Nedjelja, 15. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

Zapljena imovine postaje novo oružje velikih sila: Od ruskih milijardi do Trumpovih prijetnji

15.11.2026
u Top teme
Vrijeme čitanja: 7 min.
foto: Álvaro Bernis

foto: Álvaro Bernis

0
SHARES
1
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Zapljena imovine ruskih oligarha i zamrzavanje milijardi dolara ruskih državnih rezervi ponovno su otvorili pitanje granica državne vlasti nad privatnim vlasništvom. Povijest pokazuje da su i najrazvijenije demokracije u vrijeme ratova posezale za konfiskacijom imovine neprijateljskih država, a takva praksa danas ponovno postaje važan instrument gospodarskog i političkog pritiska, prenosi The Economist.

Oduzimanje privatne imovine u ime nacionalne sigurnosti ili javnog interesa nije nov fenomen. Naprotiv, riječ je o praksi koja prati razvoj modernih država, ratova i međunarodnih odnosa. Međutim, nakon razdoblja globalizacije u kojem su se zapljene strane imovine činile sve manje vjerojatnima, svijet ponovno ulazi u razdoblje u kojem države sve otvorenije koriste konfiskaciju kao sredstvo političkog i gospodarskog pritiska.

Povod za novu raspravu jest rat u Ukrajini i odluka zapadnih država da zamrznu rusku državnu i privatnu imovinu. No, kako u svojoj novoj knjizi „The Age of Confiscation“ objašnjava povjesničar Nicholas Mulder sa Sveučilišta Cornell, riječ je o povijesnom obrascu koji seže mnogo dalje od aktualnog sukoba.

Kako je Amerika tijekom Prvog svjetskog rata zaplijenila njemačku imovinu

Jedan od najzanimljivijih primjera dolazi iz Prvog svjetskog rata.

Američki kongresnik A. Mitchell Palmer 1917. godine imenovan je upraviteljem neprijateljske imovine (Alien Property Custodian), na dužnost koja ga je stavila u središte američkog gospodarskog rata protiv Njemačke i Austro-Ugarske.

Njegov ured dobio je ovlasti za oduzimanje imovine koja je pripadala državljanima neprijateljskih država, a popis je uključivao tvornice, dionice, poslovne prostore, nekretnine, patente i druge vrijednosti.

Zapljenama se ubrzo pridružila i prodaja oduzete imovine na dražbama, a prikupljeni novac korišten je za financiranje ratnih potreba.

Njemačka je na početku rata bila treći najveći svjetski strani investitor, iza Velike Britanije i Francuske. Do završetka sukoba više od polovice njezine inozemne imovine bilo je zaplijenjeno.

Prema Mulderovoj analizi, Njemačka je postala prva država u 20. stoljeću čija je imovina bila izvlaštena na svim kontinentima.

Ruska imovina ponovno je u središtu zapadnih odluka

Gotovo stoljeće poslije, slična se rasprava ponovno otvorila, ovaj put zbog ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Zapadne vlade brzo su reagirale zamrzavanjem imovine ruskih oligarha i državnih institucija. Do 2023. godine bilo je blokirano približno 60 milijardi dolara imovine ruskih bogataša, uključujući luksuzne vile, jahte i druge vrijednosti.

Uz to je zamrznuto približno 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi i imovine središnje banke, koje se najvećim dijelom nalaze u zapadnim financijskim institucijama, uključujući belgijski Euroclear.

Ipak, zapadne države nisu postigle suglasnost o tome kako trajno raspolagati tom imovinom.

Dio luksuzne imovine prodan je na dražbama, dok su saveznici Ukrajine 2024. dogovorili korištenje prihoda od kamata na zamrznute ruske rezerve za financiranje zajma od 50 milijardi dolara namijenjenog Ukrajini.

No, ideja o potpunom oduzimanju ruskih državnih rezervi izazvala je ozbiljne podjele.

Belgija je upozorila na mogućnost velikih financijskih posljedica za svoju državu ako bi Rusija pokrenula postupke za naknadu štete. Pojedini europski dužnosnici upozoravali su i na opasnost narušavanja ugleda Europe kao sigurnog prostora za međunarodna ulaganja i zaštitu privatnog vlasništva.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da bi oduzimanje ruske imovine moglo početi narušavati postojeći međunarodni pravni poredak.

Privatno vlasništvo i državna vlast oduvijek su bili u sukobu

Povjesničar Nicholas Mulder u svojoj knjizi objašnjava da su se prava privatnog vlasništva i ovlasti države za oduzimanje imovine razvijali usporedno.

Snažne države građanima omogućuju zaštitu vlasničkih prava, ali istodobno zadržavaju mogućnost njihova ograničavanja ili ukidanja u određenim okolnostima.

Još je nizozemski pravnik Hugo Grotius u 17. stoljeću zastupao ideju da društva nastaju radi zaštite vlasništva, ali je istodobno priznavao pravo suverene vlasti na izvlaštenje privatne imovine u javnom interesu.

Taj koncept, poznat kao eminent domain, kasnije su prihvatili i američki utemeljitelji države te Napoleonova Francuska.

Zbog povezanosti privatnog vlasništva s gospodarskim rastom, povijesna uloga konfiskacije često je bila zanemarena. Ekonomisti Douglass North i Barry Weingast tvrdili su da je Slavna revolucija u Engleskoj 1688. dovela do uklanjanja konfiskacijske vlasti države.

Međutim, Mulder smatra da je takav zaključak pojednostavljen. Ovlasti oduzimanja imovine nisu nestale, nego su se postupno premjestile s monarhije na parlament.

