Ulrich Siegmund stoji na pozornici. Radi „selfi” i drži mikrofon u ruci. “Pišemo povijest. Uzimamo svoju zemlju natrag”, viče, a masa iza njega kliče.
Alternativa za Njemačku (AfD) na otvorenom slavi 1. svibnja, naziva to obiteljskim festivalom. Gostima stoje na raspolaganju igraonice za djecu i sladoled, a sve to skupa nadgleda Siegmund, glavni kandidat AfD-a u saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu, gdje se u rujnu održavaju izbori za pokrajinski parlament.
AfD se promovira kao stranka koja je uz narod. U anketama za Sasku-Anhalt AfD trenutno uživa podršku od 41 posto – nedostaje još malo pa bi mogao sam vladati u pokrajinskom parlamentu u Magdeburgu.
Premijer Saske-Anhalta i glavni kandidat Kršćansko-demokratske unije (CDU), Sven Schulze, zna da više nema puno vremena ako želi ostati na položaju. No njegova stranka zaostaje za 15 postotnih bodova iza AfD-a. Schulze kaže da ne želi da pokrajinski izbori postanu najava onog što bi se moglo dogoditi i u Berlinu. No istodobno prilično jasno daje do znanja gdje vidi krivce: “Ljudi su ovdje nezadovoljni onim što dobivaju iz Berlina, i iskreno govoreći, i ja sam.” Ova kritika ide u smjeru kancelara – dakle i prema vlastoj stranci. Jer Friedrich Merz sa svojom demokršćansko-socijaldemokratskom koalicijskom vladom stoji vrlo loše.
Merz je htio prepoloviti AfD – sada ona prednjači
To pokazuju i ispitivanja javnog mnijenja: samo 13 posto Nijemaca zadovoljno je radom savezne vlade, a slično vrijedi i za zadovoljstvo radom kancelara. To su povijesno loše vrijednosti.
Merz, upitan o Saskoj-Anhaltu, kaže: “Mi kao CDU se borimo, pobjeđujemo zajedno, gubimo zajedno.” Svenu Schulzeu će se pomoći svim snagama, obećava. Kancelar podsjeća na izbore prije pet godina u istoj saveznoj pokrajini kada je na kraju ipak pobijedio CDU-ov dugogodišnji kandidat Reiner Haseloff.
No sada se ne usuđuje prognozirati. Možda je ipak nešto naučio, jer s prognozama je jednom već pogriješio. Godine 2018. Merz je htio postati predsjednik CDU-a dok je u Berlinu na vlasti još bila Angela Merkel. Merz je sanjao o Uniji u staroj snazi i obećao da će riješiti problem sve brže rastućeg AfD-a: “Mislim da mogu učiniti to da prepolovim broj AfD-ovih birača.” Tada je AfD podržavalo oko 14 posto birača. Prema posljednjem ispitivanju javnog mnijenja javnog servisa ARD, AfD je sada jasno najjača snaga s 27 posto, dok je Unija iza s 24 posto.
AfD cilja na “emocionalne potrebe” birača
Kako se objašnjava ovaj uspjeh? Sociolog Matthias Quent s Visoke škole Ernst-Abbe u Jeni kaže da AfD uspijeva prije svega “osloviti emocionalne potrebe ljudi. Nesigurnost, brigu, strah, frustraciju i također bijes.” Govori o bespomoćnosti u vremenima globalnih kriza, što je trenutno opipljivo, primjerice, na benzinskim postajama. Quent podsjeća na obećanja koja je Merz u oporbi dao da će sve učiniti drugačije. “A sada savezna vlada mora uvidjeti da je složenost izazova ipak veća.”
Kancelar na čelu nemirne koalicije
I manji partner u vladi Friedricha Merza, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), muku muči zbog slabe podrške birača. Nekada najveću „narodnu stranku” u Njemačkoj trenutačno podržava svega 12 posto birača.
„Ovi rezultati nisu ni na koji način zadovoljavajući”, kaže Dirk Wiese, jedan od vodećih ljudi u zastupničkom klubu SPD-a. “Sada treba zasukati rukave kako AfD ne bi došao u situaciju da uđe u rad neke vlade, jer to tada udara i na same temelje ove demokracije.”
Wiese podsjeća na to da je AfD u posljednje vrijeme uvijek gubio kada je bila riječ o lokalnim izborima za gradonačelnike. No, Wiese isto tako zna da anketne vrijednosti imaju veze sa slikom koju savezna vlada pruža javnosti. Smatra da bi vlada mnoge sukobe trebala rješavati interno, a ne u javnosti, što stvara lošu sliku o njezinom radu.
Sociolog Quent kaže da politika mora davati uvjerljive ponude te tu vidi puno prostora za napredak. Potrebni su, kako kaže, upornost i konkretne strategije. “No tu trenutno nažalost ne mogu prepoznati uvjerljive i perspektivne odgovore u političkom centru”, kaže Quent. Tome se dodaje činjenica da je AfD na istoku zemlje odavno snažno ukorijenjen i postao je dio svakodnevice.
(izvor: DW)