Bosna i Hercegovina je zauzela 84. poziciju prema međunarodnom istraživanju o otvorenosti i transparentnosti proračuna koje je obuhvaćalo 117 zemalja svijeta, javlja Transparency International u BiH pozivajući se na Istraživanje o otvorenosti proračuna (OBS).
Bosna i Hercegovina se nalazi daleko ispod svjetskog prosjeka transparentnosti proračuna koji iznosi 45, te ima najnižu ocjenu transparentnosti u odnosu na druge zemlje regije: Hrvatska (68), Slovenija (68), Albanija (55), Makedonija (41), Srbija (40), prenosi https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-je-po-transparentnosti-budzeta-na-zacelju-regiona-i-medju-posljednjima-u-svijetu/200501058.
Istraživanje o otvorenosti proračuna (OBS) je jedini međunarodni neovisni, komparativni i istraživački instrument zasnovan na činjenicama, koji koristi međunarodno prihvaćen kriteriji za ocjenu pristupa javnih informacija o proračuna države; prilikama za učešće javnosti u kreiranju državnog proračuna ; i ulogu institucija za nadzor proračuna kao što su zakonodavna vlast i revizori. Dio istraživanja čini i indeks transparentnosti proračuna koji mjeri javni pristup informacijama o načinu na koji vlada prikuplja i troši javna sredstva.
BiH je ove godine prema Indeksu transparentnosti proračuna dobila ocjenu 33, na ljestvici od 0 do 100, gdje 0 označava najniži nivo transparentnosti budžeta, a 100 najviši nivo transparentnosti budžeta.
Uspoređujući ocjene indeksa transparentnosti proračuna za prethodne godine, Bosna i Hercegovina u 2019. godini bilježi najnižu ocjenu transparentnosti (33) od 2010. godine. Bosna i Hercegovina je najvišu ocjenu transparentnosti imala 2012. godine (50), od kada bilježi trend pada transparentnosti proračuna.
Istraživanje o otvorenosti proračuna također ocjenjuje i učešće javnosti u različitim fazama proračunskog procesa na ljestvici od 0 do 100, gdje je 0 najniže, a 100 najviše učešće javnosti, te je Bosna i Herzegovina ocjenjena sa 7. U odnosu na ocjene drugih zemalja regije, Hrvatska (22), Slovenija (11), Albanija (7), Srbija (2), Makedonija (0), Bosna i Hercegovina pokazuje srednju razinu učešća javnosti u formiranju proračuna. Ipak, u odnosu na globalni prosjek koji iznosi 14, nedovoljno je učešće javnosti u proračunskim procesima.
Istraživanje je utvrdilo i da institucije koje imaju ulogu nadzora nad proračunom, u ovom slučaju zakonodavna vlast i institucija revizora na državnoj razini, imaju ograničen nadzor nad proračunom Bosne i Hercegovine s obzirom na ocjenu 52. Primjetno je da je nadzor koji institucija revizora ima nad proračuna ocijenjen kao adekvatan, dok je prema istim indikatorima zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini ocijenjena kao slaba.
Kako bi se transparentnost proračuna u Bosni i Hercegovini poboljšala, nužno je osigurati između ostaloga, redovito i blagovremeno objavljivanje izvješća o proračunu, kreiranje i objavljivanje proračuna za građane, kao i srednjogodišnjeg pregleda proračuna, uključiti informacije o dodatnim prihodima i rashodima u prijedlog proračuna. Nužno je i ojačati učešće građana u proces kreiranja proračuna i vršenja nadzora nad njegovim izvršenjem, te aktivno uključiti marginalizirane grupe, omogućiti učešće i saslušanje civilnog društva u javne rasprave o proračunu i revizorskim izvješćima.
Cjelokupno istraživanje je dostupno OVDJE
/Republikainfo.com/