Unatoč ponavljanju brojanja glasačkih listića i utvrđenim enormnim nepravilnostima gdje su pojedinim kandidatima pribrojavanje stotine i stotine glasova, Središnje izborno povjerenstvo BiH je na današnjoj 12. hitnoj, korespodentnoj sjednic donijelo Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Lokalnih izbora 2020. godine u Gradu Mostaru održanih 20.12.2020. godine. Već se čuju komentari da je SIP žurno potvrdio rezultate kako ne bi morao otvoriti mostarsku “Pandorinu kutiju” i otkriti razmjere izborne manipulacije u Mostaru, a što je i velika mrlja na međunarodnoj zajednici koja se posebno angažirala na “fer i korektinim” izborima u Mostaru.
Iako su ponovljena brojanja glasačkih listića pokazala značajna odstupanja od demokratskih standarda i kršenje izborne volje Mostaraca, ono što je osebno alarmantno je da nitko niti ne postavlja pitanje spornosti da kandidati kojma su pribrojavani glasovi uopće budu u gradskom vijeću Mostara.
Novi saziv, kojege je verificirao SIP, po opterećenjem je i čak devet predmeta koji Tužiteljstvo HNŽ-a istražuje o izborima i izbornim manipulacijama u Mostaru. Što kada i ako se nedvojbeno potvrde navodi iz kaznenih prijava?
Matthew Field, britanski veleposlanik u BiH i Eric Nelson, veleposlanik SAD-a u BiH u svom zajedničkom komentaru napisali su nevjerojatnu stvar da je “Mostar nedavno održao svoje prve izbore nakon 12 godina, ali to je bilo ispravljanje nedostatka, a ne pozitivna reforma”.
Sumnjam da bi “ovakvo” ispravljanje nedostataka” prošlo i u SAD-u kao kolijevci demokracije koja i sama vrlo burno proživljava odlazak nevjerojatnog Trumpa (za kojeg je glasalo nevjerojatnih 72 milijuna Amerikanaca) i dolazak Bidena koji ima zadatak “Učiniti Ameriku ponovno velikom”, iako je to, koji paradoks, bio slogan bivšeg kontroverznog predsjednika, prošlo ovako besramno “pribrojavanje glasova”.
Teško da bi i političari u UK, zemlji koja se “oprostila” s EU-om, “preživjeli” ovakvu sramotu pribrojavanja nezasluženih glasova bez ostavki. U Mostaru će takve osobe odlučivati o sudbini Grada i Mostaraca kojima su ukrali glasove. Što bi Britanci odgovorili na ovakvo “ispravljanje nedostataka” da je kojim slučajem, otkriveno pribrojavanje glasova nekom od kandidata za Londonsku gradsku vijećnicu?
Nakon svega, koji je uopće smisao izlaska na izbore kada o njima ne odlučivaju građani nego – brojači?
Mostar je živio i živi svoju multietičnost, ali Mostarci su ponovno žrtve političkih manipulatora kojima demokratski uzusi suvremenog svijeta ne znače ništa. No, Mostar je i veliki, nepoloženi ispit za predstavnike Međunarodne zajednice u BiH u čijim zemljama su apsolutno neprihvatljiva ovakva “pravila”, a na koja zatvaraju oči u Mostaru i BiH.
Naime, zbog odvojenih izbora, Mostar je u žiži javnosti, a otkrivene su i razmjere izbornih manipulacija i svakog kršenja demokratskih vrijednosti, a ponajviše glasa Mostaraca te se postavlja i opravdano pitanje kolike su uopće razmjere ovakvih “praksi” tijekom izbora u BiH?
Vjerojatno nezamislivo velike.
U Mostaru su se trebale “izvesti na čistac” sve nedoumice – istražiti nepravilnosti, pa čak i možda ponovno prebrojati sve glasove, ma koliko to trajalo jer, na kraju krajeva, nove izbore su Mostarci čekali 12 godina i imaju pravo na poštene izbore. Jer Mostaru trebaju čisti računi za čistu budućnost, a ne sumnjivi vijećnici kako bi se imalo željenih “dvije trećine” za odlučivanje.
