Prehrana bogata brzom hranom, industrijski prerađenim proizvodima i zaslađenim napicima mogla bi negativno utjecati ne samo na fizičko zdravlje djece nego i na njihovo mentalno stanje, koncentraciju i školski uspjeh. Na to upozorava nova analiza istraživanja provedenih u Australiji, koja ponovno otvara pitanje važnosti prehrambenih navika tijekom djetinjstva i adolescencije.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Current Nutrition Reports, a temelji se na sustavnom pregledu 17 ranijih istraživanja koja su proučavala povezanost prehrane i zdravstvenih pokazatelja kod djece i adolescenata.
Rezultati upućuju na to da je veća konzumacija energetski bogate, ali nutritivno siromašne hrane povezana s nepovoljnijim pokazateljima mentalnog zdravlja, općeg blagostanja i školskih rezultata.
Koje namirnice mogu predstavljati problem?
Posebno su izdvojeni proizvodi s visokim udjelom dodanog šećera, soli, zasićenih masti, konzervansa i drugih aditiva.
U tu skupinu ulaze brojni proizvodi brze hrane, industrijski prerađeni obroci, grickalice i zaslađeni napici. Problem može biti i u tome što takva pića često zamjenjuju vodu ili nutritivno kvalitetnije napitke.
Istraživači upozoravaju na važnost prehrambenih navika koje se usvajaju u najranijoj dobi jer one mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje i razvoj djece.
Prvi autor istraživanja, Zegeye Abebe Abitew sa Sveučilišta Flinders, istaknuo je važnost stvaranja zdravijih prehrambenih navika od djetinjstva. Prema njegovim riječima, ograničavanje hrane siromašne hranjivim tvarima moglo bi pridonijeti boljem dugoročnom zdravlju.
Što bi djeca trebala jesti?
Za razliku od prehrane koja se temelji na industrijski prerađenim proizvodima, uravnotežena prehrana osigurava hranjive tvari potrebne za rast, razvoj mozga i opće zdravlje.
U kvalitetan jelovnik djece trebali bi biti uključeni:
- voće i povrće
- cjelovite žitarice
- riba
- mahunarke
- mlijeko i mliječni proizvodi
- voda kao glavni napitak
Takav način prehrane pomaže osigurati raznovrsne hranjive tvari potrebne tijekom razdoblja intenzivnog tjelesnog i kognitivnog razvoja.
Potrebno je više edukacije i dostupnije zdrave hrane
Autori istraživanja smatraju da odgovornost ne bi trebala biti samo na roditeljima. Pozivaju na bolje obrazovanje o prehrani, ciljane programe namijenjene djeci i obiteljima te mjere kojima bi se zdrava hrana učinila dostupnijom i financijski pristupačnijom.
Škole, zdravstvene ustanove i javne institucije mogu imati važnu ulogu u stvaranju okruženja koje potiče kvalitetnije prehrambene izbore.
Znači li to da brza hrana uzrokuje depresiju?
Važno je naglasiti da istraživanje pokazuje povezanost između prehrambenih navika i određenih zdravstvenih pokazatelja, ali ne dokazuje da brza hrana sama po sebi uzrokuje depresiju, probleme s koncentracijom ili slabiji školski uspjeh.
Na mentalno zdravlje djece utječe niz čimbenika, a prehrana je samo jedan od njih.
Ipak, rezultati dodatno naglašavaju koliko je važno obratiti pozornost na ono što djeca svakodnevno jedu i piju. Zdrave prehrambene navike ne stvaraju se preko noći, ali upravo se u djetinjstvu postavljaju temelji koji mogu utjecati na zdravlje tijekom cijelog života.




