Snimka obraćanja Anje Ljubojević, SNSD-ove potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) iz reda hrvatskog naroda, koju mnogi po političkoj retorici i glorificiranju predsjednika stranke Milorada Dodika uspoređuju s njenom stranačkom kolegicom i zastupnicom u državnom parlamentu Sanjom Vulić, postala je viralna.
Naime nakon što je zastupnik Kluba za pravdu i red Nebojše Vukanovića u NSRS, Đorđe Vučinić skrenuo pozornost predsjedniku NSRS da ne vrijeđa Hrvate govoreći kako su “lukavi Latini”, a u kontekstu dolaska hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u Derventu i odlikovanja brigade HVO-a, jer kraj njega sjedi njegova kolegica Anja Ljubojević, uslijedio je odgovor same zastupnice SNSD-a.
“Nemojte vi brinuti za moje osjećaje i pokušavate mi insuinirati da mi je žao što je gospodin Stevandić rekao nešto protiv gospodina Milanovića koji je predsjednik Hrvatske. Samo da vam ponovim – nemojte brojati moja krvna zrnca ovdje u Narodnoj Skupštini. Da, jesam Hrvatica iz Republike Srpske, volim svoju Republiku Srpsku. Moj predsjednik nije Zoran Milanović, niti me zanima. Moj predsjednik je Milorad Dodik i moja država je Republika Srpska i tako se ponašam. U toj istoj gradini moji preci su bili u ustaškim logorima i nemojte insiunirati da ja podržavam takvu politiku odlikovanja nekih ljudi koji su činili zločine u ime nekog naroda, nije bitno kojeg”, kazala je Ljubojević, iako nije jasna povezanost Bradine i dolaska Milanovića u Derventi i odlikovanja brigade HVO-a.
Ali, dok zastupnica SNSD-a Anja Ljubojević ističe kako ne želi da joj se “prebrojavaju krvna zrnca” u NSRS došla je upravo zbog tog istog “prebrojavanja krvnih zrnaca” – kao ‘hrvatska kvota’ iz SNSD-a, što je iznenadilo mnoge političare iz RS-a.
Inače, u medijima se može pročitati kako ju mnogi uspoređuju sa Željkom Komšićem, predsjednikom DF-a i članom Predsjedništva iz reda Hrvata i to u četvrtom mandatu, koji se više zalaže za bošnjačke nego za hrvatske interese.
No, pravo da se izjašnjavaju kao Hrvati imaju i Komšić i Ljubojević jer su djeca iz tzv “miješanih” brakova, gdje je jedan roditelj srpske, a drugi hrvatske nacionalnosti i to vrlo dobro koriste političke stranke kojima je upravo pripadnost određenoj nacionalnosti način dolaska do stranačke fotelje, dobrih primanja kao i političkog utjecaja.
/Republika/