključak kojim je obvezalo mene kao direktora i Stručnu službu Zavoda izraditi prijedlog nove odluke koju će Vijeće, na jednoj od narednih sjednica, razmatrati i nakon prihvaćanja uputiti u daljnju proceduru.
REPUBLIKA: Koji su plodovi ranije uvedenog Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS)?
BOŠNJAK: Integrirani zdravstveni informacijski sustav (IZIS) počeli smo razvijati 2012. godine. Bitno je kazati kako ovo nije preuzeti niti kupljeni sustav koji nudi određene mogućnosti već je riječ o sustavu koji razvija Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ u suradnji s Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, Zavodom za javno zdravstvo HNŽ, Medicinskim fakultetom i domovima zdravlja naše Županije, a sukladno potrebama zdravstvenog sustava. Generalno govoreći, zahvaljujući razvoju IZIS – a osiguranicima je uvelike skraćen put i olakšan pristup zdravstvenoj zašiti.
Putem IZIS – a uveli smo elektronske recepte koji su osiguranicima olakšali kupovinu lijekova. Elektronski recepti posebno su olakšanje za kronične stabilne bolesnike koji umjesto odlaska u ambulantu primarne zdravstvene zaštite mogu telefonski kontaktirati svog izabranog liječnika poradi propisivanja lijeka, a potom isti preuzeti u bilo kojoj ugovornoj ljekarni Zavoda. Također, putem IZIS- a uvedeni su elektronski zdravstveni kartoni i elektronske uputnice u primarnoj zdravstvenoj zašiti. Integrirani zdravstveni informacijski sustav (IZIS) uveden je i u bolničku zdravstvenu zaštitu u Općoj bolnici Konjic tako da u Konjicu funkcioniraju i elektronske uputnice iz primarne zdravstvene zaštite u bolničku odnosno elektronsko naručivanje pacijenata liječnicima specijalistima.
REPUBLIKA: Koji su još planovi u 2016.?
BOŠNJAK: U 2016. godini nastavljamo s razvojem novih funkcionalnosti IZIS – a koje imaju za cilj, osiguranicima, dodatno olakšati pristup i korištenje zdravstvene zaštite. Tijekom godine, a nakon integracije bolničkog informacijskog sustava (BIS) i Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS) plan nam je u SKB Mostar i JP KB „DR. Safet Mujić“ uvesti IZIS koji je preduvjet za implementaciju DRG – a (obračun i fakturiranje izvršenih usluga prema DRG sustavu) i elektronskog naručivanja (elektronske uputnice) iz primarne u bolničku zdravstvenu zaštitu. Također, u 2016. godini planiramo uvođenje elektronskih zdravstvenih iskaznica koje će biti velika novina i dodatno olakšanje osiguranicima jer će ista biti elektronskim putem ovjerena pa osiguranici više neće morati posjećivati područne urede Zavoda kako bi ovjerili zdravstvenu iskaznicu. Pored olakšanja u smislu elektronske ovjere zdravstvene iskaznice biti će i niz drugih pogodnosti koje će osiguranicima uvelike olakšati i pojednostaviti pristup zdravstvenoj zaštiti.
REPUBLIKA: Zavod zdravstvenog osiguranja je glavni izvor financiranja zdravstvenim ustanovama u HNŽ-u. Kada će brigu o zdravstvenoj zaštiti početi voditi i općine, županije, federalna Vlada…?
BOŠNJAK: Već godinama mi ukazujemo i osvješćujemo društveno nadležne i odgovorne ustanove, institucije i pojedince o njihovim zakonskim ulogama i obvezama za financiranje zdravstvenog sustava u najširem smislu. Činimo sve kako bi smo ukazali na potrebu uključenosti brige svih koji su na to pozvani, prije svega osnivači zdravstvenih ustanova jer zdravstvo je interes svakog čovjeka u društvu, a odgovornost svih od Skupštine, Vlade, resornih nadležnih ministarstava, poslodavaca i drugih obveznika uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje te svih pojedinaca koji na bilo koji način, po svojoj ulozi, sudjeluju u sustavu zdravstva (zdravstvene ustanove, zdravstveno osoblje, ljekarne, Zavod za javno zdravstvo).
REPUBLIKA: ZZO pokriva i troškove liječenja osiguranika iz HNŽ u inozemstvu u slučajevima kad su naši liječnici nemoćni. Koliko je takvih slučajeva iz prošle godine?
BOŠNJAK: Tako je, za usluge liječenja koje nisu razvijene u bolnicama HNŽ, a potrebne su našim osiguranicima Zavod osiguranike upućuje u zdravstvene ustanove koje im mogu priskrbiti potrebne usluge liječenje. U 2015. godini, u ove svrhe, Zavod je izdao 609 uputnica i utrošio 1.360.143 maraka.
REPUBLIKA: Po struci ste pravnik i novinar, cijeli život i u politici. No, ispred svega toga stavili ste zdravstvo. Zašto?
BOŠNJAK: Poslijediplomski studij u Zagrebu bio je prekretnica i trenutak kada je zdravstvo dobilo posebno mjesto u mom opredjeljenju i postalo predmet moga apsolutnog zanimanja. Posebno me zainteresirala osjetljivost i složenost tog sustava, zainteresirale su mi potrebne promjene i novi pristupi u uređenju zdravstvenog sustava. Moje ciljeve poistovjetio sam sa sustavom zdravstva. Imam želju i mislim da mogu dati određene rezultate upravo u ovom sustavu.