Velika Gospa ili Uznesenje Blažene Djevice Marije dušom i tijelom na nebo slavi se 15. kolovoza. Na blagdan je Velike Gospe, deseci tisuća vjernika hodočastit će u marijanska svetišta diljem Hrvatske. U Mariji Bistrici, našem najvećem marijanskom svetištu, očekuje se oko 50 tisuća hodočasnika. Mnogi su se već sinoć uputili i prema drugim svetištima – Trsatu, Sinju, Aljmašu, Krasnom u susjednoj Hrvatskoj. U BiH se hodočasti u brojna marijanska svetišta. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 13 župa posvećeno je Uznesenju BDM od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Korace, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šcit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje. U Hercegovini, u Širokom Brijegu, tisuće vjernika hodočasti za Gospojinu, ali i u svjetski poznato hodočasničko mjesto Međugorje.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori Sv. Bernard, Sv. Antun Padovanski i drugi.
Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije želio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je išla izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stoljećima Crkve, najveći dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Krist – njezina smrt nije bila danak grijeha – bila je bezgrešna! – nego da bi se posve poistovjetila s Isusom.
Od 6. stoljeća na Istoku se slavi blagdan Usnuća Djevice, prijelaz koji je sličniji snu nego smrti.
Oci su, prije svega od 4. i 5. stoljeća upućivali na pojedinosti o Usnuću i Uznesenju Djevice utemeljenom na predaji koja je nastala u 2. stoljeću. Prema toj predaji, kada je Marija bila blizu napuštanja ovoga svijeta, svi apostoli osim Jakova Starijeg, koji je pretrpio mučeništvo, i Tome, koji se nalazio u Indiji, okupili su se u Jeruzalemu kako bi u posljednjim trenucima bili s njom.
Ono što je posve sigurno jest da Djevica Marija, posebnom milošću svemogućega Boga, nije okusila trulež smrti, nego da je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s dušom i da je Marija bila uzdignuta na nebo, odakle kraljuje u slavi, zajedno s Isusom, kako bi slavila Boga i zagovarala čovjeka.
Danas se ova svetkovina slavi kao državni blagdan u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Neradni je dan u Republici Hrvatskoj.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 13 župa posvećeno je Uznesenju BDM od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Korace, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šcit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje.
Francuska vlada upozorila na visoku terorističku prijetnju na Veliku Gospu
Kako prenosi pisanje medija Nedjelja.ba, francuska vlada pozvala je na “ekstremni oprez” u slučaju “visoke” terorističke prijetnje na vjerskim okupljanjima i mjestima bogoslužja na svetkovinu Velike Gospe.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin, upozorio je regionalne dužnosnike, u utorak 13. kolovoza u poruci na aplikaciji Telegram, da je zemlja na “vrlo visokoj razini terorističke prijetnje”. Precizirao je kako su “slavlja, okupljanja, procesije i hodočašća”, na mjestima koja su tradicionalno povezana s marijanskom pobožnošću, suočena s posebnom opasnošću, prenosi CNA.
Darmanin je upozorio kako se “mora održavati izuzetna budnost, posebice u pogledu demonstracija i mjesta vjerskih okupljanja“. Savjetovao je vladine dužnosnike da budu u stalnom kontaktu s vjerskim mjestima i da rasporede dodatne sigurnosne snage na “osjetljivije” lokacije.
Prema francuskoj novinskoj kući BFMTV, francuski ministar unutarnjih poslova naložio je lokalnim dužnosnicima da savjetuju kršćanske vođe o preventivnim sigurnosnim mjerama za otkrivanje sumnjivih osoba ili vozila ispred mjesta bogoslužja.
Francuska vlada također će, vjerojatno, rasporediti svoje protuterorističke snage Operacije Sentinelle na ključnim hodočasničkim mjestima, poput svetišta Gospe Lurdske, gdje se očekuje da će se na svetkovinu Velike Gospe okupiti više od 30 000 vjernika.
Darmanin je rekao kako je visoka uzbuna djelomice posljedica međunarodne izloženosti Francuske kao domaćina Olimpijskih igara 2024. i nadolazećih Paraolimpijskih igara te “snažnih napetosti na međunarodnoj razini, posebice na Bliskom istoku”.
Zbog stalnih terorističkih prijetnji, Francuska je pod najvećom sigurnosnom prijetnjom od 24. ožujka.
Prema humanitarnoj skupini Human Rights Without Frontiers International, u Francuskoj je 2023. zabilježeno gotovo 1 000 slučajeva terorističkih napada i zastrašivanja kršćana. Tako je, na Uskrs 2023., francuska vlada rasporedila 13 500 policajaca i protuterorističke snage na tisuće katoličkih i protestantskih mjesta u Francuskoj.
/Desk/