Papa Lav XIV. vratio se u Peru, zemlju koju smatra svojom drugom domovinom i koja je imala ključnu ulogu u oblikovanju njegova svećeničkog i crkvenog puta. Njegov dolazak dočekale su goleme mase vjernika, a prema procjenama Vatikana, oko tri milijuna ljudi izašlo je na ulice kako bi pozdravilo poglavara Katoličke Crkve.
Za mnoge Peruance papa Lav XIV. nije samo poglavar Crkve, nego i čovjek kojeg pamte iz vremena kada je kao svećenik i biskup živio uz najugroženije članove društva. Robert Francis Prevost, kako glasi njegovo svjetovno ime, obilazio je udaljene andske zajednice na konju, dijelio hranu tijekom pandemije koronavirusa te u gumenim čizmama pomagao stanovništvu pogođenom poplavama.
Upravo su takva sjećanja obilježila njegov povratak u zemlju u kojoj je proveo gotovo dva desetljeća.
Papa je u srijedu stigao u grad Callao, nedaleko od Lime, gdje su ga na zračnoj luci dočekali brojni građani s peruanskim zastavama i uz povike dobrodošlice. Među dužnosnicima koji su ga dočekali bili su predsjednica Keiko Fujimori i ministar vanjskih poslova Carlos Espá.
Foto: Julio Reano / AP
Njegova povorka potom je prošla ulicama glavnog grada, gdje su se okupile velike skupine vjernika. Vatikan procjenjuje da je dočeku nazočilo oko tri milijuna ljudi, što je dosad najveće okupljanje tijekom njegova pontifikata. Ranije ovog tjedna oko 2,5 milijuna ljudi sudjelovalo je na misi koju je predvodio u Argentini.
Obraćajući se predsjednici i peruanskim političkim dužnosnicima, papa je istaknuo kako njegov povratak u Peru za njega ima posebno značenje.
„Zato vam mogu reći s dubokom zahvalnošću da se vraćam i u svoju domovinu”, poručio je.
Prisjetio se i topline kojom su ga Peruanci prihvatili, otvarajući mu vrata svojih domova i dijeleći s njim tradicionalna jela, među kojima i poznati peruanski ceviche. Istaknuo je kako ga je upravo Peru oblikovao kao pastira Crkve.
Gotovo dva desetljeća života među Peruancima
Papin posjet uključuje i gradove Cusco i Chiclayo, s kojim je posebno povezan. U Peruu ima i državljanstvo, a tijekom posjeta trebao bi dobiti novu peruansku osobnu iskaznicu na kojoj će kao njegova adresa biti naveden Chiclayo.
U taj je grad stigao u petak, gdje ga je dočekalo mnoštvo ljudi s transparentima, zastavama i balonima u vatikanskim bojama. Prema procjenama Vatikana, oko milijun ljudi okupilo se duž ulica kojima je prolazila njegova povorka.
Papa je potom na otvorenom prostoru Pampas de Pimentel, nedaleko od Chiclayja, predvodio misu kojoj je nazočilo približno 500.000 vjernika.
Prevost je prvi put stigao u Peru 1985. godine kao mladi misionar. Godine provedene u toj južnoameričkoj zemlji značajno su oblikovale njegov način vođenja Crkve, što je poslije pridonijelo njegovu izboru za nasljednika pape Franje.
Tijekom pandemije pomagao najugroženijima
Jedno od razdoblja koje Peruanci posebno pamte jest pandemija koronavirusa.
„Mislim da je na mnogo načina bio herojski. Riskirao je da se i sam zarazi. Tijekom tog razdoblja izgubili smo 11 svećenika i jednog umirovljenog biskupa”, prisjetio se svećenik José Del Rosario, koji je blisko surađivao s tadašnjim biskupom Prevostom.
Poznat kao Padre Robert, Prevost je redovito putovao više od 700 kilometara između Chiclayja i biskupije Callao, gdje je obavljao službu apostolskog administratora.
Dolazio je svaka dva tjedna, često sam, u jednostavnom terenskom vozilu. Tijekom višemjesečnih mjera zatvaranja stanovništvu je osiguravao hranu i osnovne potrepštine, ali i pružao duhovnu potporu.
„Dao nam je mnogo nade, brinuo se za naše ljude. Bio je čovjek koji je bio vrlo blizak narodu i istodobno iznimno ponizan”, rekao je Del Rosario.
Peru je tijekom pandemije zabilježio više od 219.000 smrtnih slučajeva, prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins, te jednu od najviših stopa smrtnosti od koronavirusa u svijetu.
U Limi i drugim dijelovima zemlje bolnice su se suočavale s dramatičnim nedostatkom kisika, a teško oboljeli ljudi padali su na ulicama čekajući pomoć.
U Chiclayju je biskup Prevost pokrenuo akciju prikupljanja sredstava za nabavu postrojenja za proizvodnju kisika. U suradnji s organizacijom Caritas Chiclayo i uz pomoć vlasti te civilnog društva prikupljeno je više od 380.000 dolara, dovoljno za nabavu dvaju postrojenja.
Pomagao stanovništvu tijekom poplava i prirodnih katastrofa
Prevost je bio aktivan i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile Peru.
Janinna Sesa, bivša direktorica Caritasa u Chiclayju, osam je godina surađivala s njim, uključujući razdoblja pandemije, poplava uzrokovanih obalnim fenomenom El Niño 2017. godine i ciklonom Yaku 2023. godine.
„Uvijek smo bili na prvoj crti, osobito tijekom katastrofa poput obalnog fenomena El Niño. On je bio čovjek koji bi obuo čizme, ušao u vodu i pomagao ljudima. Bio je pristupačan i iznimno ljubazan”, ispričala je Sesa za CNN.
