Izgledi za rast u 2014. su potreseni štetama od poplava koje su se dogodile sredinom godine, ali se BDP oporavio prešavši u zeleno područje već u trećem kvartalu 2014. Prognoze za 2015.godinu izgledaju obećavajuće, s tim da investicije, izvoz i stabilna potrošnja domaćinstava imaju najveću ulogu. Fiskalna kretanja će biti uglavnom obilježena ishodom političkih pregovora i pregovora o novom aranžmanu MMF-a.
Analitičari: Alen Kovač, Milan Deskar-Škrbić
Pregled prognoze
• 2015. godina bi trebala biti ohrabrujuća, sa glavnim napretkom koji dolazi sa strane investicija (rekonstrukcija poplavljenih područja) i izvoznog sektora (više obećavajući izgledi za rast za glavne trgovinske partnere).
Potrošnja domaćinstava treba održavati svoju ulogu podrške, dok očekujemo postepeni pad javne potrošnje.
• Putanja inflacije će biti uglavnom oblikovana efektom niske baze, slabljenjem efekata niske cijene hrane, intenziviranim investicijskim aktivnostima i povoljnim kretanjima na tržištu rada.
Ovi čimbenici bi trebali prevagnuti slabe pritiske na strani troškova (prvenstveno pada cijena nafte) tako da očekujemo da se inflacija vrati natrag u pozitivno područje, sa prosjekom od 1,5 posto kao našom najboljom pretpostavkom.
• Na međunarodnom frontu očekujemo stabilizaciju C/A balansa, uz podršku obećavajućeg izvoznog performansa, s obzirom na slabljenje posljedica poplava i povoljnije ekonomske izglede za glavne trgovinske partnere. Na strani financiranja očekujemo jači FDI uticaj, sa nekoliko projekata koji su već u pripremi.
• Monetarni izgledi za 2015. su obilježeni očekivanim oporavkom korporativnog kreditiranja i nastavak robusnog performansa kreditiranja stanovništva.
Također očekujemo poboljšanje pokazatelja financijske stabilnosti, iako ne možemo isključiti neke rizike za NPL koji dolaze iz slabijeg performansa korporativnog sektora u drugoj polovini 2014. (kao rezultat šteta od poplava).
• Program podržan od strane MMF-a je donio neke rezultate, ali je dinamika fiskalne konsolidacije usporena izborima u listopadu 2014. i štetama od poplava. U 2015. fiskalni performans će u velikoj mjeri ovisiti o političkoj situaciji; bez dogovora u koaliciji u prva tri mjeseca ove godine, očekujemo da će plan reformi doći u fokus tek u drugoj polovici godine.
Realna ekonomija
Nakon recesijske 2012. godine, Bosna i Hercegovina je jedna od vodećih po pitanju rasta u regiji CESEE, sa robusnih 2,5% g/g rasta u 2013.
Detaljni podaci o komponentama BDP-a pokazuju da potrošnja domaćinstava i neto izvoz su služili kao glavni čimbenici podrške, premašivši pad investicija, prije svega u sektoru građevinarstva.
Prognoze za 2014. su izgledale obećavajuće, ali je potresena masovnim poplavama u svibnju sa procijenjenim direktnim i indirektnim štetama domaćinstava, energetike i prometa u rasponu od EUR 1 milijardu do EUR 1,5 milijardi (oko 10% BDP-a).
Efekti poplava su se odrazili i u oficijelnim pokazateljima BDP-a, jer je ekonomija pala 0,5% g/g u 2Q14 (+ 3,2% g/g u odnosu na prvi kvartal 2014).
Međutim, već u trećem kvartalu 2014., ekonomija se vratila natrag u zeleno područje (podržano stabilnom potršnjom i oporavkom neto izvoza), sa cifrom od 0,6% g/g, čime se zaokružuju prva tri kvartala 2014. godine na 1,1% g/g.
