Još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi budućeg auto-puta Banja Luka-Prijedor koji gradi kineski koncesionar, tako da nije isključena mogućnost da Republika Srpska (RS) plati odštetu zbog kršenja rokova iz ugovora. Financijski dio projekta je nepoznat, kao i detalji još nekih kineskih investicija u BiH, analizirao je Glas Amerike (Voice of America). Ali, nije novina da kineski partner traži klauzulu o tajnosti od bh partnera s kojima surađuje, najčšće predstavnika vlasti. To je problem u demokratskim društvima gdje je transparentnost i dostupnost informacija javnosti iznimno bitna. U BiH to često nije problem, piše Dnevni list.
Banja Luka: Nepoznati detalji kineskih investicija u BiH
Kineska tvrtka „Shandong Hi-Speed International“ (SDHS) koja je 2018. godine potpisala ugovor o koncesiji za gradnju auto ceste Banja Luka-Prijedor, do sada je osigurala građevinsku dozvolu za svega 15,7 kilometara, što je tek nešto više od trećine planirane trase. Nagađa se kako bi Republika Srpska morala platiti do 200 milijuna KM kineskim koncesionarima ukokliko do 1. listopada ove godine ne budu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.
Što je od svega točno, nije poznato, jer se financijski detalji još uvijek kriju od javnosti.
“Mi smo u slučaju autoceste Banja Luka-Prijedor dobili tri presude, ugovor o koncesiji nam još nije dostavljen na uvid, a i druge organizacije i pojedinci vodili su paralelne sporove. Dio ugovora je objavljen u javnosti, međutim nije objavljen financijski model. Ne zna se pod kojim je uvjetima sklopljen taj projekt i koliko će država morati garantirati isplativost tog projekta. “, rekao je Srđan Traljić iz Transparency Internationala za Glas Amerike.
Izuzev tvrdnji da je sve u skladu s dogovorenom dinamikom poslova, predstavnici Vlade RS-a se ne oglašavaju o detaljima ovog projekta, baš kao i o mogućoj izgradnji puta od Foče ka Šćepan polju i granice sa Crnom Gorom.
“Zanimljivo je da je premijer Republike Srpske priznao da zapravo favorizira kineske tvrtke, kako neće raspisivati natječaj i kako je već unaprijed vidio Kineze kao partnera, što je, zapravo, ozbiljno kršenje zakona o javnim nabavkama, da je unaprijed određeno tko će to izvoditi. Postavlja se pitanje kako sada dajete Kinezima taj projekt, a s druge strane aplicirali ste kod EU da oni rade. Zašto je taj posao znatno skuplji nego da se projekt radi u suradnji s EU. Tu je puno nepoznanica”, za Glas Amerike rekao je Siniša Vukelić, urednik banjalučkog portala Capital.ba.
Kineske tvrtke realiziraju još neke projekte u BiH, ali se financijski detalji uglavnom kriju od javnosti, zaključuje Glas Amerike.
Tajni ugovor FBiH i Kine o nabavci cjepiva
U ovom kontekstu, između ostaloga, podsjetimo i na skandalozan način nabavke kineskog cjepiva protiv Corona virusa tijekom pandemije, kada je u uvjetu nabavke kineski proizvođač od FBiH tražio 10 godina tajnost za potpisani ugovor. Ove podatke otkrio je Ured za reviziju institucija FBiH, čije izvješće je objavljeno 2022. godine – tajnim ugovorom o nabavci pola milijuna doza kineskog cjepiva za 12,516 milijuna KM.
“Vlada FBiH je 11. 4. 2021. godine odobrila potpisivanje Međunarodnog sporazuma o povjerljivosti s Kompanijom Kineske nacionalne Biotec Grupe (proizvođač) i Kina Sinopharm International Korporacijom (prodavač). Po ovlaštenju Vlade FBiH, v. d. direktora Zavoda je 9. 6. 2021. godine potpisao Ugovor o direktnoj nabavci 500.000 doza cjepiva Sinopharm od China National Biotec Group Company Limited (CNBG) i proizvođačem Beijing Institute of Biological Products Co, Ltd (oboje kao isporučioci) i Sinopharm International Hongkong Limited (kao prodavac). Sredstva za nabavku cjepiva, kao i prijevoz, uvoz i skladištenje osigurani su Odlukom Vlade o preraspodjeli sredstava (12.000.000 KM) i iz sredstava tekuće rezerve Vlade FBiH (2.140.200 KM), koja su odobrena u operativnom proračunu Zavoda na poziciji nabavka lijekova. Iz navedenih sredstava izvršena je nabavka cjepiva iznosu od 12.516.000 KM”, izvijestio je Ured za reviziju u svom revizorskom izvješću.
Javnost nije mogla doznati odredbe ugovora o nabavci i to je potvrdio Ured za reviziju institucija FBiH, no direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Siniša Skočibušić tvrdio je kako je objavom ovih podataka „narušen kredibilitet Zavoda, ali i povjerenje kineskog proizvođača”.
