Politički pad mađarskog premijera Viktora Orbána i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića pokazao je koliko snažni građanski pokreti mogu promijeniti političku scenu. U obje zemlje ključnu ulogu odigrali su mladi birači, moderna tehnologija i organizirani promatrači izbora, koji su pridonijeli mobilizaciji građana i sprječavanju izbornih nepravilnosti.
Kada su se prošlog studenoga sastali na sjeveru Srbije, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orbán teško su mogli pretpostaviti da će obojica u roku od godinu dana ostati bez vlasti.
Njihov politički pad dogodio se nakon snažnih građanskih pokreta. Orbán je prvi izgubio vlast u travnju, kada ga je na izborima porazila stranka Tisza Pétera Magyara. Prošle nedjelje uslijedio je i politički preokret u Srbiji, gdje je studentski pokret, star manje od dvije godine, uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima.
Iako se politički pokreti u dvije zemlje znatno razlikuju, zajednički su im bili visoka izlaznost, snažna mobilizacija mladih i korištenje suvremene tehnologije u nadzoru izbornog procesa.
U Mađarskoj je izlaznost iznosila 79 posto, a u Srbiji 69 posto.
Mladi, tehnološki osviješteni aktivisti koristili su alate umjetne inteligencije za analizu izbornih podataka, prepoznavanje mogućih prijetnji i organiziranje tisuća promatrača koji su trebali spriječiti zastrašivanje birača i izborne prijevare.
Mađarsko iskustvo pomoglo srbijanskim studentima
Pobjeda oporbenih snaga u obje zemlje nije bila samo rezultat nezadovoljstva građana. Važnu ulogu imala je i suradnja aktivista te razmjena iskustava između dvaju pokreta.
Tijekom izbornog vikenda mađarska građanska inicijativa DE poslala je 70 promatrača u Srbiju kako bi surađivali s predstavnicima studentskog pokreta i nadzirali biračka mjesta u Vojvodini.
Suradnja je započela još tijekom ljeta, kada su mađarski aktivisti organizirali radionice na kojima su srbijanskim studentima predstavili metode nadzora izbora korištene tijekom mađarskih izbora.
Jedna od ključnih metoda bila je unaprijed prepoznati takozvana „kontaminirana” biračka mjesta, odnosno područja na kojima su prethodni izborni rezultati pokazivali neuobičajeno veliku potporu vladajućoj stranci. Takvi rezultati mogli su upućivati na moguće zastrašivanje birača ili manipulacije glasovima.
„Oko 16 sati na dan izbora primijetili smo skupine maskiranih huligana, Vučićevih pristaša, kako se okupljaju u blizini biračkih mjesta. Zato smo poslali mobilne timove i počeli sve snimati”, izjavio je za BBC Péter Klemm, studentski aktivist iz Subotice.
Uz stalne promatrače, na pojedinim ugroženim biračkim mjestima bilo je između 20 i 30 volontera. Prema Klemmovu mišljenju, njihova prisutnost odvratila je potencijalne počinitelje od zastrašivanja i izbornih nepravilnosti.
Orbán i Vučić godinama su djelovali nepobjedivo
Viktor Orbán i Aleksandar Vučić godinama su bili dominantne političke figure u svojim državama.
Orbán je na vlasti proveo 16 godina, a Vučić 14 godina. Obojica su izgradila snažne političke sustave, preuzela utjecaj nad državnim institucijama i stvorila mreže poslovnih interesa koje su se u određenoj mjeri preklapale između dviju zemalja.
Njihova politička i gospodarska suradnja bila je posebno vidljiva tijekom susreta u Subotici, gdje su u lokalnoj pekarnici zajedno ručali tradicionalni burek. Orbán je odabrao sir, a Vučić meso.
Nakon ručka posjetili su lokalnu vinariju, gdje su razgovarali o energetici i poslovnim projektima, uključujući planiranu mađarsku kupnju srbijanske rafinerije nafte NIS.
Dvojica nacionalističkih političara dijelila su brojne zajedničke interese, među kojima su bili bliski odnosi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, kao i snažna potpora Miloradu Dodiku, separatističkom političkom čelniku bosanskih Srba.
Jedan od najvažnijih zajedničkih infrastrukturnih projekata jest brza željeznička pruga između Beograda i Budimpešte, koja se gradi uz kinesko financiranje i tehnološku podršku.