Kratkoročni pokazatelji za posljednja tri mjeseca 2014. pokazuju da smo mogli vidjeti neka ubrzanje rasta u četvrtom kvartalu 2014., sa prosječnim rastom od 1,8% g / g u sektoru maloprodaje i rastom od 8,5% g / g u izvozu, a s druge strane 1% godišnjim padom industrijske proizvodnje.
Rast of 39% g / g po pitanju završenih stanova ukazuje na to da će građevinski sektor biti podrška sveukupnoj slici. U istom razdoblju, također smo mogli vidjeti neke pozitivne pomake na tržištu rada, uz blagi porast zaposlenosti, prvenstveno u proizvodnji i energetskom sektoru. Očekujemo rast FY14 u rasponu od 0,5% -1%, sa izgledima da se će se prije ostvariti gornji dio raspona.
Gledajući unaprijed, 2015. može biti više ohrabrujuća, sa glavnim napretkom koji dolazi od ulaganja i izvoznog sektora.
Najavljene investicije koje se odnose na rekonstrukciju poplavljenih područja (uglavnom financiranje iz sredstava pomoći IFI) i infrastrukturnih projekata (npr. koridor Vc, TP Tuzla i TP Stanari) trebaju dati poticaj za građevinski sektor, dok povoljniji izgledi za rast glavnih trgovinskih partnera trebaju nastaviti podržavati izvoz, koji je već pokazao jaku otpornost u posljednjih nekoliko godina.
Očekujemo povećana ulaganja u energetski sektor (npr. Una Kostela i hidroelektrana Vranduk), a postoje i najave projekata FDI u sektoru turizma (npr. UAE investicija u turističko naselju Buroj Ozon).
Potrošnja domaćinstava treba održavati svoju ulogu podrške, dok očekujemo postepeni pad javne potrošnje, jer je vlada odložila neke od mjera fiskalne konsolidacije, iza koje stoji 2012-14 stand-by aranžman, za postizborno razdoblje (izbori su održani u listopadu 2014. godine).
Uz sve to u vidu, vidimo rast od 2-3% u regiji, iako očekujemo rizike provedbe usput, koji dolaze prvenstveno iz politički vezane neizvjesnosti.
Deflacijski pritisci u EU su se također proširili na CPI u BiH, sa cjelokupnim pokazateljem koji se kreće u negativnom području tijeko većine 2014.
Nakon pada cijena od 1,5% u prvoj polovici 2014. godine, u drugoj polovici godine mogli smo vidjeti neka popuštanja pritiska deflacije tako da je inflacija FY14 došla na -0.9%.
U 2015. očekujemo pritiske koji dolaze od efekata niske baze, slabljenja efekata niske cijene hrane, intenziviranih investicijskih aktivnosti i više povoljnih kretanja na tržištu rada. Ovi čimbenici bi trebali prevagnuti slabe pritiske na troškovnoj strani (prvenstveno pada cijena nafte) tako da očekujemo da se inflacija vrati natrag u pozitivno područje, sa prosjekom od oko 1,5% što je naša najbolja pretpostavka.
Eksterni balans
Nakon postizanja maksimalne razine iznad 14% BDP-a u 2008. godini, C/A deficit se postepeno kompresirao na oko 6% do kraja 2013.
Takav razvoj najviše je došao kao rezultat kompresije trgovinskog deficita od alarmantnih 42% do oko 30% BDP-a, te nad-performasa izvoza (prosječno 10% rast g / g) nad uvozom koji stagnira.
Međutim, takav nivo trgovinskog deficita stavlja značajan pritisak na eksternu stabilnost zemlje, uglavnom zbog visoko uvozno orijentirane strukture privrede, uz udio uvoza u BDP-u od preko 50% u 2013. (u odnosu na 29% za izvoz).
Na strani financiranja, u istom razdoblju, pokrivenost C/A prilivima od stranih investicija ja pala od 45% na oko 30%, što odražava povlačenje investitora iz SEE, kao i lokalne političke i institucionalne slabosti.
