Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, kao nikada do sada, izravno je prozvao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da blokira izgradnju Južne interkonekcije jer, kako je rekao, “HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”.
U cijelosti prenosimo njegov komentar, ujedno i poruku Čoviću, objavljenoj na službenoj stranici Veleposlanstva SAD u BiH:
“Drastične promjene geopolitičke situacije u proteklih 18 mjeseci natjerale su Europljane na razmišljanje o vlastitoj energetskoj sigurnosti i poduzimanju mjera ka diverzifikaciji i smanjenju stupnja ovisnosti od zemalja koje bi koristile energiju kao oružje.
Bosna i Hercegovina bi imala koristi od istog pristupa. Južna interkonekcija trenutno je jedini provodivi projekt koji bi omogućio da BiH prekine potpunu ovisnost o jednom izvoru za opskrbu prirodnim plinom Rusiji. Isto tako važna je i činjenica da bi projekt osigurao nova radna mjesta i ekonomski rast Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.
Nažalost, opstrukcije lidera HDZ BiH Dragana Čovića sprječavaju da ovaj vitalni projekt ide dalje.
Evo što Čović blokira. Južna interkonekcija je plinovod kojim bi BiH bila povezana sa širom europskom mrežom plinovoda preko Hrvatske što bi omogućilo uvoz plina iz izvora koji nisu Rusija. Novi izvori energije podjednako su dobri za potrošače, vlasti i gospodarstvo. Njima se osigurava dodatna opskrba energijom u Federaciji BiH, uključujući područja koja nikada nisu imala pristup prirodnom plinu. To bi omogućilo gospodarski rast, nova radna mjesta i napredak u više područja.
Tvrtke i industrijski kompleksi mogli bi prijeći na korištenje čišćih goriva, što bi umanjilo zagađenost zraka. Stručnjaci procjenjuju da bi Južnom interkonekcijom bilo odmah osigurano na stotine radnih mjesta u građevinskom sektoru, uz dodatnu korist tvrtkama koje opslužuju te radnike. Novi izvori energije bi gotovo izvjesno osigurali više od 1.000 stalnih radnih mjesta jer bi omogućili tvrtkama proširenje poslovanja, a svi građani BiH imali bi koristi od sigurne i pouzdanije opskrbe koje omogućava povezanost s europskom mrežom plinovoda preko Južne interkonekcije.
U ljeto prošle godine HDZ BiH Dragana Čovića uskratio je podršku BH-Gasu, zaduženom za proizvodnju i transport plina u Federaciji BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije.
Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH dogodila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine.
Usprkos dobroj volji koalicijskih partnera u Federaciji BiH da se ide dalje s projektom, Dragan Čović izabrao je slijediti vlastite interese, a ne interese stanovnika Federacije. On i njegova stranka zanemarili su odgovornost koju predstavlja učešće u vlasti kontinuiranim odbijanjem da se uključe u važne aktivnosti unaprjeđivanja upravljačke strukture u BH Gasu, što bi tvrtki omogućilo da provede ovaj projekt.
Rezultat toga je zastoj u provedbi projekta usprkos činjenici da su lideri u vlasti i gospodarstvu podjednako identificirali Južnu interkonekciju kao suštinski prioritet za BiH.
Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata.
Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta. Uspostava drugog operatera za transport plina povećala bi troškove potrošačima, dalje podijelila tržište plinom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, kreirala prostor za jači maligni uticaj Rusije i drastično iskomplicirala pregovore o izgradnji interkonekcije s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom, što bi projekt učinilo gotovo nemogućim.
Vremena je sve manje. Međunarodne financijske institucije odustaju od financiranja novih projekata za prirodni plin, a njihova spremnost podrške interkonekcije vremenom će biti sve manja. Daljnja odgađanja mogu dovesti do toga da bi potrošači i poslovni subjekti u Federaciji morali platiti više za isti projekt – ili, još gore, da uopće ne dođe do izgradnje Južne interkonekcije, čime će BiH izgubiti brojne ekonomske i sigurnosne koristi koje projekt donosi.
Bez potrebnog financijskog učešća, BiH će ostati i bez skoro 26 milijuna eura (27,9 milijuna USD), odnosno sredstava iz grantova Europske unije iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Nejasni prijedlozi u svezi s alternativnim izvorima financiranja, koji teško da mogu biti realizirani, tek su jedna u nizu distrakcija pogotovo ukoliko ne bude postojao okvirni zakon za sam projekt, usklađen sa međunarodnim standardima i ekonomski opravdan.
Drugim riječima, moguće je da će stav Dragana Čovića prema Južnoj interkonekciji uništiti ovaj projekt.