Država ih je nastavila koristiti za preraspodjelu zemljišta, financiranje ratova i druge javne ciljeve.

Prema podacima koje navodi autor, čak 83 posto ustava usvojenih između 1850. i 2008. godine sadržavalo je pravo države na izvlaštenje privatne imovine u javnom interesu.

Ratovi pokazuju koliko daleko država može otići

Praksa konfiskacije posebno je dolazila do izražaja tijekom ratova, kada su se državne ovlasti često proširivale.

Tijekom Prvog svjetskog rata američke vlasti nisu oduzimale imovinu samo bogatim njemačkim vlasnicima tvornica i poduzeća u New Yorku. Na udaru su se našle i siromašne obitelji useljenika.

Tisuće Amerikanki koje su bile udane za muškarce njemačkog ili austro-ugarskog podrijetla također su izgubile svoju imovinu.

Velika Britanija provodila je sličnu politiku prema poduzećima u vlasništvu neprijateljskih državljana diljem svojeg kolonijalnog carstva.

Istodobno je britanska država prisilila domaće ulagače da joj prodaju američke vrijednosne papire koji su bili potrebni kao jamstvo za zajmove iz Sjedinjenih Američkih Država. Investitori su za njih dobivali državne obveznice umjesto gotovine.

Konfiskacija se širila svijetom: Od Sueskog kanala do današnjih sukoba

Povijesni primjeri pokazuju i da se praksa oduzimanja imovine širila između država.

Europska iskustva iz dvaju svjetskih ratova pomno su proučavali čelnici bivših kolonija. Tijekom 1950-ih godina val nacionalizacije zahvatio je Bliski istok i Aziju.

Jedan od najpoznatijih primjera dogodio se 1956. godine, kada je egipatski predsjednik Gamal Abdel Nasser preuzeo kontrolu nad Sueskim kanalom, koji su dotad kontrolirali britanski i francuski interesi.

Zakon 285, kojim je provedena nacionalizacija, bio je oblikovan prema britanskim i američkim zakonima o trgovini s neprijateljem iz razdoblja Prvog svjetskog rata.

Tako je instrument koji su zapadne sile koristile u ratovima postao model za djelovanje drugih država.

Rusija uzvraća zapljенama zapadne imovine

Nakon zamrzavanja ruske imovine na Zapadu, Kremlj je odgovorio preuzimanjem kontrole nad poslovanjem pojedinih zapadnih kompanija u Rusiji i preraspodjelom njihove imovine među ljudima bliskima Vladimiru Putinu.

Prema analizi koju donosi The Economist, Rusija danas ima više milijardera nego 2022. godine, iako je njihov pristup zapadnim financijskim tržištima i luksuznim destinacijama znatno ograničeniji.

Slične metode koriste i pojedine vojne vlasti u afričkoj regiji Sahel, gdje su posljednjih godina zaplijenjeni zapadni rudnici zlata i urana.

Ni Sjedinjene Američke Države nisu izvan tog trenda. Donald Trump još je tijekom predsjedničke kampanje 2016. godine pravo izvlaštenja opisivao kao „apsolutnu nužnost“.

Tijekom 2026. naredio je zapljenu venezuelskih naftnih tankera te zaprijetio preuzimanjem Panamskog kanala i Grenlanda.

Globalizacija možda je bila samo kratka povijesna iznimka

Nicholas Mulder smatra da je razdoblje globalizacije i relativnog mira na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, kada je međunarodna imovina snažno rasla, a konfiskacije postale rijetke, možda bilo samo povijesna iznimka.

Desetljeća slobodnijeg kretanja kapitala omogućila su stvaranje goleme međunarodne mreže ulaganja, nekretnina, kompanija i financijske imovine.

No upravo je ta povezanost stvorila i nove mogućnosti za države koje žele koristiti vlasništvo kao sredstvo političkog pritiska.

Danas se ponovno postavlja pitanje koliko je privatna imovina sigurna kada se država nađe u sukobu s drugom državom ili kada njezini vlasnici postanu dio šireg geopolitičkog obračuna.

Povijest pokazuje da konfiskacija nije nestala s razvojem modernih demokracija i tržišnog gospodarstva. Samo je promijenila svoje oblike, pravna opravdanja i političke ciljeve.

A u svijetu u kojem gospodarski i vojni sukobi ponovno postaju sve izraženiji, oduzimanje tuđe imovine moglo bi ponovno postati jedno od najvažnijih oružja država.

Tags: drzavaotimanjevlast

Povezani postovi

Zašto je slom tržišta umjetne inteligencije sve izgledniji, ali ne nužno i velika financijska kriza
Top teme

Zašto je slom tržišta umjetne inteligencije sve izgledniji, ali ne nužno i velika financijska kriza

13.11.2026
Kako je birokracija postala europski način života: Od Irske do Grčke svi su zarobljeni u papirima i pravilnicima
Top teme

Kako je birokracija postala europski način života: Od Irske do Grčke svi su zarobljeni u papirima i pravilnicima

13.11.2026
Nvidia nakon odlaska Jensena Huanga pred najvećim izazovom: Tko može preuzeti tehnološkog diva?
Top teme

Nvidia nakon odlaska Jensena Huanga pred najvećim izazovom: Tko može preuzeti tehnološkog diva?

12.11.2026
Sljedeći post
SpaceX ostvario novi povijesni uspjeh: Prvi put uhvatio drugi stup rakete Starship

SpaceX ostvario novi povijesni uspjeh: Prvi put uhvatio drugi stup rakete Starship

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.