Prognoza za 2014. je izgledala obećavajuće, ali platni bilans je pokazao pogoršanje C/A bilansa, uglavnom vođen gubicima u izvoznom sektoru i povećanjem uvoza što se odnosi na štete od poplava u drugom kvartalu godine.
Gledajući detalje, drugi kvartal je donio stagnaciju izvoza robe, nakon robusnog prosječnog rasta od 9% od početka 2013. godine, dok je uvoz roba ubrzan na najvišu razinu tijekom godina.
Usluge su također zabilježile najoštriji pad od 2009. godine, uglavnom prouzrokovan padom u uslugama putovanja i građevinskih usluga.
Treći kvartal je donio stabilizaciju u svim kategorijama, ali takav razvoj događaja nije mogao nadoknaditi gubitke iz drugog kvartala 2014., što rezultira proširenjem C/A deficita od 25% g / g u prvom do trećeg kvartala 2014 na 8,1% BDP-a (na osnovi praćenja do posljednjeg dana promatrane godine).
Financiranje je ostalo relativno slabo, sa padom FDI priliva od 9% g / g, čime su došli na 2,2% BDP-a u odnosu na 2,5% BDP-a godinu dana ranije.
Gledajući strukturu, rudarstvo, nafta i metalni sektor proizvodnje apsorbiraju oko 40% od EUR 283mln u vrijednosti ulaganja, a većina investicija dolazi od ruskih i britanskih investitora.
Za 2015. godinu očekujemo neku stabilizaciju trgovinskog bilansa, uz podršku oporavka izvoza, povoljnijih izgleda rasta u EU i slabljenja efekata poplava.
Investicije u nove energetske kapacitete (navedene u prethodnom paragrafu) mogu također doprinijeti jačem izvozu u energetskom sektoru, posebno u srednjem roku.
Uglavnom, iako vidimo kapacitete robnog izvoza još uvijek nedovoljno diversificiranim, usporavanje u tradicionalnim sektorima (prvenstveno baznih metala) nedavno je nadoknađeno jačim performansom u nekim drugim sektorima, kao što su mašinerija, obuća / kape i šeširi i kemijski proizvodi, koje vidimo kao preferirani pravac u srednjem roku.
Na strani uvoza, očekujemo neki pritisak naviše od strane intenzivirane investicijske aktivnosti, dok pad cijena nafte na međunarodnim tržištima treba djelovati u suprotnom smjeru.
Što se tiče računa prihoda, očekujemo slična kretanja kao u zadnjih nekoliko godina, sa viškom sekundarnog prihoda (doznake i socijalni transferi) koji igra važnu ulogu podrške.
Očekujemo da će CA deficit imati trend skromnog pada prema 7 posto u naredne dvije godine.
FDI bi trebao ojačati, krećući se prema 4% BDP-a tokom 2015. godine, sa nekoliko projekata turističkog i energetskog sektora koji su već u pripremi (vidi iznad).
Vanjski dug je zadržao svoj blagi uzlazni trend u 2014. godini, došavši na oko 54% BDP-a. Putanja duga je uglavnom obilježena rastom duga javnog sektora, dok je razduživanje u bankarskom sektoru zadržalo svoj stalni tempo od oko 300 milijuna KM godišnje.
Slična kretanja očekuju se u narednim godinama, sa sveukupnom razinom koja se kreće 54% BDP-a, što svrstava BiH pri dnu ljestvice među SEE komparativnim zemljama.
Monetarni sektor
Monetarna kretanja u 2014. godini uglavnom su u znaku povećane kreditne aktivnosti, povećanja depozita i eksternog razduživanja poslovnih banaka.
Ovakav razvoj rezultirao je ubrzanjem prosječnog rasta monetarnih agregata na oko 8% g / g (u odnosu na 4% za M1 i 5,5% za M2 u 2013.), što je najviša stopa rasta od 2010.