Put realizacije projekta je jasan. Prvo i osnovno, projekt se ne može, niti će ikada moći, biti realiziran bez nužih zakonskih rješenja. Zakon o Južnoj interkonekciji mora biti usvojen, bez amandmana koji bi stvorili prostor za korupciju ili etničku segmentaciju. Privredno društvo BH-Gas, zaduženo za proizvodnju i transport plina u Federaciji, mora biti unaprijeđeno i restrukturirano kako bi bilo na usluzi svim građanima Federacije, a sve posredstvom reformiranja Nadzornog odbora i uprave. Vlada Federacije BiH hitno treba uputiti zahtjeve za financiranje prema odgovarajućoj međunarodnoj financijskoj instituciji i za grantove EU. Nepostupanje u svezi s Južnom interkonekcijom produžit će ovisnost o Rusiji, čime će građani Federacije biti lišeni ekonomskih prednosti koje sa sobom nosi novi izvor ovog energenta.
BiH se nalazi na energetskom raskrižju, a HDZ BiH blokira put ka europskim integracijama i energetskoj sigurnosti.
Ova opstrukcija sada prijeti uništiti svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih njesta koje ovaj projekt sa sobom nosi, te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH. Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici šta su točno prioriteti za Dragana Čovića”, poručio je američki veleposlanik.
O čemu se radi?
Upravo na ovo je upozoravao Dnevni list nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) 11. svibnja 2023. usvojilo odluke vezane uz Južnu i Istočnu plinsku interkonekciju.
Radi se o Nacrtu osnova za vođenje pregovora zbog zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, a izglasano je i zaključivanje Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije’ na pravcu granica Srbija-BiH-Bijeljina-Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi.
Prijepori
Međutim, oko Južne konekcije već su aktualni prijepori između Mostara i Sarajeva tko će biti nositelj ovog najvećeg poslijeratnog projekta. Sarajevo izričito smatra da to treba biti BH Gas, čiji je osnivač Vlada FBiH i koji je i sada zadužen za nabavku i transport i opskrbu plinom s plinskim sustavom duljim od 196 kilometara. Mostar zastupa stav kako Hercegovina treba imati svoje poduzeće koje će biti nositelj projekta na ovom području.
Ovdje je za podsjetiti da je Vlada Županije zapadnohercegovačke sredinom prošle godine donijela odluku o osnivanju PP Plinovod Južna interkonekcija, a što je potom usvojeno od Skupštine te županije. Poduzeće je u 100 postotnom vlasništvu Županije, a početni kapital iznosio je 50.000 KM.
U pojašnjenju odluke o osnivanju navedeno je kako će budući plinovod većim dijelom prolaziti kroz područje ove županije. Kako je tada rekao ministar pravde i uprave ŽZH Kristijan Zovko, Vlada FBiH, Županija ima ovlasti formirati svoja poduzeća kako bi prilikom tog projekta mogli osigurati plin na području županije i osigurati plin njene žitelje.
Međutim, sve su prilike da ipak neće biti kako želi Mostar-Široki Brijeg, ali i da sve želje neće biti ispunjene Sarajevu, kada je u pitanju ovaj mega projekt.
Jasne su poruke kako Južna interkonekcija daleko više nadilazi dnevno-političke interese i Mostara i Sarajeva, ali i da neće biti previše prostora za bogaćenje lokalnih tajkuna koji u ovom projektu već godinama već vide milijune u svojim džepovima.
-Morate surađivati. BH Gas će biti nositelj projekta, ali samo nakon što se u upravljačke strukture imenuju i hrvatski predstavnici. Novoosnovano poduzeće ne može biti nositelj projekta, više je nego jasna poruka za bh vodeće političare u Federaciji BiH.
„BH Gas se mora reorganizirati i predstavljati populaciju FBiH“
U ovom kontekstu na ovu temu piše i vodeći poslovni lider iz područja medija Bloomber Adria, s redakcijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju i središnjom upravom u New Yorku.
Pitanje je mjeseci prije nego što se projekt Južne interkonekcije zauvijek izgubi – “BH Gas se mora reorganizirati kako bi bolje predstavljao populaciju Federacije Bosne i Hercegovine” – “Podržavamo i pozivamo HDZ BiH da dođe za stol sa svojim partnerima iz FBiH”, tri su najvažnija zaključka koja izdvaja autor Teo Zorić u analizi za Bloomberg Adria.
Južna Interkonekcija Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom, koja bi se protezala od Zagvozda do Posušja s odvojkom za Mostar, postaje sve važniji projekt za osiguranje energetske sigurnosti i diverzifikaciju opskrbe plinom u Bosni i Hercegovini. Unatoč izazovima i nedostatku političkog dogovora oko imenovanja nositelja projekta, projekt Južne interkonekcije zahtijeva hitnu provedbu zakona kako bi se osigurala podrška Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i omogućilo njegovo daljnje napredovanje, navodi se.
-BH Gas mora biti nositelj projekta Južne interkonekcije i pozivamo HDZ BiHda se napravi dogovor o novim imenovanjima u BH Gasu, rekao je zapadni dužnosnik u razgovoru za Bloomberg Adriju.
