Bruxelles i dalje vidi napredak BiH na europskom putu, iako zemlja treba drugu vrstu političara, kaže u intervjuu za Glas Amerike (Voice of America (VOA) Steven Van Hecke, profesor europske politike s Sveučilišta u Belgiji. Naglašava kako su neovisno pravosuđe i borba protiv korupcije problemi koje prve treba riješiti, ali kako je ključ rješenja europskog puta u Beogradu i Banja Luci.
“Umjesto nacionalističkih, BiH treba domoljubne političare”
“Napredak BiH na putu ka EU je stao u ožujku”, piše u novom izvješću Europske komisije o napretku zemalja. Najviše kritike i ovaj put je usmjereno prema bh političarima koji ne mogu postići dogovor o ključnim temama. “Zato ih treba mijenjati”, kazao je za Glas Amerike profesor europske politike Steven Van Hecke.
“Mislim da ova zemlja treba drugu vrstu političara koji će se usredotočiti na ono što zaista trebaju učiniti. Umjesto nacionalističkih političara, BiH treba domoljubne političare koji zaista žele poboljšati živote svojih građana, a ne samo da vode računa o svojim interesima i većinu vremena provedu na vlasti, bez obzira na cijenu. To je za njih kratkoročna pobjeda, ali dugoročan gubitak za državu”, ističe profesor Steven Van Hecke u razgovoru za Glas Amerike.
U Izvješću Europske komisije za BiH se navodi kako mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), a ovaj profesor smatra kako je to znak da se mora početi s brisanjem etničkih kategorija.
“Mislim da je BiH bliža Bruxellesu i EU nego što to mnogi misle je jer postoji podrška, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Svi dijelovi BiH, a posebno bh entitet Republike Srpska (RS), trebaju se pomiriti s tim da je BiH mjesto u EU. To je bolje nego da se nastavite ‘igrati’ s Beogradom i preko Beograda s Moskvom i Pekingom”, ocjenjuje ovaj belgijski profesor.
“Srbija, BiH i Kosovo nisu našli rješenje kako biti dobar susjed”
Također, profesor Van Hecke smatra kako se nijedna zemlja neće pridružiti Uniji prije 2030. godine te kako bi bilo idealno da EU ponudi jasan vremenski period s rokom.
“Za sve zemlje zapadnog Balkana neka pitanja su ista. Ne mislim da je ekonomska integracija glavni problem. To je tzv. fundamentalni problem, a znači vladavinu prava, neovisno pravosuđe i borbu protiv korupcije. Ali, tri zemlje koje su najranjivije su Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo jer nisu naašli rješenje kako bi bili dobri susjedi”, odjenjuje on.
On zaključuje kako bi EU trebala izvršiti jači pritisak na Beograd i Banja Luku.
“Ključ je u Beogradu, pa onda u Banja Luci. Dokle god ovi političari nisu zainteresirani za rješenje jer politički profitiraju, mislim da EU treba više ‘pritisnuti’ Beograd i Banja Luku kako bi se to promijenilo”, zaključuje profesor europske politike Steven Van Hecke za Glas Amerike.
Na koncu, podsjetimo da Europska Komisija od BiH traži reformu pravosuđa, odlučnu borbu protiv korupcije i usklađivanje vanjske politike s EU. Međutim, za sada takve odlučnosti nema.
/Desk/