Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    • Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
    • Porezi na električnu energiju su preveliki
    • Preminuo poznati glumac iz hit serije ‘Reži me‘. Javnost nije znala da se borio s teškom bolešću
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Global

    Američki Carnegie Europe: EU nedostaje emocionalne inteligencije

    republikaBy republika25.02.2015No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Demokratski deficit EU-a tema je mnogobrojnih knjiga, novinskih članaka i znanstvenih istraživanja i europski političari sve su svjesniji tog problema, no pokušaji njegova ublažavanja do sada nisu bili uspješni.

    Redoviti sastanci zastupnika Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata često su dosadni, europska građanska inicijativa, koja omogućuje građanima da, ako skupe milijun potpisa, zatraže od Europske komisije da razmotri neko pitanje, složena je procedura kojom se može manipulirati, a nacionalni parlamenti ne koriste dovoljno mogućnost udruživanja kako bi osporili europske zakone. Financijska kriza taj je problem samo pogoršala jer je Europska unija dobila veće ovlasti u ključnim područjima.

    Juncker poručio da je njegov tim posljednja šansa za EU

    Uslijed jačanja protueuropskih populista na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament, predsjednik nove Europske komisije Jean-Claude Juncker poručio je da je njegov tim “posljednja šansa” za EU. “Ova će Komisija biti Komisija posljednje šanse. Ili ćemo uspjeti približiti Europsku uniju njezinim građanima, drakonski smanjiti razinu nezaposlenosti i dati europsku perspektivu mladima ili ćemo propasti”, kazao je prilikom preuzimanja dužnosti.

    Junckerova Komisija predlaže stoga manje zakona, povlači nepotrebne i češće šalje svoje povjerenike izvan Bruxellesa kako bi razgovarali s nacionalnim političarima.

    Američki institut Carnegie Europe zauzima se za drukčiji pristup, smatrajući da Europska unija zapravo ne razumije kako je prosječni građani doživljavaju.

    Europska unija trebala bi biti “emocionalno inteligentnija”, smatraju njegovi analitičari, zauzimajući se za postupne promjene u cijelom nizu područja čije bi koristi ljudi osjetili u svakodnevnom životu, a ne za neku radikalnu institucionalnu reformu.

    “Emocionalna inteligencija za demokraciju u EU”

    EU ne može više nastaviti kao do sada balansirati između nadnacionalnog i međuvladinog pristupa jer gubi povjerenje građana, a podjele među državama članicama sve su veće. Rješenje nije ni raspuštanje cijelog projekta, za što se zauzimaju neki populisti, jer bi povlačenje iza nacionalnih granica u globaliziranom svijetu rapidno ubrzalo propadanje Europe, dok federalni model ne može očekivati potporu javnosti u doglednoj budućnosti jer je Unija toliko velika i heterogena da povjerenje u jedinstvenu vladu za cijeli kontinent nije moguće, objašnjava se u izvješću pod naslovom “Emocionalna inteligencija za demokraciju u EU”.

    “Političari i institucije trebali bi biti emocionalno inteligentniji u svojim nastojanjima da privuku građane – ne samo pokazujući im da s njima suosjećaju, nego uvodeći postupne promjene, ma kako male, koje bi povećale koristi europske integracije koje osjećaju obični ljudi. Kad bi glasači doista osjećali da ih političari shvaćaju ozbiljno, njihovo povjerenje u sustav bi poraslo. Moraju osjećati da se njihov glas čuje u pitanjima do kojih im je stalo i vidjeti osobne koristi od europske integracije”, kaže se u izvješću.

    Carnegie Europe predlaže stoga bolju komunikaciju europskih institucija s građanima putem interneta, kao i s nacionalnim parlamentima i lokalnim i regionalnim skupštinama, bolju zaštitu temeljnih prava građana te veću sigurnost i bolji životni standard.

    “Kad bi se Europsku uniju povezivalo sa zaštitom građana, a ne samo sa štednjom i fiskalnom disciplinom, imala bi veću potporu.”

    Prijedlozi Carnegie Europe

    Konkretno, predlaže se da bi nacionalni parlamenti mogli predlagati zakonske ideje Europskoj komisiji i imati ulogu u nadzoru eurozone, kao i uključivanje većeg broja zastupnika Europskog parlamenta u cyber-prostor.

    Europska komisija mogla bi poboljšati način na koji provodi javne konzultacije o planiranim političkim promjenama i moglo bi se bolje promovirati pravo građana da se pisanim putem obrate Europskom parlamentu.

    Predlaže se također bolji pristup građana europskim sudovima. Kad bi Europska unija pristupila Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, građani bi je mogli tužiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

    Pristupanje Europske unije u cjelini toj konvenciji predviđeno je Lisabonskim ugovorom, no Europski sud pravde ocijenio je u prosincu prošle godine da nacrt ugovora o pristupanju konvenciji nije u skladu sa zakonom.

    Građani za sada ne mogu osporavati europske zakone na Europskom sudu za ljudska prava kao što mogu nacionalne. No, države članice mogu u Strasbourgu odgovarati za provedbu odluka dogovorenih na europskoj razini. Komisija razmatra argumente ECJ-a i EU bi mogao pristupiti konvenciji ako se riješe pravni problemi.

    Mjere za poboljšanje životnog standarda i sigurnosti najbolje bi pomirile građane s nacionalnim i europskim vlastima, smatraju autori, zauzimajući se za veće napore za zapošljavanje mladih i uvođenje europske sheme osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Za ovo drugo trebalo bi, međutim, mijenjati europske ugovore, što je gotovo nepremostiva zapreka jer promjene moraju podržati sve države članice.

    “EU ima mnoge mane i treba reformu. Ali pokušati provesti veliku institucionalnu reformu EU-a sada, na kraju velike interne krize i suočavajući se s velikim vanjskim izazovima, ne bi bilo pametno. Umjesto toga, postupna poboljšanja trebala bi otvoriti put postupnom jačanju potpore javnosti mijenjajući način na koji građani doživljavaju EU”, zaključuje se u izvješću.

    (Izvor: HINA)

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    05.07.2025

    Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi

    05.07.2025

    Srozavanje američkog simbola – Trump najavio UFC borbu u Bijeloj kući

    04.07.2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Najnovije

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.