Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • MUP BiH traži pomoć MUP-a RH zbog identifikacije stradalih u prometnoj nesreći kod Trebinja
    • Njemačka, Francuska i Britanija predlažu Iranu trenutne pregovore
    • Na Buni obilježena 33. godišnjica oslobađanja
    • Trump zaprijetio Iranu ako napadne SAD: “Odgovoriti ćemo punom snagom i moći američkih oružanih snaga”
    • Krišto: Europski zakoni su oboreni “zahvaljujući” onima koji pozivaju na EU put
    • Za više od 4 milijuna izbjeglih Ukrajinaca još godinu dana privremene zaštite u EU, među njima i za oko 800 tisuća vojnih obveznika koji su, suprotno zakonu, napustili domovinu u ratu
    • U listopadu počinje posebna pravila za ulazak i izlazak u EU državljana trećih zemalja
    • Iran i Izrael prijete novim međusobnim napadima, u Tel Avivu među ozlijeđenim i hrvatski konzul i njegova supruga
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Auschwitz, 75 godina poslije: Je li svijet postao bolji?

    republikaBy republika27.01.2020No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak.

    Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Auschwitza, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.

    “Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine”, rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński uoči godišnjice, izvješćuje HINA.

    “Svrha ove obljetnice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju”, dodao je Cywiński. Preživjeli su danas starci i sve ih je manje.

    Dvjestotinjak živih svjedoka

    Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine na komemoraciji u Oswiecimu u južnoj Poljskoj očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odat će počast onima koji nacističku brutalnosti nisu preživjeli.

    Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugoga svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla. Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada. Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.

    Ovogodišnjoj komemoraciji nazočit će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada, te predstavnici međunarodnih organizacija. Njima će se obratiti poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jeruzalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

    Nemilosrdna mreža

    Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

    Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj. Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da u logor ukupno deportirano 1,3 milijuna ljudi Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju.

    Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristilo ih se i za prislini rad i medicinske eksperimente. Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

    Auschwitz holokaust izdvojeno koncetracijski logor preživjeli logoraši sjećanje
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Trump zaprijetio Iranu ako napadne SAD: “Odgovoriti ćemo punom snagom i moći američkih oružanih snaga”

    15.06.2025

    Za više od 4 milijuna izbjeglih Ukrajinaca još godinu dana privremene zaštite u EU, među njima i za oko 800 tisuća vojnih obveznika koji su, suprotno zakonu, napustili domovinu u ratu

    14.06.2025

    U listopadu počinje posebna pravila za ulazak i izlazak u EU državljana trećih zemalja

    14.06.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    MUP BiH traži pomoć MUP-a RH zbog identifikacije stradalih u prometnoj nesreći kod Trebinja

    Njemačka, Francuska i Britanija predlažu Iranu trenutne pregovore

    Na Buni obilježena 33. godišnjica oslobađanja

    Trump zaprijetio Iranu ako napadne SAD: “Odgovoriti ćemo punom snagom i moći američkih oružanih snaga”

    Krišto: Europski zakoni su oboreni “zahvaljujući” onima koji pozivaju na EU put

    Kolumne

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Topić: Papa Franjo čuvar

    Politička kriza ili prostor za manipulaciju

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.