Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Pogledajte prijedloge za nove ministre u Federaciji BiH – neka imena su iznenađujuća
    • Crnadak: U lipnju na naplatu dolazi 330 milijuna KM zaduženja ili ide zapljena poduzeća s udjelom RS-a”
    • Skoro polovica Europljana strahuje da neće moći platiti račune
    • Poslodavci će uskoro u oglasima morati navoditi iznose plaće – nema više “atraktivna” ili “stimulativna”
    • Schmidt: Krajnje vrijeme za formiranje vlasti
    • EU priprema novi zakon o korištenju interneta – Politico piše da bi krajnji korisnici bili na gubitku, a divovi iz Silicijske doline na – dobitku
    • Ćiro Trail: 360 biciklista promoviralo turističku ponudu Bosne i Hercegovine
    • Napretkov tjedan kulture u Mostaru počeo izložbom ‘Progressus fundus’
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Auschwitz, 75 godina poslije: Je li svijet postao bolji?

    republikaBy republika27/01/2020Nema komentara3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak.

    Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Auschwitza, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.

    “Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine”, rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński uoči godišnjice, izvješćuje HINA.

    “Svrha ove obljetnice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju”, dodao je Cywiński. Preživjeli su danas starci i sve ih je manje.

    Dvjestotinjak živih svjedoka

    Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu preživjeli.

    Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla. Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada. Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.

    Ovogodišnjoj komemoraciji nazočit će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada, te predstavnici međunarodnih organizacija. Njima će se obratiti poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jeruzalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

    Nemilosrdna mreža

    Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

    Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj. Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da u logor ukupno deportirano 1,3 milijuna ljudi Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju.

    Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristilo ih se i za prislini rad i medicinske eksperimente. Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

    Auschwitz holokaust izdvojeno koncetracijski logor preživjeli logoraši sjećanje
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Pogledajte prijedloge za nove ministre u Federaciji BiH – neka imena su iznenađujuća

    28/03/2023

    Skoro polovica Europljana strahuje da neće moći platiti račune

    28/03/2023

    Schmidt: Krajnje vrijeme za formiranje vlasti

    28/03/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Gradonačelnik Banja Luke

    ‘Ne može mu ni’ko ništa…’

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Najnovije

    Pogledajte prijedloge za nove ministre u Federaciji BiH – neka imena su iznenađujuća

    Crnadak: U lipnju na naplatu dolazi 330 milijuna KM zaduženja ili ide zapljena poduzeća s udjelom RS-a”

    Skoro polovica Europljana strahuje da neće moći platiti račune

    Poslodavci će uskoro u oglasima morati navoditi iznose plaće – nema više “atraktivna” ili “stimulativna”

    Schmidt: Krajnje vrijeme za formiranje vlasti

    Kolumne

    Marić: “…u pet deka”

    Sretno, Mamiću!

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    Promo

    Stolac – Na Pješivcu tečaj rezidbe maslina

    Napretkova korizmena tribina u Mostaru

    Počinje 4. Napretkov tjedan kulture, na programu: koncerti, kazališna predstava, predstavljanje monografije i izložba

    Predstavljena nova knjiga Emila Karamatića ‘Balkanski soj – mutacija domoljublja’

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.