Narodna banka Srbije (NBS) oduzela je dozvolu za rad Alta banci iz Beograda zbog značajnog pogoršanja njenog finacsijskog stanja i ugroženosti interesa deponenata. Agencija za osiguranje depozita omogućit će isplatu osiguranih sredstava u roku od sedam radnih dana, prenosi N1.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije donio je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci, a Agencija za osiguranje depozita bit će rješenjem suda imenovana za stečajnog upravnika, saopćeno je iz NBS-a, prenio je N1 Srbija. Odluci su prethodile kontrolne aktivnosti usmjerene na povećanje likvidnosti banke. Međutim, utvrđeno je da se njeno financijsko stanje znatno pogoršalo, uz mogućnost daljnjeg pogoršanja.
“Utvrđeno je da se u prethodnom periodu financijsko stanje banke znatno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja financijskog stanja ili likvidnosti banke i s tim u svezi da su ugroženi interesi deponenata banke”, navodi se u priopćenju NBS-a.
Središnja banka Srbije istaknula je kako je odluku donijela u skladu sa Zakonom o bankama, zbog zaštite interesa deponenata i očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Agencija za osiguranje depozita će u roku od sedam radnih dana omogućiti isplatu osiguranih iznosa i raspolaganje sredstvima deponenata, u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita.
Srbijanska Narodna banka (NBS) podnijela je kaznenu prijavu protiv Alta banke, koja je u vlasništvu poduzetnika Davora Macure, bliskog donedavnoj vlasti Aleksandra Vučića. Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal provjerava transfere novca u inozemstvo, ali i moguće propuste odgovornih osoba u samoj Središnjoj banci, javlja Nova.rs.
Hitna provjera
Tužiteljstvo je u subotu priopćilo da mu je elektroničkom poštom dostavljena kaznena prijava NBS-a protiv Alta banke kao pravne osobe i više odgovornih osoba u banci. Istodobno je od policije zatražena hitna provjera cjelokupnog poslovanja banke i okolnosti koje su dovele do oduzimanja dozvole za rad.
Tužiteljstvo navodi da je još 27. listopada, nakon medijskih objava i informacija na društvenim mrežama o odljevima novca iz jedne banke prema inozemstvu, od NBS-a zatražilo podatke o svim takvim transakcijama od 27. rujna do dana dostave izvješća.
Narodna banka Srbije odgovorila je 30. listopada, ali je dostavila samo podatke iz tromjesečnih izvješća koji obuhvaćaju razdoblje do 20. rujna. Podatke za traženo razdoblje, prema njezinu odgovoru tužiteljstvu, moći će dostaviti tek nakon 4. studenoga, prenosi Index.hr.
Tužiteljstvo je 29. listopada poslalo i dodatni zahtjev koji se izričito odnosio na konverziju novca i transfere sredstava s računa Alta banke prema inozemstvu. Dan poslije zatražilo je od Službe za borbu protiv organiziranog kriminala (SBPOK) provjeru poslovanja banke i postupanja odgovornih osoba u NBS-u u vezi s mogućim odljevima novca.
Oglasili se viceguverneri
U međuvremenu su se oglasila i sva četiri viceguvernera Narodne banke Srbije. Željko Jović, Ana Ivković, Dragana Stanić i Nikola Dragašević zatražili su da tužiteljstvo ispita okolnosti koje su dovele do oduzimanja dozvole Alta banci, uključujući moguću kaznenu odgovornost unutar središnje banke, prenosi RTS.
Viceguverneri tvrde da su za stvarno financijsko stanje Alta banke doznali tek na hitnoj sjednici Izvršnog odbora održanoj u petak navečer. Prema njihovim navodima, stanje banke drastično se razlikovalo od podataka koje je ona ranije dostavljala središnjoj banci.
Zatražili su da se utvrdi kada su odgovorni u NBS-u saznali za rizike i nepravilnosti, jesu li razmatrali upozorenja zaposlenika te jesu li pravodobno poduzeli potrebne mjere. Smatraju da treba ispitati jesu li eventualni propusti posljedica postupanja ili nepostupanja koje bi moglo predstavljati kazneno djelo.
Podsjetimo, Narodna banka Srbije danas je oduzela dozvolu za rad Alta banci zbog znatnog pogoršanja njezina financijskog stanja i likvidnosti. Upravljanje bankom preneseno je na Agenciju za osiguranje depozita, koja će preuzeti poslove stečajnog upravitelja nakon odgovarajućeg sudskog rješenja.
Vlasnik Alta banke je Davor Macura, poduzetnik koji je tijekom vladavine Srpske napredne stranke izgradio velik poslovni sustav. Njegova grupacija nedavno je preuzela pet tvrtki od hrvatske Fortenova grupe, uključujući trgovačke lance IDEA, Roda i Mercator.
Oduzimanje dozvole dogodilo se samo tjedan dana nakon izbornog poraza Vučićeve stranke, uz javno iznesene sumnje da je preko Alta banke iz Srbije prebacivano više desetaka milijuna eura. Zakonitost tih transakcija tek se provjerava, a tužiteljstvo zasad nije objavilo rezultate provjera.
Upozorenje i za graničnim prijelazima s BiH
Profesori Univerziteta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić uputili su 13 dopisa nadležnim institucijama u Srbiji i inozemstvu, uključujući Europsku uniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, zahtijevajući hitnu procjenu rizika od nezakonitog iznošenja gotovine iz Srbije i razmatranje pojačanih kontrola na graničnim prijelazima i međunarodnim aerodromima.
