Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • SAD najavljuje zahtjev Europi za nadoknadu troškova pomoći Ukrajini i privremenu obustavu prodaje streljiva
    • Prijevoznici zemalja zapadnog Balkana ponovno najavljuju blokadu granica: Od EU traže promjenu šengenskih pravila
    • Znanstvenici očajnički upozoravaju na posljedice globalnog zatopljavanja: Više će ljudi umirati, hrane će biti sve manje…
    • Pomjeren početak nove školske godine na 14. rujna
    • Naftni šok i utrka s vremenom: Može li se trgovati budućnošću?
    • Zašto njemački grad Köln ne deportira kriminalce iz zapadnog Balkana?
    • Putin o njemačkim optužbama da Rusija stoji iza napada dronom: Namjerna provokacija jer Merz gubi rejting
    • Radončić: EU treba zabraniti ulazak svim dužnosnicima koji budu na Mladićevoj sahrani
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Berlinski proces: Postignuta suglasnost o deblokadi sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA

    republikaBy republika10.10.2024No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Foto: zemlje članice CEFTA s godinom pristupanja (žuto) i zemlje članice EU s godinom pristupanja (plavo)

    Iz veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH izvijestili su o značajnom napretku u Berlinskom procesu – postignutoj suglasnosti o deblokadi sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, čime se jača ekonomija Zapadnog Balkana i Europe.

    Kako su izvijestili iz njemačkog veleposlanstva u BiH, njemački veleposlanik Thomas Fitschen vrlo je zadovoljan znatnim napretkom u Berlinskom procesu

    U okviru Berlinskog procesa jučer je postignut odlučujući napredak: šest zemalja Zapadnog Balkana dogovorilo je način kako okončati dugogodišnji zastoj u suradnji u regionalnom sporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini). Ovaj dogovor označava važan korak ka stvaranju Zajedničkog regionalnog tržišta, koje ima za cilj promoviranje pristupanja zemalja regije EU.

    Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je jučer: “Zajedno smo riješili čvor u CEFTA sporazumu o slobodnoj trgovini. Ovo je prekretnica koja će donijeti konkretna poboljšanja za ljude u regiji i ojačati našu zajedničku Europu.”

    Reformom struktura odlučivanja unutar CEFTA-e donijeto je 12 važnih odluka koje otvaraju put bližoj ekonomskoj suradnji. Ova događanja su također od velike važnosti za plan rasta EU za Zapadni Balkan.

    Sporazum predviđa, između ostaloga, ukidanje geoblokiranja i olakšavanje razmjene roba i usluga. Time će se, između ostaloga, olakšati i slanje paketa u prekograničnoj razmjeni, a napredak će se postići i u uvođenju lakših radnih dozvola.

    Službena potvrda dogovora očekuje se na summitu Berlinskog procesa 14. listopada u Berlinu, na kojem će sudjelovati šefovi država i vlada država Zapadnog Balkana, kao i predstavnici Francuske, Italije i Velike Britanije.

    O CEFTA-i

    CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv na hrvatskom jest Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Skraćeni naziv jest CEFTA 2006.

    Stranke su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Prije svog ulaska u Europsku uniju, stranke su bile i Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija.

    Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisale su 21. prosinca 1992. Poljska, Mađarska i Čehoslovačka u Krakovu u Poljskoj. Slovenija se pridružila u siječnju 1996., Rumunjska u srpnju 1997., Bugarska u siječnju 1999., Hrvatska 6. prosinca 2002., Sjeverna Makedonija 2006., a Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Srbija godine 2007. Kosovo je ušlo u CEFTA-u 2007. dok je bilo unutar državnih granica Republike Srbije.

    Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija istupile su iz CEFTA-e pridruženjem Europskoj uniji u siječnju 2004., Rumunjska i Bugarska istupile su pridruženjem Europskoj uniji u siječnju 2007., a Hrvatska je istupila danom pridruživanja Europskoj uniji u srpnju 2013.

    CEFTA je obuhvaćala prostore od Baltičkog mora do Jadranskog i Crnog mora te je imala tržište od približno 90 milijuna ljudi. CEFTA 2006 obuhvaća tržište od otprilike 25 milijuna ljudi, i u svjetskoj trgovini sudjeluje s 0,2-0,3%. Ugovorom CEFTA 2006 stranke su se dogovorile da će razvijati odnose s EU te da će provoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije bilo da su njezine članice ili ne.

    Nakon cjelodnevnih konzultacija, u Bruxellesu je 10. listopada 2006. osam od deset zemalja sudionica pregovora parafiralo je Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju CEFTA-i. Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Rumunjska i UNMIK/Kosovo parafirale su ugovor.

    Srbija i BiH odbile su parafiranje jer su tražile povoljnije uvjete: BiH je pokušala izboriti za nekoliko poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvjete povoljnije nego u dvostranim ugovorima s Hrvatskom i Srbijom, a Srbija je tražila povoljnije uvjete za svoju duhansku industriju nego što ih ima u dvostranim ugovorima s ostalim strankama. Ugovor je ipak 19. prosinca 2006. u Bukureštu potpisalo svih deset zemalja.

    Razdoblje postupnoga snižavanja carina u trgovini industrijskim proizvodima završilo je s 31. prosinca 2008. godine, a u prosincu 2010. šest stranaka (Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldova, Srbija) je parafiralo Dodatni protokol koji sadrži nove koncesije u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

     

    /Republika/

    berlinski procest cefta izdvojeno slobodna trgovina veleposlanstvo njemačke
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Prijevoznici zemalja zapadnog Balkana ponovno najavljuju blokadu granica: Od EU traže promjenu šengenskih pravila

    03.09.2026

    Znanstvenici očajnički upozoravaju na posljedice globalnog zatopljavanja: Više će ljudi umirati, hrane će biti sve manje…

    03.09.2026

    Zašto njemački grad Köln ne deportira kriminalce iz zapadnog Balkana?

    02.09.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    SAD najavljuje zahtjev Europi za nadoknadu troškova pomoći Ukrajini i privremenu obustavu prodaje streljiva

    Prijevoznici zemalja zapadnog Balkana ponovno najavljuju blokadu granica: Od EU traže promjenu šengenskih pravila

    Znanstvenici očajnički upozoravaju na posljedice globalnog zatopljavanja: Više će ljudi umirati, hrane će biti sve manje…

    Pomjeren početak nove školske godine na 14. rujna

    Naftni šok i utrka s vremenom: Može li se trgovati budućnošću?

    Kolumne

    Zlatna misa

    Ruganje tuđoj nesreći – poraz u pobjedi

    Ozdravljenje ili zašto razumjeti 66. Shakespeareov sonet

    Zašto je francuski novinar osuđen zbog pisanja istine?

    Promo

    NEUM UNDERWATER FILM FESTIVAL 2026 – Svijet mora u Neumu

    Busovača domaćin 13. međunarodne smotre folklora ‘Srce Središnje Bosne’

    U Međugorju međunarodni šahovski turnir sa sudionicima iz više od 15 europskih i azijskih zemalja

    U Ljubuškom predstavljanje knjige – ‘Sin – Priča o Toniju’ vraća se kući

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.