Osim kao rezultat povećane potražnje za kreditima, rast monetarnog agregata je podržan od strane priliva u državnom sektoru, na osnovu sredstava MMF-a (VI, VII i VIII SBA tranše) i dodatnih IFI sredstava za sanaciju poplavljenih područja.
Ovi prilivi također su rezultirali snažnim povećanjem od 11% g / g CBBiH međunarodnih rezervi, koje su dostigle nivo od 4 milijarde eura (oko 30% BDP-a).
Detaljniji pogled na događanja u bankarskom sektoru otkriva nešto divergentnih kretanja u profilu kreditiranja sektora stanovništva i korporativnog sektora.
Sektor stanovništva zabilježio je u prosjeku 5,6% g/g rast kredita, gotovo tri puta jači u odnosu na 2013.
Gledajući kategorije kredita, rast u sektoru stanovništva je pokrenut isključivo rastom potrošačkih kredita (koji čine oko 60 % od ukupnih kredita stanovništvu), jer su sve ostale kategorije zabilježile pad.
Što se tiče korporativnog sektora, nakon relativno stabilnog rasta u prvoj polovini 2014.godine, prosječna stopa rasta kredita usporava se u drugoj polovini 2014.godine, uglavnom vođena slabijom potražnjom nakon sezone poplava i jačim nivom razduživanja.
U zadnja dva mjeseca 2014. godine, stopa kredita u ovom sektoru je pala u crveno područje, što se intenziviralo u siječnju 2015. godine.
Na strani pasive bilansa banaka vidjeli smo porast depozita u svim sektorima, sa dvocifrenim prosječnim rastom depozita u korporativnom sektoru (12% g /g) i snažnim rastom u sektoru stanovništva (9% g/g), što je podržano prilivima u vidu doznaka i isplatom sredstava po osnovu stare devizne štednje.
Vladin sektor je također povećao svoje depozite, prvenstveno kao rezultat gore navedenih IFI sredstava, stavljajući tako ukupnu brojku rasta depozita na 8,4% g / g. Takav razvoj događaja doveo je omjer kredita i depozita ispod 110%, što je najniža razina od 2008. godine.
Financijski pokazatelji pokazuju da, uprkos padu adekvatnosti kapitala na 16,7% u četvrom kvartalu 2014. (u odnosu na 17,8% u četvrtom kvartalu 2013), BiH bankarski sektor je i dalje dobro kapitaliziran, jer je pokazatelj još uvijek znatno iznad regulatornog minimuma od 12%.
Najveća opasnost za stabilnost bankarskog sektora je udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima, ali vidjeli smo i neka poboljšanja u tom segmentu, uz pad udjela na 14% u četvrtom kvartalu 2014., u odnosu na 15,1% godinu dana ranije (također pod utjecajem likvidacije Bobar banke).
U isto vrijeme, pokrivenost nenaplativih kredita povećana je 30bp na 69,7%. Što se tiče pokazatelja profitabilnosti, ROAA i ROAE su se vratili u zeleno područje tijekom 2014. godine, povećanjem na 0,8% i 6,5% u četvrtom kvartalu 2014., respektivno (u odnosu na -0,2% i -1,4% u istom razdoblju prošle godine).
Gledajući unaprijed, za 2015. godinu, očekujemo ubrzanje kreditne aktivnosti u privatnom sektoru, uglavnom zahvaljujući odskoku u kreditiranju korporativnog sektora, sa početkom radova koji se odnose na obnovu poplavljenih područja. Mi smo na taj način mogli vidjeti dodatna poboljšanja pokazatelja stabilnosti, iako ne možemo isključiti neke rizike za NPL-a koji dolaze iz slabijeg performansa korporativnog sektora u drugom kvartalu 2014.godine (kao rezultat šteta od poplava).