Procjene rizika
Povod za ovu inicijativu, kako su priopćili, su najnovija događanja u financijskom sektoru Srbije, uključujući oduzimanje dozvole za rad Alta banci, kao i javno iznesene sumnje o značajnim transferima sredstava iz Srbije u inozemstvo, piše Nova.rs.
“Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja zahtijevaju provjeru, odgovorne institucije ne smiju čekati da novac nestane da bi počele raditi svoj posao”, navode Obradović i Radonjić.
Kako se navodi, dopisi su upućeni Europskoj komisiji – Generalnom direktoratu za poreze i carinsku uniju (DGTAXUD), Upravi carina Srbije, Upravi za sprječavanje pranja novca, Graničnoj policiji, aerodromima u Beogradu i Nišu, kao i nadležnim carinskim, policijskim i financijsko-obavještajnim institucijama Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.
Od nadležnih organa zatraženo je da procjene potrebu za pojačanim kontrolama prijenosa gotovine, posebno na međunarodnim aerodromima i kopnenim graničnim prijelazima, kao i da intenziviraju međunarodnu razmjenu informacija o eventualno sumnjivim financijskim tokovima.
“Srbija ne smije postati zemlja iz koje se novac sumnjivog porekla može neometano iznijeti, dok građanima ostaju posljedice mogućih zloupotreba. Zato smo tražili da institucije u Srbiji i susjednim državama blagovremeno procjene rizike i poduzmu mjere koje zakon dozvoljava”, ističu profesori.
Obavijest javnosti
Posebno je zatraženo da nadležne institucije, ako utvrde značajne nepravilnosti ili neuobičajene obrasce prekograničnog kretanja gotovine, o tome blagovremeno obavijeste javnost, uz poštovanje zakonskih ograničenja i zaštitu eventualnih istraga.
Obradović i Radonjić naglašavaju da su javno iznesene tvrdnje o međunarodnim transferima predmet provjere i da same po sebi nisu dokaz nezakonitih aktivnosti.
Njihova inicijativa usmjerena je na preventivno postupanje i kontrole zasnovane na objektivnim indikatorima rizika, a ne na ograničavanje zakonitog kretanja građana i njihove imovine.
“Novac koji je zakonito stečen i prenosi se u skladu s propisima nema razloga da bude predmet sumnje. Ali, ako postoji pokušaj iznošenja nezakonito stečenog novca, država mora da reagirati prije nego što bude kasno. Zaštita javnog interesa ne završava se na državnoj granici”, zaključuju Obradović i Radonjić.
Tko je Davor Macura, vlasnik Alta banke?
Davor Macura je srbijanski biznismen i vlasnik Alta banke i Alta Pay grupe. Macurina Alta Pay grupa u periodu od pet godina ostvarila je ukupno 59 milijuna eura neto dobiti. Samo tijekom 2024. godine dobit grupe iznosila je rekordnih 18,8 miliona eura, dok su ukupni prihodi dostigli 140 milijuna eura.
Macura je poslovanje započeo kroz mjenjačnicu, koja je 2014. godine registrirana kao gospodarsko društvo s osnivačkim kapitalom od svega 1.000 dinara. Deset godina kasnije uplaćeni kapital Alta Pay grupe dostigao je gotovo 12,5 milijardi dinara, odnosno više od 106 milijuna eura.
Njegov ulazak u bankarski sektor počeo je 2019. godine, kada je od države kupio 28,52 posto udjela u tadašnjoj JUBMES banci za približno pet milijuna eura. Do rujna 2021. godine posjedovao je 84,1 posto dionica, a kasnije je postao jedini vlasnik banke, koja je preimenovana u Alta banku.
Prema podacima koje je poslovni tjednik Radar objavio 2025. godine, neto poslovni prihodi banke povećani su s manje od šest milijuna eura u 2020. na 42,7 milijuna eura u 2024. godini, dok je dobit povećana s nešto više od 100.000 na gotovo 13,7 milijuana eura.
Poslovne veze s državom i ljudima bliskim vlasti
Radar je u istraživanju naveo kako je Macurin poslovni uspon pratio niz poslova s državnim pduzećima i institucijama.
Elektroprivreda Srbije (EPS) je u studenom 2023. godine, bez tendera, angažirala Alta Pay kao posrednika za elektronsko plaćanje računa za struju. Prema pisanju Radara, kasnije je ugovoreno i da potrošači iz Beograda račune za električnu energiju plaćaju putem računa EPS-a u Alta banci.
Radar je pisao i o Macurinim poslovnim vezama s Nikolom Petrovićem, bivšim direktorom Elektromreže Srbije i kumom Aleksandra Vučića.
Jedan od značajnijih Macurinih poslova bila je i kupnja nekadašnjeg kompleksa IMT-a na Novom Beogradu. Njegova tvrtka ABL Solvent krajem 2021. godine kupila je kompleks za približno 70,6 milijuna eura, čime je stekla pravo korištenja oko 35 hektara zemljišta. Nakon zakonskih promjena omogućena je konverzija tog prava u vlasništvo bez naknade, a poslovni tjednik Radar je 2025. tržišnu vrijednost zemljišta procjenjivao na oko 250 milijuna eura.
Macura je pokušao proširiti poslovanje i na austrijsku Addiko banku. Međutim, Europska središnja banka privremeno je suspendirala pravo glasa Alta Pay grupi i tvrtki Diplomat Pay zbog sumnje da su povezane osobe. Suspenzija je kasnije ukinuta, a Alta Pay je zadržala pravo glasa na osnovu udjela od 9,63 posto, prema podacima koje je Radar objavio u srpnju 2025. godine.
/Desk/