„Južna interkonekcija prioritet Federacije“
-Južna interkonekcija mora biti prioritet FBiH te se ne smije odgađati usvajanje zakona potrebnih za realizaciju ovog projekta, dodao je.
Sličnu poruku poslala je i predsjedateljica VM BiH Borjana Krišto poručivši da su pozvali Parlament Federacije BiH da što žurnije donese zakon (Zakon o Južnoj interkonekciji) kako bi se krenulo u implementaciju ovog projekta.
-Pitanje je mjeseci prije nego što se projekt Južne interkonekcije zauvijek izgubi, ističe izvor Bloombergov.
-Svijet oko BiH je drukčiji, EU je drukčija nego što je bila prije ruske invazije na Ukrajinu, dodao je.
-Postoji sve veća suglasnost da BiH mora diverzificirati svoje tržište plina i smanjiti svoju ovisnost o Rusiji. Nema puno zemalja u svijetu koje imaju takvu potporu za projekt fosilnih goriva, rekao je ovaj izvor.
-Nositelj projekta mora biti BH Gas i vlasti trebaju raditi na njegovom osnaživanju. BH Gas se mora reorganizirati kako bi bolje predstavljao populaciju FBiH, jasna je poruka zbog činjenice da još uvijek nema političkog dogovora o tome koja tvrtka za transport prirodnog plina će predvoditi projekt Južne interkonekcije.
„Novoosnovana kompanija ne može biti nositelj projekta“
Tu je i stav o novoosnovanoj tvrtci od strane Vlade ŽZH, a čime su se sasjekli i planovi o registraciji novih poduzeća kao nositelja projekta.
Novoosnovana kompanija, koja nosi naziv po projektu “ne može biti nositelj jer nema proračun, nije isplativa ni u jednom smislu. Nije prihvatljivo da s novom kompanijom dolazi do fragmentacije tržišta u Federaciji BiH”, dodao je izvor za Bloomberg Adriu.
Ističe se činjenica da je HDZ BiH i ranije podržavao ovaj projekt, ali se ovu stranku također poziva da “dođe za stol sa svojim partnerima iz FBiH kako bi se raspravljalo i riješila pitanja u BH Gasu onako kako bi to njima služilo”.
EBRD financira projekt?
Kako se navodi, jedan od ključnih čimbenika je tajming. Vrata banaka se zatvaraju. Preostala je jedna banka, Europska banka za razvoj (EBRD), koja je spremna financirati projekte fosilnih goriva kao što su plinovodi. Međutim, EBRD je najavio da će se ove godine u potpunosti povući iz projekata fosilnih goriva.
-Ne zna se točno kada će se to dogoditi ove godine, ali vrata se sa sigurnošću zatvaraju, rekao je sugovornik.
Protuargument za Južnu interkonekciju je nedostatak potražnje za plinom u Hercegovini. No, kako izvor za Bloomberg Adria ističe, postoji cijela gospodarska komponenta koja je spremna priključiti se na odvojak za Mostar i prijeći na plin.
“Industrija, u ovom slučaju Aluminij je spreman i ima kapacitete trošiti jednake količine plina kao što je to trenutno slučaj u FBiH”.
Koliko će Južna interkonekcija koštati žitelje FBiH i što dobijaju?
Nova istočna interkonekcija je manje-više isto što i trenutna Istočna interkonekcija, rekao je izvor, 100 posto je ovisna o Rusiji i ruskom plinu. Prednost ovog projekta mogla bi biti plinofikacija dijela Republike Srpske.
-Ali, ne postoje javno objavljeni dokumenti, studije isplativosti i održivosti, kao ni studije vezane za okoliš. Južna interkonekcija ima sve te dokumente i javni su, napominje zapadni dužnosnik čije riječi prenosi Bloomberg.
No, mnogi ekonomski stručnjaci u BiH skeptični su prema ovom projektu i izražavaju bojazan kako nema točne projekcije o financijskoj isplativosti, za razliku od isplativosti projektom globalnih dobavljača plina.
S obzirom da se radi o državi s visokom razinom korupcije, opravdana je i stavovi pojedinih kako će izgradnja plinovoda biti još jedna mogućnost za bogaćenje tajkuna uz “asistenciju” politike, ali i koliko će sve koštati porezne obveznike, a koliko će uistinu profitirati.
U ovom kontekstu podsjećamo na izričit stav kako će projekt u Federaciji voditi BH gas, tvrtka u vlasništvu Vlade Federacije ali u koju moraju doći i hrvatski predstavnici.
Međutim, brojni su i komentari kako bi žiteljima u Hercegovini to donijelo značajno energetsko olakšanje – grijanje domova tijekom zimskih mjeseci i toplu vodu, kao ostalim Europljanima, ali i energent za tvornice.
Podsjetimo da su već prije američka vlada s oko pola milijuna eura i EU s oko milijun i pol eura podržale plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”, s obzirom da je BiH država s najlošijom opskrbom plinom u Europi.
/Desk/