Fiskalna politika
Vidjeli smo dva produženja MMF programa u 2014., uglavnom zbog pogoršanja fiskalne i eksterne neravnoteže radi poplava.
Fiskalna kretanja su se u posljednjih nekoliko godina razvijala pod okvirom 2G MMF EUR 390mn stand-by aranžmana, koji je potpisan u rujnu 2012. MMF izvještaji o napretku ukazuju na to da, iako je u 2013. generalni deficit vlade iznosio 2,2% BDP-a (20bp iznad brojke iz 2012.) vlada je napravila određeni napredak na fiskalnom i frontu reforme (uglavnom poboljšanja u naplati poreza, transparentnosti proračuna i poslovnog okruženja).
Međutim, 2014. je donijela značajne rizike implementacije i smanjila kapacitete reforme, sa parlamentarnim izborima i štetama od poplava koji su usporili konsolidaciju.
MMF je odobrio dva produženja programa u 2014. godini, prvi put u siječnju, a potom u lipnju, kako bi se zadovoljila povećana potreba financiranja (dospjela plaćanja prema MMF-u) i efekti šteta od poplava na eksternu i fiskalnu neravnotežu (čime ukupan iznos SBA je EUR 638mn). Nakon tri tranše SBA u 2014. MMF je zaključio svoju posljednju misiju u prosincu, ističući pretpostavke za osmu revizije u okviru stand-by aranžmana od strane Izvršnog odbora, uključujući i smanjenje troškova povlaštenih mirovina, poboljšanje poreske discipline i borbu protiv utaje poreza, jačanje stabilnosti financijskog sektora i povećanje bankarske supervizije.
Gledajući posljednje dostupne podatke o izvršenju proračuna za prva tri kvartala 2014. godine, rast prihoda konsolidiranog BH proračuna je nadmašio rast rashoda time proširujući proračunski suficit za 25%, na BAM 356.9mn.
Takva pozitivna kretanja došla su kao rezultat porasta prihoda od indirektnih poreza, ali su također pod jakim utjecajem rasta ostalih prihoda, prije svega isplata dividendi u javnim poduzećima (BH Telecom, Elektroprijenos i Elektroprivreda).
Rashodi su zadržali svoj stalni tempo rasta od oko 2 % g/g, uglavnom zahvaljujući rastu socijalnih doprinosa i plaća u javnom sektoru. Još uvijek nema podataka o općima vladinim pokazateljima, ali izvršenje državnog proračuna pokazuje da je generalni pokazatelj vlade mogao pasti u skladu sa planom, na oko 3,8% BDP-a. Što se tiče javnog duga, rast istog je uglavnom određen povećanjem vanjskog dijela duga, gdje MMF SBA i pomoći u vezi poplava od IBRD-a i EIB-a, igraju ključne uloge. Tako se javni dug spustio na oko 45% proiciranog BDP-a sa krajem 2014., što je rast u poređenju sa 41,5% u 2013. godini.
Politička nesigurnost postavlja primjetne implementacijske rizike po pitanju konsolidacije.
Fiskalni performans u 2015. će u velikoj mjeri ovisiti o političkoj situaciji; bez dogovora u koaliciji u prva tri mjeseca 2015. godine, očekujemo da će plan reformi doći u fokus tek u drugoj polovini godine.
Također, iako je prošla vlada izradila proračun središnje vlade (savezni i državni proračuni) za 2015. godinu, možemo očekivati prilagodbe i dopune prije nego što se konačni nacrti upute Parlamentu (još uvijek nedostaju detalji o tom planu).
Naš osnovni fiskalni scenarij za 2015. godinu zasniva se na snažnijem ekonomskom rastu i nastavku programa MMF-a (kroz postojeće SBA uslove ili pregovaranje novih uvijeta). Na taj način vidimo postepeni pad deficita vlade i stabilizaciju javnog duga. Na strani financiranja, očekujemo blago izdavanje trezorskih zapisa na domaćem tržištu, dok profil eksternog financiranja duga će biti oblikovan konačnim dogovorom o formi MMF aranžmana.