“Činjenica da je Ured za reviziju dao prigovor na taj ugovor nas je, na neki način, ražalostilo iz jednostavnog razloga jer su samom objavom podataka iz Ugovora prekršene ugovorne odredbe sa proizvođačem Sinopharm. Time je narušen kredibilitet Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federacije BiH, osobito za buduće poslovanje koje možemo imati s njima kao jednim od svjetskih proizvođača cjepiva”, naglasio je u izjavi za agenciju FENA.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić, kako je rekao za agenciju FENA, razočaran je zbog uvjetne ocjene Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na Ugovor o nabavci cjepiva protiv Covid-19, koji je ranije zaključen s kineskim dobavljačem Sinopharm.
“Činjenica da je Ured za reviziju dao prigovor na taj ugovor nas je, na neki način, ražalostilo iz jednostavnog razloga jer su samom objavom podataka iz Ugovora prekršene ugovorne odredbe sa proizvođačem Sinopharm. Time je narušen kredibilitet Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federacije BiH, osobito za buduće poslovanje koje možemo imati s njima kao jednim od svjetskih proizvođača cjepiva”, komentirao je tada Skokčibušić, očito razočaran objavom ugovora o nabavci cjepiva, plaćenog novcem poreznih obveznika Federacije BiH.
Kako je rekao Skočibušić, 26. studenog 2021. godine zatraženo je od proizvođača Sinopharm odustanak od ugovorne obveze, ali da su kineski proizvođači “jasno rekli kako ne žele odustati i da traže deset godina tajnosti ugovora”. Čini se da je ovakav način rada uvriježen u komunističkom sustavu ove ekonomske velesile te da se tako postupanje traži i od partnera u BiH.
Na Sveučilištu u Mostaru otvoren prvi Nishan Svjetski centar za konfucijanske studije u Europi
Dok Zapad preispituje i upozorava i na kineski utjecaj i netransparentnost koja često prati “poslovne aranžmane”, u BiH jača suradnja s Kinom i na drugim poljima – obrazovnim i kulturnim. Podsjetimo da je već prije, krajem 2018. godine, na Filozofskom fakultetu otvoren Kabinet za ruski jezik kao “simbol suradnje i prijateljstva između ruskih sveučilišta i SUM-a”, a čemu je nazočio i tadašnji veleposlanik Ruske Federacije u BiH Peter Ivancov.
Oko ovoga nema dvojbi na Sveučilištu u Mostaru (SUM) gdje je službeno otvoren i kako su se pohvalili, prvi u Europi, a četvrti izvan Narodne Republike Kine – Nishan Svjetski centar za konfucijanske studije. Čini se da je mostarsko sveučilište, za razliku od renomiranih svjetskih sveučilišta, prepoznalo značaj otvaranja centra za konfucijanske studije u Hercegovini.
Naime, a kako je priopćeno, visoko izaslanstvo iz Narodne Republike Kine, predvođena Guo Chengyan, zamjenicom direktora Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije, glavnom tajnicom Kineske konfucijanske fondacije i zamjenicom predsjednika iste fondacije, posjetila je Sveučilište u Mostaru te je tom prilikom održan radni sastanak.
Sastanku su nazočili i Miao Dake, otpravnik poslova Veleposlanstva Narodne Republike Kine u BiH, a u ime Sveučilišta, prof. dr. sc. Sanja Bijakšić, prorektorica za međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvoj, prof. dr. sc. Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, prof. dr. sc. Dražen Barbarić, dekan Filozofskoga fakulteta, Inja Stojkić, voditeljica Ureda za međunarodne odnose, i Tonina Ibrulj, voditeljica Ureda za međunarodni rang Sveučilišta. Tijekom sastanka dogovorena je institucionalna podrška kroz razmjenu akademskoga osoblja zainteresirana za konfucijanizam te formiranje predmeta koji se bave orijentalnom filozofijom.
“Uručenjem plakete Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije službeno je otvoren ovaj centar na Sveučilištu u Mostaru, prvi takve vrste ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Europi, te četvrti izvan Narodne Republike Kine, koji će biti lociran na Filozofskome fakultetu. Otvaranje Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije na Sveučilištu u Mostaru ne samo da obogaćuje akademsku ponudu nego i potvrđuje izrazito prijateljski odnos s institucijama Narodne Republike Kine. Centar će omogućiti intenzivniju kulturnu i obrazovnu suradnju između naših zemalja, čime se stvaraju nove mogućnosti za studente i istraživače. Održan radni sastanak te otvaranje Nishan Svjetskoga centra za konfucijanske studije predstavlja još jedan korak u jačanju prijateljskih odnosa s kineskim institucijama”, izvijestili su iz Sveučilišta u Mostaru. Koliko će ovaj projekt stajati, tko će isti i u kojem omjeru financirati, te koji su pokazatelji istraživanja o zanimanju budućih studenata za konfucijanske studije, javnost za sada nije upoznata, piše Dnevni list.
/Desk/