“Zemlje nas zovu, ljube mi gu*icu da pregovaramo o carinama”, koje je on sam nazvao “legendarnim”. “Umiru od želje da se nagode”, dodao je, prenosi Independent.
Uz ruganje zemljama koje ga zovu na razgovor, hvalio se i da je imao “najuspješnijih 100 dana u povijesti Amerike”.
Trump je rekao da Sjedinjene Države od carina dobivaju 2 milijarde dolara dnevno. Trump je ovu tvrdnju iznio tijekom događaja u Bijeloj kući bez navođenja detalja.
Dnevni izvještaj Ministarstva financija o depozitima i podizanjima s njegovog općeg računa, glavnog operativnog računa savezne vlade, pokazuje da su depoziti “Carine i određene trošarine” ovog mjeseca do sada u prosjeku iznosili oko 200 milijuna dolara dnevno.
Za cijeli mjesec veljaču, posljednji puni dostupni mjesec, Ministarstvo financija je zaradilo oko 7,25 milijardi dolara carina. Izvještaj o mjesečnom proračunu za ožujak koji će sadržavati najnovije mjesečne brojke bit će objavljen u četvrtak.
Trumpove kaznene carine uzdrmale su globalni trgovinski poredak koji traje desetljećima, potaknule strah od recesije i uzdrmale dionice diljem svijeta. S&P 500 indeks pao je na najnižu razinu od travnja prošle godine i sada je 19 posto niži od svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
Od prošle srijede, kada je Trump najavio drastične carine, taj je indeks potonuo više od 12 posto, pri čemu je izbrisano oko 5800 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka iz sastava tog indeksa.
Ako se idućih dana nastavi negativni trend, najvažniji indeks Wall Streeta pridružit će se Nasdaqu u području ‘medvjeda’, bit će više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Trump je ulagačima dao različite signale o tome hoće li carine ostati dugoročno, opisujući ih kao “trajne”, ali se također hvalio da čine pritisak na druge čelnike ne bi li zatražili pregovore.
“Dolaze nam mnoge zemlje koje žele sklopiti dogovore”, rekao je na događaju u Bijeloj kući u utorak poslijepodne. Na kasnijem događaju rekao je kako očekuje da će Kina također nastojati postići sporazum.
Trumpova administracija zakazala je razgovore s Južnom Korejom i Japanom, dvama bliskim saveznicima i glavnim trgovinskim partnerima, a talijanska premijerka Giorgia Meloni trebala bi stići u posjet sljedeći tjedan.
Zamjenik premijera Vijetnama, jeftinog azijskog proizvodnog središta pogođenog nekim od najviših carina na globalnoj razini, trebao bi kasnije u srijedu razgovarati s Trumpovim ministrom financija Scottom Bessentom.
Trump je gotovo udvostručio carine na kineski uvoz, koje su prošli tjedan bile postavljene na 54 posto, kao odgovor na protucarine koje je Peking objavio prošli tjedan. Kina je obećala da će se boriti protiv onoga što smatra ucjenom. Druge zemlje žurno nastoje zaštititi ključne industrije od carina, a Južna Koreja je najavila niz hitnih mjera potpore za automobilski sektor, uključujući smanjenje poreza i subvencije.
Neki ekonomisti upozoravaju da će na kraju američki potrošači vjerojatno snositi najveći teret trgovinskog rata, suočiti se s višim cijenama svega, od tenisica do vina.
Gotovo tri četvrtine Amerikanaca očekuje porast cijena svakodnevnih artikala u sljedećih šest mjeseci, pokazala je nova anketa Reuters/Ipsos.
Potpuni učinci carina od srijede možda se neće osjetiti još neko vrijeme, jer će sva roba u tranzitu od ponoći biti izuzeta od novih pristojbi dok ne stigne u SAD do 27. svibnja.
Trumpove ranije opće carine od 10 posto na sav uvoz iz mnogih zemalja stupile su na snagu u subotu.
Posljednji krug carina, koji je stupio na snagu u minutu nakon ponoći po istočnoameričkom vremenu (6.01 sati po srednjoeuropskom vremenu, usmjeren je na zemlje koje “otimaju” SAD-u, prema Trumpu.
Taj popis uključuje mnoge od najbližih saveznika Sjedinjenih Država, uključujući Europsku uniju, koja je pogođena carinama od 20 posto, kao i carinama specifičnim za industriju.
Europska unija sa svojih 27 članica glasat će o prvim protumjerama kasnije u srijedu. Trump je signalizirao da možda nije završio s carinama.
Nove carine koje je uvela američka administracija, a koje je ranije najavio predsjednik Donald Trump, već izazivaju velike probleme u globalnom lancu opskrbe (supply chain) gotovo svih roba – od poljoprivrede, preko obojenih metala, ruda i nafte, sve do potrošačke elektronike, odjeće i obuće.
Analitičari procjenjuju da će novi pametni telefoni, bili oni Apple, Xiaomi, Oppo ili drugih brendova, biti skuplji za najmanje 25 do 30 posto, budući da se oni najvećim dijelom proizvode na Tajvanu, u Kini i Vijetnamu.
Čak i ako su tvornice u drugim zemljama, proizvodnja pametnih telefona i računala, kao i sve druge slične opreme, izravno ovisi o Kini i Tajvanu, gdje se proizvodi najveći dio komponenti za njih. U zemljama članicama Europske unije, kao i drugim europskim zemljama, ove cijene mogle bi biti i još veće, budući da Bruxelles priprema kontra-carine, te nema ugovore o slobodnoj trgovini s Kinom. Svakako treba očekivati najmanje 20 posto veće cijene elektronike u Europi, najviše za pametne telefone, konzole za igre, te uređaje za pohranu podataka.
/Desk/