Širenje umjetne inteligencije ima sve veću cijenu za okoliš. Istraživanje Sveučilišta Harvard pokazalo je da potrošnja električne energije u najvećim američkim podatkovnim centrima stvara goleme emisije stakleničkih plinova, dok Europa istodobno ubrzano gradi vlastitu digitalnu infrastrukturu.
Podatkovni centri postaju ključna infrastruktura suvremenog digitalnog svijeta, a s razvojem umjetne inteligencije njihova potrošnja električne energije naglo raste. No, nova studija istraživača sa Sveučilišta Harvard upozorava na razmjere njihova utjecaja na okoliš.
Prema istraživanju, električna energija koju je tijekom godinu dana potrošilo 403 najveća podatkovna centra u Sjedinjenim Američkim Državama proizvela je oko 25,7 milijuna tona ugljikova dioksida (CO₂). Riječ je o emisijama usporedivima s ukupnim emisijama Danske, zemlje s približno šest milijuna stanovnika.
Podaci se odnose na razdoblje od svibnja 2024. do travnja 2025. godine. Istraživači navode da je riječ o jednoj od prvih studija koja procjenjuje potrošnju električne energije i emisije velikih podatkovnih centara u razdoblju snažnog razvoja umjetne inteligencije.
Procijenjene emisije dva su do tri puta veće od ranijih procjena temeljenih na podacima iz 2018. godine. Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja činjenica da je više od polovice električne energije dolazilo iz fosilnih goriva, ponajprije prirodnog plina i ugljena.
„Vraćamo se unatrag u nastojanjima da kontroliramo emisije CO₂”, upozorila je Francesca Dominici, profesorica biostatistike na Harvardu, u razgovoru za Associated Press.
Europa ulazi u razdoblje velikog širenja podatkovnih centara
Dok se posljedice američkog razvoja umjetne inteligencije sve jasnije očituju, Europa se priprema za vlastiti val izgradnje podatkovnih centara.
Europska unija želi utrostručiti svoje kapacitete podatkovnih centara u sljedećih sedam godina kako bi ostala konkurentna u globalnoj utrci za razvoj umjetne inteligencije. Prema procjenama konzultantske tvrtke CBRE, europski kapaciteti mogli bi samo tijekom 2026. godine porasti za 20 posto.
London, Frankfurt i Pariz već su se profilirali kao važna europska središta. Međutim, nedostatak električne energije prisilio je Amsterdam i Dublin na privremeno zaustavljanje dijela novih projekata, zbog čega investitori počinju tražiti druge lokacije.
U Finskoj je posljednjih godina najavljeno 145 projekata podatkovnih centara, od čega čak 60 tijekom ove godine. U Španjolskoj je u pripremi više od 50 projekata, a 17 ih je već u fazi izgradnje.
Interes investitora raste i u Italiji. Lokalne vlasti u regiji Puglia zaprimile su 29 zahtjeva za priključenje na elektroenergetsku mrežu zbog mogućih projekata podatkovnih centara. Istodobno se očekuje da bi Milano do 2028. godine mogao prestići Dublin i postati peto najveće tržište podatkovnih centara u Europi.
Sve veći pritisak na električnu energiju, vodu i lokalne zajednice
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), podatkovni centri mogli bi do 2030. godine činiti deset posto dodatne potražnje za električnom energijom u Europskoj uniji. Takav rast dodatno bi opteretio postojeće elektroenergetske mreže, od kojih su mnoge već zastarjele.
Zabrinutost lokalnih zajednica ne odnosi se samo na potrošnju električne energije. Stanovnici upozoravaju i na veliku potrošnju vode potrebne za hlađenje, buku, zauzimanje zemljišta te moguće povećanje troškova komunalnih usluga.
U srpnju je britanska vlada poništila odluku lokalnog vijeća i odobrila projekt vrijedan 585 milijuna eura u istočnom Londonu. Plan predviđa prenamjenu nekadašnje pivovare Truman u kompleks s trgovinama, uredima, stanovima i podatkovnim centrom.
Projekt je izazvao prosvjede jer bi sam podatkovni centar mogao trošiti jednaku količinu električne energije kao 15.000 kućanstava, dok bi cijeli projekt donio samo 44 nova stana, od kojih bi šest bilo namijenjeno socijalnom stanovanju.
U listopadu se više od tisuću ljudi, predstavnika približno 40 lokalnih inicijativa, okupilo u Milanu kako bi prosvjedovali protiv širenja podatkovnih centara u Italiji.
Nekoliko tjedana poslije aktivisti su upali na gradilište Microsoftova podatkovnog centra u Amsterdamu, popeli se na dizalicu, aktivirali signalne baklje i sukobili se s policijom.
U studenome je koalicija Stop Dirty Data Centres, koja okuplja više od 100 organizacija za zaštitu okoliša, digitalna prava i interese lokalnih zajednica, organizirala prosvjede u 15 zemalja. Aktivisti traže privremenu obustavu izgradnje novih podatkovnih centara dok vlade ne riješe pitanja njihova utjecaja na račune za energiju, stanovanje i prirodne resurse.
Harvard: Lokacija podatkovnog centra ključna je za emisije
Istraživači s Harvarda utvrdili su da ugljični otisak podatkovnog centra uvelike ovisi o mjestu na kojem se nalazi i načinu proizvodnje električne energije.
Primjerice, jednaka količina potrošene električne energije u američkoj saveznoj državi Wyoming, gdje se velik dio energije dobiva iz ugljena, proizvela je više nego dvostruko veće emisije nego u Oregonu, gdje značajan udio energije dolazi iz hidroelektrana.
Problem predstavlja i nedostatak transparentnosti. Operateri podatkovnih centara rijetko javno objavljuju podatke o vlastitoj potrošnji električne energije, što otežava precizno izračunavanje njihovih pojedinačnih emisija.
Europska unija nastoji izbjeći slične probleme. Prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti, podatkovni centri s najmanje 500 kilovata računalne snage moraju prijavljivati podatke o potrošnji energije i vode.
Europska komisija u rujnu je predložila i uvođenje energetskih i vodnih oznaka od A do G, po uzoru na sustav koji se već koristi za označavanje kućanskih uređaja.
Pojedini projekti pokušavaju smanjiti utjecaj na okoliš
Unatoč rastućoj zabrinutosti, dio operatera tvrdi da razvija rješenja za smanjenje negativnog utjecaja podatkovnih centara.
U Portugalu tvrtka Start Campus razvija kompleks podatkovnih centara snage 1,2 gigavata u Sinesu, a za sustav hlađenja planira koristiti morsku vodu.
U Helsinkiju gradska energetska tvrtka planira iskoristiti višak topline iz novog podatkovnog centra za grijanje približno 70.000 stanova godišnje kada objekt bude u potpunosti operativan.
Takvi projekti pokazuju da se dio energije koju podatkovni centri inače odbacuju kao toplinu može ponovno iskoristiti. Ipak, pred Europom je velik izazov: kako istodobno razvijati umjetnu inteligenciju i digitalnu infrastrukturu, a pritom ne povećavati pritisak na energetske sustave i okoliš.
Harvardska studija pritom šalje jasnu poruku – obećanja o održivosti neće biti dovoljna bez konkretnih podataka, transparentnosti i stvarnog prelaska na čišće izvore energije.