Politika
Zbog veoma kompleksnog političkog sustava listopadski izbori nisu doveli do nedvosmislenog pobjednika- pregovori su još u tijeku.
U zadnjih nekoliko mjeseci, političkom scenom u zemlji dominirali su parlamentarni izbori održani u listopadu 2014. godine i naknadni proces implementacije izbornih rezultata i formiranje vlade, kao i oživljavanje puta pristupanju zemlje Europskoj uniji.
U listopadu 2014. godine održani su opći izbori i izabrano je novo državno predsjedništvo i parlamentarna skupština na svim razinama (državni, entitetski, nivo županija) za mandat od četiri godine.
Političke stranke su sačinile državno predsjedništvo i parlamentarne skupštine na svim razinama, ali imenovanje državnog Vijeća ministara i vlade Federacije i nekih županija, iako u poodmakloj fazi, nije okončano ni pet mjeseci nakon izbora.
Koalicija koja pokušava formirati Vijeće ministara na državnoj razini uključuje Stranku demokratske akcije (SDA), Savez za promjene (SDS, PDP, NDP), koaliciju koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH), sve desnica, i Demokratsku Frontu (ljevica).
Na entitetskoj razini, Vlada Republike Srpske je formirana od strane Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njegovih partnera, a formiranje vlade FBiH čeka konačni dogovor između stranaka kako bi postigli većinu (SDA, HDZ BiH, DF).
S obzirom na broj i raznovrsnost stranaka koje čine potencijalnu većinu, teško je procijeniti politički pravac nove vlade i značajnije politike koje planira da provesti.
Sporazum između stranaka koje formiraju većinu na državnoj razini se temelji na skupu prilično općih principa, koji služe kao okvir za buduće politike.
Principi uključuju stabilizaciju javnih financija, smanjenje javne potrošnje na svim razinama vlasti, ekonomske reforme i otvaranje novih radnih mjesta, nastavak integracije u EU, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, etničke i druge jednakosti, da navedemo samo neke.
Ali specifične politike, zakoni i mjere kojim bi se ostvarili ti principi tek treba definirati i dogovoriti.
Novi pristup EU prema BiH bi mogao rezultirati izvršenjem SSA kratkoročno, ako vlasti države naprave progres sa potrebnim reformama.
Dodatni naglasak na potrebu da se provedu reforme došao je iz EU, što je otvorilo mogućnost za oživljavanje zastoja procesa pristupanja zemlje.
Nedavna inicijativa Njemačke i Velike Britanije, a podržana od strane zajedničkih institucija EU, uvela je novi pristup prema Bosni i Hercegovini, koji bi trebao omogućiti BiH određeni napredak na putu pristupanja na temelju reformi u oblastima koje bi država mogla lakše riješiti, dok bi se Sejdić-Finci i druga zahtjevnija pitanja rješavala u kasnijoj fazi.
Novi pristup EU prema BiH bi mogao čak dovesti do izvršenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSA) u bliskoj budućnosti, ako vlasti u zemlji napreduju sa potrebnim reformama.
Za sada, sve političke stranke zastupljene u parlamentu su potpisale pisamenu posvećenost otključavanju procesa na svim razinama vlasti. Posvećenost uključuje uvođenje svih potrebnih reformi u cilju uspostavljanja institucionalne funkcionalnosti i efikasnost u pripremi zemlje za buduće članstvo u EU, razvoj i provedbu programa mjerljivih inicijalnih reformskih mjera (ekonomskih i socijalnih mjera, izgradnju funkcionalne tržišne ekonomije, ubrzavanje procesa pomirenja, jačanje administrativnih kapaciteta) i, u kasnijoj fazi, napredak kako bi se omogućilo rješavanje Sejdić-Finci problema.