Tko je u novom Gradskom vijeću?
Prema utvrđenim rezultatima najviše vijećnika u Gradskom vijeću Mostara će imati Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), ukupno 13, dok će Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) imati 11 vijećnika BH. bloku pripada šest, Hrvatskoj republikanskoj stranci tri, a Prvoj mostarskoj partiji i listi „Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar“ po jedan mandat.
Novi vijećnici Gradskog vijeća Mostara su:
HDZ BiH – Mario Kordić, Goran Bošnjak, Radmila Komadina, Miroslav Grubišić, Miljana Kovačević, Damir Šunjić, Tomislav Primorac, Ivan Zelenika, Marko Novak, Stanko Ćosić, Antonio Zelenika, Snježana Brkić, Kažimir Milićević
Koalicija za Mostar – Zlatko Guzin, Nataša Jekić, Salem Marić, Anel Kljako, Adil Šuta, Haris Nazdraić, Adem Macić, Mirza Drežnjak, Ibro Husnić, Jasmin Pandur, Alis Čolaković.
BH Blok – Arman Zalihić, Adela Gosto, Lamija Vinković-Duranović, Irma Baralija, Sanel Žuljević, Boška Ćavar.
HRS – Slaven Bevanda, Vesna Šunjić, Slaven Raguž
Ostajte ovdje – Velibor Milivojević,
Prva mostarska partija – Nazif Derviškadić.
Dok su lokalni izbori u ostatku BiH održani 15. studenoga, izbori u Mostaru održani su se 20. prosinca 2020. godine, nakon 12 godina. Više od 100.864 birača biralo je 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara na ukupno 150 biračkih mjesta, a glasalo je 56.084 te je zabilježeno i visokih 6,05% nevažećih listića (3.395)
Na glasačkim listićima bilo je 370 kandidata, od čega 31 politički subjekt, 22 političke stranke, četiri neovisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista neovisnih kandidata.
U Tužiteljstvu 8 predmeta
Vjećnici će dvotrećinskom većinom odlučiti tko će biti novi gradonačenik grada na Naretvi.Podsjetimo da je SIP BiH nakon izbora nekoliko puta donosio naredbu o ponovnom prebrojavanju glasačkih listića i utvrđivanje rezultata izbora na pojedinim, redovnim biračkim mjestima.
Također, Tužiteljstvom HNŽ-a 7. siječnja izvjestilo je da je formirano ukupno osam predmeta vezanih za izbornim proces u Mostaru.
Kako će se izabrati novi gradonačelnik Mostara?
Prema Statutu Grada Mostara, članak 29, točka 6, Gradsko vijeće će se prvi put sastati u roku od dva tjedna nakon objave potvrđenih izbornih rezultata. U tom slučaju, Gradsko vijeće će sazvati najstariji član, kojeg će odrediti Izborno povjerenstvo Grada Mostara, nakon objave izbornih rezultata.
Prema Statutu Grada Mostara, na mjesto gradonačelnika mogu biti izabrani samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće, a izbor gradonačelnika vrši se na prvoj sjednici Gradskog vijeća nakon izborâ. Svaki gradski vijećnik ima pravo da nominira kandidate iz reda izabranih vijećnika, apPrije izbora, nominirani kandidati moraju izjaviti u pisanoj formi da prihvaćaju kandidaturu.
Dvotrećinska većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu. Ukoliko je, zbog neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobili najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug.
Ukoliko nijedan od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. U trećem krugu, prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika je potrebna za izbor gradonačelnika od dva preostala kandidata. Ukoliko preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata biti će izabran za gradonačelnika. Odmah nakon izbora, izabrani kandidat daje izjavu o tome prihvaća li izbor. Ukoliko izabrani kandidat odbije izbor, izbori će se ponoviti prema postupku propisanom u ovom članu.
Još uvijek aktualni gradonačelik Mostara Ljubo Bešlić 2009. godine izabran je za prvog čovjeka Mostara i to nakon 440 dana od izbora u trećem krugu glasanja.
(Republikainfo.com/V.S.H.)