Nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown upozorio je da Bosna i Hercegovina nezaustavljivo ide unazad već 10 godina, a da međunarodna zajednica praktično ne radi ništa da se to prekine.
U govoru koji je danas održao na prestižnom britanskom sveučilištu Oxford, on je vrlo direktno kritizirao prvenstveno međunarodnu zajednicu, ali i političare u BiH.
Rastuća briga
– Sve me više brine situacija u BiH. U teškim vremenima mora se biti direktan – rekao je Ashdown.
On je nastupio u okviru konferencije o Balkanu koji je ovaj univerzitet organizirao pozvavši veliki broj gostiju, uključujući i veleposlanike balkanskih država u Londonu.
Ashdown je istakao da međunarodnoj zajednici treba nova odlučnost i inzitiranje na reformama, a ne stalno zadovoljstvo statusom quo.
– Mi smo, tijekom rada u BiH imali uzrečicu da se princeza ne može osloboditi iz zatočeništva u visokoj kuli, ako princ nije spreman ubiti zmaja. A “zmaj” u BiH je njena nefunkcionalnost. Upravo se to u ovoj zemlji koristi kao pogonsko gorivo snaga koje žele podjelu BiH – rekao je Ashdown.
On je naveo da političari u BiH nefunkcionalnost države koriste za vlastite benefite i svađanje naroda. Istim tim narodima svi vlastodršci uskraćuju temeljna ljudska prava, uključujući i pravo na rad, kvalitetnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sigurnost, vladavinu zakona i moderno obrazovanje.
– A to su i principi kojima se povećava lojalnost prema bilo kojoj državi. U BiH se uskraćivanje tih prava koristi za potpirivanje etničkih razlika i, sve češće, potstrekivanje na vjersku netoleranciju. To se onda preslikava na stalno usporavanje i ometanje jedinog puta u bolju budućnost – članstvo u NATO i EU – istakao je on.
Posebno je naglasio da su ekonomske reforme na kojima sada Bruxelles sve više polaže nade, jesu potrebne i dobre, ali da nisu dovoljne da bi se riješio problem nefunkcionalnosti BiH.
Naučena lekcija
Uz to, kako su bh. političari do sada već dobro naučili tu lekciju, te će reforme postepeno biti razvodnjene do neprepoznatljivosti i snage koje žele očuvanje statusa quo opet će nadmudriti međunarodnu zajednicu i dodatno napuniti svoje džepove.
– Uz sve ovo, kada govorimo o tim ekonomskim reformama, razvidno je da je Europa podijeljena. S jedne strane, neke države razumno hoće da ekonomske reforme vežu za uvijete koje je postavio Međunarodni monetarni fond (MMF). Drugi takvom pristupu nisu skloni bojeći se da bi to dovelo do nestabilnosti, kolapsa socijalnog sektora i političkih nemira. Vjerujem da je njihov strah u osnovi moguće opisati u rečenici da je “jedna Grčka u Europi više nego dovoljna”.
Ipak, moram sve nas podsjetiti da nakon nešto više od desetljeća napretka u procesu izgradnje bh. državnosti i stabilnosti, prije skoro 10 godina BiH je krenula unazad. I sada je na tračnicama kojima se sve brže kreće ili prema raspadu ili statusu europske najdublje i najnepredvidivije crne rupe.
Sve se to dešava u državi u kojoj EU ima više instrumenata na raspolaganju za djelovanje nego bilo gdje na svijetu. Unija ima veliki finansijski program pomoći, najbrojniju misiju, veliki program reforme policije, EUFOR, jake instrumente kojima može utjecati na ponašanje bh. susjeda, specijalnog predstavnika EU. A tu je još uvijek i visoki predstavnik sa svojim ovlastima. Dakle, nije da nemamo instrumenata. Ali u proteklih skoro 10 godina nismo našli volje da ih iskoristimo – upozorio je nekadašnji visoki predstavnik.
Prazna obećanja
Naveo je da, usprkos obećanjima i najavama, međunarodna zajednica efektivno nije učinila ništa da se stvari u BiH promijene.
Istaknuo je da i dalje postoji diskriminacija u izbornom sustavu, da pet mjeseci nakon izbora ne postoji državna i federalna vlada, da je Bruxellesu trebalo tri mjeseca puna jakih pritisaka da se u Predsjedništvu BiH konačno definira papir s deklarativnim opredjeljenjima koji su prihvatili stranački lideri i Parlament BiH.
Ashdown je dodao da je moguće da se deklaracije pretoče u neka konkretna djela, ali je izrazio naglašeni skepticizam.
– Povijest proteklih 10 godina u BiH puna je listova papira koji su pokrenuti s istom nadom i fanfarama kakve vidimo danas, ali zbog nedostatka volje međunarodne zajednice da se napisano provede, sve je završilo kao mrtvo slovo na papiru – upozorio je on.
Dodao je da se nazadovanje u BiH već dobro osjeća u regiji. Naveo je da je prošli tjedan u Beogradu održana svečanost posvećena Republici Srpskoj u kojoj se o tom entitetu govorilo kao o državi, dok se negirala državnost BiH.
U Zagrebu je, rekao je Ashdown dalje, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio podršku stvaranju trećeg entiteta.
– I, naravno, Moskva nastavlja igrati ukrajinsku igru i u BiH – podvukao je Ashdown.
Svjesno sudjelovanje
Analizirajući zadnjih 10 godina ponašanja međunarodne zajednice u BiH, on je rekao da se gotovo samo po sebi nameće stanovište da svijet svjesno sudjeluje u produciranju ovakvog stanja u BiH.
Upozorio je i na opasnu zabludu koja se sve više producira u krugovima EU da BiH ne mora ući ni u NATO i EU i da je dovoljno da joj se odobri status kandidata za članstvo u Uniju.
Takvim činom BiH bi zauvijek ostala zakovana kao najtamnija crna rupa Europe s vrlo opasnim posljedicama ne samo po tu državu, već i regiju, pa i svijet.
– Ona bi ostala crna rupa nefunkcionalnosti i korupcije, opterećena podjelama i opstrukcijama, te izvor za regrutaciju u Islamsku državu. Ali bi, u očima nekih u EU, ona bila “sigurna” u nedođiji, na rubu Europe i pravila nam minimalne štete. Mjesto koje mi iz međunarodne zajednice nikada ne možemo pokrenuti naprijed i iz kojega nikada nećemo izaći – istaknuo je.
Belgijski model
Ashdown je posebno podvukao da nitko ne treba imati iluzije da BiH treba biti centralizirana kao Velika Britanija, na primjer. Prije bi se moglo govoriti o belgijskom modelu uređenja funkcionalne države koja je kadra poštivati standarde EU i biti u konačnici njena članica. Kao i članica NATO-a.
Suočenje s separatistima
– Međunarodna zajednica, a posebno Bruxelles, sada ne treba “novo razmišljanje o BiH”, već novu hrabrost da se odlučno suoči s separatistima i opstrukcionistima, te novu volju da jedinstveno i koordinirano, koristi instrumente koje ima u BiH kako bi se proces pokrenuo naprijed. I da ne oklijeva da neke od instrumenata primijeni prema bh. susjedima.
Precizirao je da je za reforme koje je provodio dok je bio visoki predstavnik u BiH, koristio pomoć Bruxellesa, ali se osvrtao i oslanjao na Beograd i Zagreb.