Al Jazeera je naveliko reklamirala svoj intervju s Osamom bin Ladenom. Nije dopustila da ju impresioniraju međunarodna upozorenja. Uzbuđenje zbog najavljenog priloga je poraslo i zahvaljujući činjenici da se ovaj sugovornik nalazio na FBI-evoj listi najtraženijih zločinaca i da je za njegovo hvatanje bila obećana nagrada od pet milijuna dolara, piše Deutsche Welle.
I tako su se u lipnju 1999. godine, kada je Al Jazeera objavila intervju sa šefom Al-Kaide Osamom bin Ladenom, pred malim ekranima okupili milijuni Arapa kako bi čuli što ima za reći ovaj najtraženiji terorist.
Velika gledanost, skandali, kontroverze – to je koncept Al Jazeere. No ona ne želi samo doprijeti do što više gledatelja, nego i prenijeti politička stajališta Katara. Naravno, u taj se koncept uklopio i intervju s Bin Ladenom. On je, doduše, već prije toga razgovarao s pojedinim televizijskim postajama, ali još nikada s jednom iz arapskih zemalja. Zgražanje zbog tog intervjua posebice su izražavale zemlje Perzijskog zaljeva, u prvom redu Saudijska Arabija. Naime, Bin Laden je više puta kritizirao tamošnju kraljevsku obitelj i prijetio toj zemlji terorističkim napadima.
Različit odnos prema publici
Za saudijsku kraljevsku obitelj je bilo neoprostivo to što je susjedni Katar objavio ovaj intervju. Već i prije tog razgovora Saudijska Arabija se trudila otežati rad Al Jazeere, piše novinar Hugh Miles u svojoj knjizi o ovoj televizijskoj postaji. “No nakon objavljivanja emisije s Bin Ladenom Saudijci su odlučili da taj rad spriječe na svaki mogući način.”
Spor između Saudijske Arabije i Katara oko Al Jazeere, koji je kulminirao najnovijim zahtjevom za zatvaranjem ove postaje, nije nastao samo zbog Bin Ladenovih prijetnji terorističkim napadima. U načelu, piše politolog Shibley Telhami, također autor knjige o Al Jazeeri, riječ je o odnosu te postaje prema gledateljima. Telhami objašnjava da se saudijski mediji prema publici odnose paternalistički, dok Katar daje gledateljima mogućnost stvaranja vlastitog mišljenja. Od toga je jedino izuzeta politika samog Katara. O njemu Al Jazeera nikada ne izvještava kritički.
No kod svih drugih tema Al Jazeera je postavila nova mjerila u arapskom svijetu. Tako je kao prvi arapski medij prenosila sjednice izraelskog Knesseta, njezini reporteri su nakon 11. rujna 2001. izvještavali uživo iz Afganistana gdje je trajala potraga za Bin Ladenom, opširno je informirala gledatelje o američkom napadu na Irak 2003., a također redovito šalje novinare u Pojas Gaze, kada se ondje ponovo sukobe palestinski Hamas i Izrael. Al Jazeera je istodobno uvela potpuno drugačiji oblik političkog talk showa. Njezini novinari otvoreno ispituju arapske političare, tako direktno, kako to do sada nije bilo poznato u arapskim medijima.
Al Jazeera se nada podršci
No Katar tim otvorenim i pluralističkim programom slijedi i vlastite ciljeve: ovaj emirat na taj način želi skrenuti pozornost sa sebe i istovremeno uvjeriti publiku u arapskom svijetu u svoja stajališta. Inače, u Kataru se nalazi velika američka zračna baza, a on se već dugo zalaže za normalizaciju odnosa s Izraelom. Ni jedno ni drugo ne nailazi na odobravanje u dijelovima arapskog svijeta. I tako Katar, time što publici nudi program u skladu s njezinim ukusom i interesima, istodobno može opravdavati i svoju politiku.
Razlike između Katara i njegovih susjeda došle su do izražaja i za vrijeme prosvjeda tijekom tzv. arapskog proljeća. Al Jazeera je o njima iscrpno izvještavala, pa ih možda na taj način čak i poticala. Istovremeno su te prosvjede Saudijska Arabija i njezini saveznici doživjeli kao opasnost za svoj politički poredak. Te razlike su kulminirale u sadašnjem zahtjevu tih arapskih zemalja da Katar zatvori Al Jazeeru.
Giles Trendle, direktor programa Al Jazeere na engleskom jeziku, opovrgava optužbe za pristranost i poziva na pružanje podrške: “Mi nemamo obveza prema nekoj skupini, ideologiji ili vladi. Mi nudimo veliki broj stajališta. Naši novinari će i dalje nastaviti raditi tako. Ali mi se nadamo da će drugi mediji podržati naš poziv na obranu slobode medija.”
(Izvor: DW)