Razgovarala: V. Soldo/Dnevni list
Naša stranka 21. travnja službeno je predstavila Borišu Borisa Falatara kao kandidata stranke za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda. On sam je u svom prvom službenom obraćanju kazao da se “kandidira kao čovjek koji voli svoju zemlju i ima ideju da od BiH napravi zemljom sretnih i zadovoljnih ljudi”. Falatar je rođeni Sarajlija, podrijetlom iz Prozora-Rame, sa zavidnom inozemnom karijerom diplomata i ekonomiste – osnovu i srednju školu završio je u Sarajevu, diplomirao na Američkom sveučilištu u Parizu, a postdiplomske studije na Londonskoj školi ekonomije, a kasnije je pohađao i Harvard Kennedy-School. Radio je na Međunarodnom komitetu Crvenog križa, Ujedinjenim nacijama kao međunarodni javni službenik za odnose UNESCO-a s državama članicama, potom u UN-u u New Yorku, predstavljajući UNESCO u Generalnoj skupštini UN-a, ECOSOC-u i Vijeću sigurnosti i to kao koordinator za odgovor na krizne situacije u južnom Sudanu, Libiji, Siriji, Iranu i Palestini.
On i supruga Milica Zatezalo roditelji su troje djece, Lune, Hane i Ivana, a bh. javnosti, osim nakon svoje kandidature za Predsjedništvo nije previše poznat. Otac mu je Hrvat, Miljenko Falatar, a majka Bošnjakinja Dženana Balagija.
DL: U travnju je Naša stranka obznanila vašu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na predstojećim, listopadskim izborima. Zašto ste se odlučili na tu “avanturu”, s obzirom na vašu uspješnu inozemnu karijeru?
Falatar: To je, zaista, bio jedan poziv. prvo, zato što sam dugo godina gledao kako se naša država predstavlja u svijetu i to s velikom dozom razočaranja kako se predstavlja. Drugo, zato što sam, putujući po Bosni i Hercegovini, vidio da je to zemlja velikih suprotnosti, kontrasta. S jedne strane u srcu smo Europe, imamo bogatstvo ljudi i resursa, a opet ne idemo nigdje – već godinama putujemo u ‘leru’. Susreo sam se s ogromnim problemom iseljavanja mladih ljudi, a mene kao čovjeka koji je sa 16 godina otišao iz svoje zemlje – to me osobno duboko pogađa. Zbog toga sam se odlučio kandidirati za ovu, najvišu poziciju i znam da je to jedan ambiciozan potez. Mislim da imam dovoljno iskustva u međunarodnim odnosima i da ovu zemlju mogu predstavljati na bolji način i biti primjer kako se može ponašati i djelovati jedan član Predsjedništva.
DL: Vi ste danas u Mostaru (četvrtak,17. svibnja 2018.), u Hercegovini. Zašto ste došli u Mostar?
Falatar: Meni je jako drago što sam u Mostaru jer moj je djed Zdenko Falatar, rođeni Mostarac. Uvijek kada bi išli iz Sarajeva za more, uvijek bi dolazili u Mostar i rado se sastajali i boravili sa svojom obitelji. Sada sam u Mostaru jer u našoj kampanji obraćamo pozornost na slušanje svih građana naše zemlje. Želimo ih slušati što kažu. Želim biti kandidat za člana Predsjedništva koji će putovati i razgovarati sa svim narodima i građanima u BiH. Nakon što smo prošli tjedan bili u Tuzli i Posavskoj županiji, ovaj tjedan provodimo u Mostaru, Čapljini, Širokom Brijegu, a sljedeći tjedan idemo u Krajinu, tako da je ovo jedan dio naše kampanje – približavanje građanima, razumijevanje kako bi našli rješenja koja odgovaraju svima.
DL: Kakvi su vaši prvi dojmovi iz susreta s njima, što vam kažu, što žele, kakvi su im problemi?
Falatar: Ono što je osnovni problem je ekonomska stagnacija koja dovodi do velikog problema iseljavanja, pogotovo mladih ljudi. Ljudi koji bi trebali pokretati našu zemlju sada pokreću neke druge zemlje, ljudi koji bi trebali vidjeti budućnost u svojoj zemlji tu budućnost traže i vide u drugim zemljama. Sve priče koje slušam su zaista poražavajuće. Naše škole i sveučilišta, sela i gradovi su desetkovani. Danas sam dobio informaciju da je, kada je član Naše stranke ovdje studirao prije nekoliko, na prvoj godini bilo je upisano 136 studenata, a ove godine 20. To je nevjerojatan odljev i mozgova i mišića, mladih ljudi koji zdravo razmišljaju. To je trenutak u kojem se naša zemlja trenutno nalazi.
DL: U BiH se zahuktavaju pripreme na kampanjama. Kakva će vaša kampanja biti, na čemu ćete ju zasnivati?
Falatar: To će biti kampanja ‘otvorenih ruku’. Dosta je bilo kampanja koje su se vodile stisnutih šaka i udaranja od stol, usmjeravanjem prsta na nekog drugog. Naša kampanja je i ‘otvorenog uha’ i ‘otvorenog srca’ i jezika koji nije okarakteriziran i kojeg ne vodi mržnja nego ljubav prema svojoj zemlji i svim ljudima, mojim sugrađanima, koji žive u BiH.
DL: Vi se kandidirate za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Vjerojatno znate da ste “dobra prilika” i za osporavanje vašeg legitimiteta, vaša nacionalnost će se potpuno sigurno dovoditi u pitanje, vaše “hrvatstvo”, s obzirom da se birate iz reda Hrvata. Kako ćete na to reagirati? Jeste li vi pravi Hrvat?
Falatar: Redovito ponavljam da se legitimitet ne pokazuje tako što ću ja vama kazati ‘Ja sam zaista Hrvat’, niti se dokazuje svojim rodnim listom niti krštenicom, a niti rezultatima na izborima. Legitimitet se dokazuje svaki dan tako što se radi u interesu i boljitak svih građana koji ovdje žive. Tako namjeravam dokazivati svoj legitimitet i hrvatskom narodu ali i svim našim biračima.
DL: Cijelo vrijeme govorite o problemima svih građana, međutim vi ste kandidat iz reda hrvatskog naroda. Što su problemi Hrvata u BiH?
Falatar: Hrvati određene probleme dijele i sa svim drugima koji žive u BiH. Tu je i problem nejednakopravnosti, ali naravno, svi naši građani su nejednakopravni u nekim segmentima – nejednakopravni su i Bošnjaci u nekim dijelovima BiH, ali i Srbi također. Problem Hrvata je i olakšano iseljavanje zbog postojanja državljanstva Republike hrvatske i hrvatskih putovnica koje im omogućuju lakši odlazak, ali mislim da puno više problema imamo kao građani, nego što ih imamo kao odvojeni narodi.
DL: Svaki kandidat kaže da će on pobijediti. Hoćete li vi pobijediti?
Falatar: Ja u to zaista vjerujem. Volim kazati i da to nije vjerojatno, ali je vrlo moguće. Da je to moguće pokazalo se i u Italiji i u Francuskoj i u Islandu i u Kanadi i u Engleskoj. Pokazalo se da su nagle promjene političkim putem moguće. Tako da ja ozbiljno i istinski vjerujem u naš pothvat.