Aktualnim sankcijskim režimom prekograničnih prijenosa gotovine predviđena je novčana kazna od pet do 50 tisuća kuna za fizičku osobu ako bez pisane prijave na obrascu za prijavu Ministarstvu financija – Carinskoj upravi pri ulasku u Europsku uniju ili izlasku iz nje preko Hrvatske prenese ili pokuša prenijeti gotovinu u vrijednosti od 10 tisuća eura ili većoj.
Isto tako, propisano je da će se gotovina koja je predmet prekršaja oduzeti rješenjem o prekršaju u korist državnog proračuna, a samo u iznimno i posebno opravdanim slučajevima u kojima postoje posebno olakotne okolnosti, prekršajno tijelo može odlučiti da se ta gotovina ne oduzme ili da se oduzme samo djelomično.
Međutim, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u toj vrsti predmeta zauzeo je stajalište da članak 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda treba tumačiti na način da miješanje u pravo vlasništva mora odgovarati težini povrede da bi bilo razmjerno, dok sankcija mora odgovarati težini prekršaja.
U listopadu 2017. u Uredu zastupnika RH pred ESLJP usvojen je Akcijski plan izvršenja presude Boljević protiv Hrvatske, a tim planom Vlada se obvezala izvijestiti Odbor ministara o daljnjem napretku u području zakonodavnih aktivnosti predviđenih planom.
Naime, hrvatski državljanin Isat Boljević podnio je zahtjev ESLJP-u u kojem je tvrdio da je došlo do povrede njegovog prava vlasništva oduzimanjem 180 tisuća eura koje je u dva navrata, dolascima iz Crne Gore u Hrvatsku, položio u iznosima od po 90 tisuća eura u poslovnoj banci u Dubrovniku, bez prijavljivanja iznosa carinskim tijelima.
Naposljetku, sud je odlučio da tužena država treba u roku od tri mjeseca od dana konačnosti presude Boljeviću isplatiti 180 tisuća eura, kao i 3.340 eura na ime troškova i izdataka.
“Radi uspostavljanja ravnoteže između prava vlasništva i legitimnih društvenih interesa, zauzimanjem pristupa koji je učinkovit, odnosno kojim se postiže cilj, a minimalno utječe na pravo vlasništva, članak 69. važećeg Zakona predlaže se izmijeniti tako da se kao jedina sankcija za nepoštovanje obveze prijavljivanja, propiše novčana kazna, a da se u slučajevima sa naznakom nezakonitih aktivnosti povezanih s kretanjem gotovine, gotovina može zadržati do odluke nadležnih tijela”, stoji u nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koji je Ministarstvo financija u javno savjetovanje uputilo 17. prosinca. Javna rasprava traje do 2. siječnja.
Prijedlog predviđa i povećanje kazne za fizičke osobe ako bez prijave pokušaju prenijeti gotovinu u vrijednosti od 10 tisuća eura ili većoj, ili za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, a ona će iznositi od 20 tisuća do 100 tisuća kuna. Za isti prekršaj pravne osobe kažnjavati će se s 50 tisuća do pola milijuna kuna.
“Radi postizanja veće djelotvornosti u borbi protiv pranja novca i drugih nezakonitih aktivnosti prijedlogom zakona propisan je i kvalificirani oblik prekršaja. Cilj je većim rasponom novčanih kazni osigurati razmjernost sankcioniranja, ovisno o vrijednosti gotovinskih prijenosa koji su predmet prekršaja te drugim okolnostima počinjenja prekršaja”, navodi se također u nacrtu predloženog zakona.
Prijedlogom se uspostavljaju i mjere za otkrivanje prekograničnih prijenosa gotovine iznad propisanog praga kroz poštanske i kontejnerske pošiljke. Tako se za pošiljatelje i primatelje, pravne i fizičke osobe, propisuje obveza na zahtjev Carinske uprave podnijeti deklaraciju o gotovini u vrijednosti od 10 tisuća eura ili većoj koja se preko Hrvatske unosi ili iznosi iz područja EU u pošiljci ili teretu.
(Izvor: Hina)