Sličnosti njihova političkog pada izazvale pozornost
Prema analizi BBC-ja, okolnosti gubitka vlasti dvojice političara pokazuju iznenađujuće sličnosti.
Aleksandar Vučić priznao je izborni poraz u nedjelju u 21:30, gotovo na isti način na koji je Viktor Orbán priznao poraz 12. travnja.
Mnogi promatrači nisu očekivali da će bilo koji od njih dvojice tako mirno prihvatiti izborni rezultat.
Tijekom ovog tjedna pojavile su se i tvrdnje da je Vučić u izbornoj noći dva puta telefonski razgovarao s Orbánom kako bi zatražio njegov savjet – prvi put prije priznanja poraza, a drugi put u 23:15.
Pojavile su se i spekulacije da je Orbán uvjerio srbijanskog saveznika da ne poseže za silom.
Vučić je demantirao da je razgovarao s Orbánom prije nego što je objavio priznanje poraza, ali je potvrdio kasniji telefonski razgovor. Orbán je odbio komentirati te navode za BBC.
Sat vremena prije zatvaranja birališta u Srbiji, maskirane osobe s kapuljačama zauzele su položaje u središtu Beograda. Slične skupine fotografirane su i u blizini brojnih biračkih mjesta, gdje su ih pratili izborni promatrači.
Isti broj zastupnika u parlamentima
Zanimljiva je i matematička podudarnost izbornih rezultata.
Studentska lista u Srbiji trebala bi imati 140 zastupničkih mjesta u parlamentu koji broji 250 članova.
Péter Magyar i njegova stranka Tisza osvojili su također 140 mjesta, ali u mađarskom parlamentu koji ima ukupno 199 zastupnika.
Magyar je bio jedini europski politički čelnik koji je te izborne večeri izravno nazvao srbijanske studente kako bi im čestitao na pobjedi.
„Uvijek je dobro čuti da je priča o stranci Tisza mogla poslužiti kao inspiracija drugim narodima”, izjavio je mađarski premijer za BBC.
Čelnik Studentske liste Ilija Srdanović još je uoči glasovanja istaknuo kako je mađarski izborni rezultat pokazao da je njihov politički put ispravan.
„Rezultat mađarskih izbora jasno nam je pokazao da je ono što radimo ovdje ispravno”, rekao je Srdanović.
Upravo je on bio jedan od studenata s kojima je Magyar razgovarao tijekom izborne večeri.
Obojici bi se mogla otvoriti pitanja korupcije i zlouporabe položaja
Politički poraz za Orbána i Vučića mogao bi otvoriti i novo poglavlje, povezano s mogućim istragama i kaznenim postupcima zbog korupcije i zlouporabe položaja.
Prema analizi BBC-ja, obojica bi se u budućnosti mogla suočiti s kaznenim progonom.
U Srbiji postoji Posebno tužiteljstvo za organizirani kriminal (JTOK), dok je Mađarska osnovala novo posebno tužiteljsko tijelo poznato pod kraticom NVVH.
Obje institucije imaju slične ovlasti i mogle bi biti važne u eventualnoj suradnji tijekom istraživanja slučajeva povezanih s bivšim političkim strukturama.
Posebnu pozornost privlači i projekt izgradnje željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem su sudjelovale mađarske tvrtke bliske Orbánu.
Pad nadstrešnice na željezničkom kolodvoru 1. studenoga 2024. godine, za koji se odgovornost povezivala s korupcijom i nemarom, odnio je 16 života.
Ta tragedija postala je ključni trenutak koji je potaknuo nastanak i širenje studentskog pokreta u Srbiji.
„Mislili smo da su sve jači, ali zapravo su bili sve slabiji”
Áron Timar, osnivač mađarske građanske inicijative DE, smatra da je politički pad dvojice čelnika pokazao kako dugogodišnja dominacija ne znači nužno i trajnu političku stabilnost.
„U Europi je postojala percepcija da su režimi Orbána i Vučića postajali sve snažniji što su dulje ostajali na vlasti. Zapravo su postajali sve slabiji. A kada je društvo pronašlo svoj glas i podiglo se, više nije bilo načina da se to zaustavi”, izjavio je Timar za BBC.
Političke promjene u Mađarskoj i Srbiji tako su pokazale koliko organizacija građana, međusobna suradnja i sudjelovanje mladih mogu utjecati na izborni proces.
Dugogodišnji politički saveznici, koji su godinama održavali snažan utjecaj u svojim državama, sada se suočavaju s potpuno novom političkom stvarnošću.