Prije odlaska u Rim 2023. godine, nakon što ga je papa Franjo imenovao prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku, Prevost je organizirao i prikupljanje pomoći za više od 10.000 ljudi pogođenih poplavama nakon ciklona Yaku.
„Molim vas da budete velikodušni i otvorite svoja srca kako bismo mogli pomagati jedni drugima i nastaviti dalje, kao što smo činili i u drugim kriznim vremenima”, poručio je tada u videoporuci snimljenoj dok je stajao u vodi u okrugu Illimo.
Zalagao se za pomoć venezuelanskim migrantima
Važan dio njegova djelovanja u Peruu bila je i pomoć migrantima iz Venezuele.
Tijekom 2018. godine, kada je velik broj Venezuelanaca stigao u Peru bježeći od gospodarske i političke krize u svojoj zemlji, Prevost je poticao organiziranu pomoć i integraciju izbjeglica i migranata.
Do studenoga 2025. Peru je primio više od 1,6 milijuna Venezuelanaca, što ga je svrstalo na drugo mjesto u regiji, odmah iza Kolumbije.
Prema podacima Komisije za ljudsku mobilnost i trgovinu ljudima biskupije Chiclayo, više od 20.000 Venezuelanaca prošlo je kroz Chiclayo, dok se u toj regiji nastanilo više od 3.500 obitelji.
Prevost je poticao osnivanje komisije koja se bavila pružanjem pomoći migrantima i borbom protiv trgovine ljudima.
„Tisuće migranata bile su na ulicama, spavale su ondje, a župe su postale njihova skloništa”, prisjetila se Sesa.
Osim osiguravanja hrane, odjeće, pokrivača i lijekova, Prevost je sudjelovao u izgradnji naselja San Vicente de Paúl u Puerto Eténu, koje je pružilo smještaj migrantima.
Posebno se zalagao za reguliranje njihova pravnog statusa kako bi mogli legalno raditi i uključiti se u društvo.
Otvoreno govorio o zlostavljanjima unutar Crkve
Tijekom posjeta Peruu papa Lav XIV. osvrnuo se i na jedno od najosjetljivijih pitanja Katoličke Crkve – slučajeve seksualnog zlostavljanja.
U četvrtak se u Limi obratio biskupima, istaknuvši kako se zlostavljanja koja počine pripadnici svećenstva ili osobe unutar crkvenih struktura moraju rješavati kroz pravdu, oprost, ispravljanje počinjene štete i odlučnije stvaranje kulture prevencije i zaštite najranjivijih.
Kasnije istoga dana sastao se sa šest osoba koje su preživjele zlostavljanja koja su počinili pripadnici klera i skupina povezanih s organizacijom Sodalitium Christianae Vitae (SCV), utjecajnim katoličkim društvom koje je imalo snažne veze s bogatim i moćnim krugovima u Peruu.
Prema priopćenju Vatikana, papa je razgovarao sa svakom osobom pojedinačno, saslušao njihova svjedočanstva o patnji i boli te s njima razgovarao o mogućnostima promjena.
Dok je djelovao kao misionar i biskup u Peruu, Prevost se izravno susreo s jednim od najvećih crkvenih skandala povezanih s optužbama za zlostavljanje u Latinskoj Americi.
Nekoliko žrtava i vatikanski izvor koji je bio uključen u slučaj izjavili su za CNN da je upravo Prevostova kasnija intervencija, nakon važnog sastanka 2019. godine i njegova napredovanja u Rimu, bila ključna za pokretanje konkretnih crkvenih mjera.
Papa čiji je put oblikovao Peru
Prevost se tijekom svojeg djelovanja u Peruu zalagao i za otvoreni dijalog o društvenim problemima, nasilju i kršenju ljudskih prava.
Poticao je ljude da progovore o zlostavljanjima tijekom unutarnjeg sukoba koji je u zemlji započeo 1980-ih godina, kao i o društvenoj stvarnosti tijekom autoritarnog režima bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija 1990-ih.
U augustinskoj misiji u Trujillu zajedno sa sjemeništarcima obilazio je andske gradove i župe. Organizirali su scenske prikaze koji su prikazivali nasilje nad seljacima kako bi potaknuli razgovore o traumama i patnjama koje je stanovništvo proživjelo.
Prevost je također sudjelovao u prikupljanju potpisa za osnivanje Komisije za istinu i pomirenje, koja je istraživala nasilje između 1980. i 2000. godine te kršenja ljudskih prava, osobito u ruralnim dijelovima Perua.
Njegovo djelovanje u Južnoj Americi i vodstvo Augustinskog reda privukli su pozornost pape Franje, koji ga je najprije imenovao biskupom Chiclayja, a potom pozvao u Rim. Ondje je preuzeo jednu od najvažnijih dužnosti u Vatikanu i postao kardinal.
Na konklavi 2025. godine izabran je za papu.
Iako se ranije smatralo gotovo nezamislivim da američki kardinal postane papa, kardinali koji su glasovali za Roberta Prevosta nisu ga promatrali samo kao kandidata iz Sjedinjenih Američkih Država.
Njegovo iskustvo u Peruu, poznavanje Latinske Amerike, tečno govorenje španjolskog jezika i razumijevanje problema tamošnjeg stanovništva pridonijeli su širokoj potpori među kardinalima.
Povratak u Peru tako je mnogo više od službenog posjeta. Riječ je o povratku čovjeka čiji su život i crkveni put duboko obilježeni tom zemljom.
Kako je za CNN izjavio svećenik John Lydon, koji je s Prevostom deset godina živio i radio u istom augustinskom redu, njegova predanost siromašnima i obrani ljudskih prava nastavit će obilježavati i ovaj posjet.
