Odnosi između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država prolaze kroz sve ozbiljniju krizu obilježenu nesuglasicama oko razmjene obavještajnih podataka, sankcija Rusiji, ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu i načina na koji bi se mogao okončati rat. Istodobno se produbljuje nepovjerenje između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Tijekom vikenda Ukrajina je izvela jedan od svojih najvećih napada bespilotnim letjelicama na Rusiju ove godine. Među metama bio je i važan naftni terminal u Sankt Peterburgu, unatoč Trumpovu zahtjevu da Kijev prestane napadati ruska postrojenja za preradu nafte.
Washington pokušava smanjiti pritisak na cijene nafte i dizela uoči ključnih izbora za američki Kongres. Cijene dizela pritom su dosegnule rekordnu razinu.
Trump je prošlog tjedna ukrajinske napade na ruske rafinerije nazvao „sramotom”, ustvrdivši da je sa Zelenskim teže pregovarati nego s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Zelenski mu je odgovorio u intervjuu u nedjelju, poručivši kako je „bolje imati partnere koji su vrlo otvoreni i jasni nego one koji su ubojice, čak i kada im je osmijeh na licu”. Njegova izjava protumačena je kao aluzija na Trumpov odnos s Rusijom.
Trump je ponovno kritizirao ukrajinskog predsjednika u objavi na društvenoj mreži Truth Social, tvrdeći da Zelenski „ne želi završiti ovaj rat i vjerojatno to nikada nije ni želio”.
Odnosi između dvojice čelnika sada su, čini se, na najnižoj razini od njihova burnog susreta u Bijeloj kući prije 18 mjeseci.
Zelenski poručuje da je Ukrajina spremna na mir
Zelenski već dulje vrijeme ističe da je spreman na mirovne pregovore, ali samo ako se mogu zajamčiti sigurnost i budućnost Ukrajine.
U nedjelju je razgovarao sa Steveom Witkoffom, američkim posebnim izaslanikom, te Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom. Prema njegovim riječima, riječ je o dijelu neprekidnih diplomatskih kontakata usmjerenih prema postizanju mira.
„S naše strane činimo sve kako bismo to ostvarili i osigurali da američki stav bude snažan te pridonese približavanju miru”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
U ponedjeljak je dodatno poručio da Ukrajina nikada nije željela ovaj rat te da je prihvatila doslovno svaki pokušaj svojih partnera da se sukob završi na dostojanstven način.
Zelenski je u ponedjeljak razgovarao i s papom Lavom XIV., potvrdio je Vatikan.
Papin razgovor s ukrajinskim predsjednikom uslijedio je samo nekoliko dana nakon njegova telefonskog razgovora s Putinom, tijekom kojeg je izrazio zabrinutost zbog „teške humanitarne situacije” u ukrajinskom gradu Oleshkyju, koji je pod ruskom okupacijom. Ukrajinske vlasti tvrde da je ondje oko 2000 civila zarobljeno bez pristupa hrani i osnovnim lijekovima.
Washington ublažava pritisak na Rusiju
Trump je branio nedavne ustupke Rusiji u vezi sa sankcijama. Među njima su izuzeće kojim se omogućuje izvoz ruskog dizela te dodatna mjera kojom se Rusija izuzima iz opsežnih gospodarskih kazni predviđenih američkim Kongresom.
„Pregovaram o miru u ratu između Rusije i Ukrajine i ne želim učiniti ništa čime bih, iz čiste nepromišljenosti, otjerao Rusiju od pregovaračkog stola”, napisao je Trump u nedjelju.
Zelenski je u intervjuu za NBC-jevu emisiju „Meet the Press” ocijenio da takva izuzeća jačaju Putinove ratne napore, dok Rusija, prema njegovim riječima, ne ostvaruje očekivane rezultate na bojištu.
U Kijevu i europskim prijestolnicama sve je izraženija zabrinutost da bi Trumpova administracija mogla napraviti dodatne ustupke Moskvi kako bi navela Putina da prihvati mirovni sporazum.
Zelenski je upozorio da bi svrstavanje SAD-a na rusku stranu predstavljalo „povijesnu pogrešku”. Dodao je da želi vjerovati Trumpu i nada se da će američki predsjednik promijeniti svoj odnos prema Putinu.
Na pitanje smatra li Trumpa saveznikom Ukrajine, Zelenski je odgovorio: „Nadam se.”
Mogući razgovori SAD-a, Rusije i Kine bez Ukrajine
Dodatnu zabrinutost u Kijevu izazvala su izvješća o mogućem trostranom sastanku SAD-a, Rusije i Kine sljedećeg mjeseca, na kojem bi se razgovaralo o rješavanju sukoba, ali bez sudjelovanja Ukrajine.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u ponedjeljak tijekom posjeta Uzbekistanu da se o takvom sastanku razgovaralo, ali da ne zna je li išta konačno dogovoreno.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha upozorio je da takav sastanak ne bi pridonio miru, nego bi mogao imati suprotan učinak i potaknuti Putina da nastavi rat.
„Pozivanje Putina na takav sastanak potaknulo bi njegovu želju za vlastitim veličanjem i dalo mu položaj koji ne zaslužuje”, napisao je Sibiha na društvenoj mreži X.
Kremlj je u ponedjeljak priopćio da nitko nije iznio niti razmatrao konkretne prijedloge ili dogovore, bilo o samom sastanku, bilo o njegovu mogućem dnevnom redu i sadržaju.
Ukrajinski napadi na rusku infrastrukturu se nastavljaju
Unatoč Trumpovim zahtjevima, Ukrajina nastavlja napade dugog dometa na ciljeve unutar Rusije.
Jedna od meta tijekom vikenda bio je naftni terminal u Sankt Peterburgu, koji može obraditi do 12,5 milijuna tona nafte godišnje. Ukrajinska tvrtka Fire Point, proizvođač bespilotnih letjelica korištenih u napadu, izvijestila je da je nakon udara izbio požar na području terminala.
Prema ruskoj distribucijskoj tvrtki Ozon, napadnut je i logistički centar u Sankt Peterburgu, kao i podatkovni centar povezan s ruskom društvenom mrežom VKontakte.
Lokalne vlasti izvijestile su da je u napadima poginula jedna osoba, dok ih je pet ozlijeđeno. Oštećene su i stambene kuće.
Prije tjedan dana Trump je izjavio da su Rusija i Ukrajina pristale prestati napadati energetsku infrastrukturu jedna drugoj. Međutim, ni Kijev ni Moskva nisu potvrdili postojanje takvog dogovora.
Ukrajina je nakratko obustavila napade te vrste, ali Rusija je nastavila napadati ukrajinska energetska postrojenja i gradove.
„Otkako je američki predsjednik prije tjedan dana objavio energetsko primirje, Rusija je namjerno 76 puta napala ukrajinski energetski sektor te naftnu i plinsku infrastrukturu”, napisao je Zelenski u nedjelju.
U ponedjeljak je izvijestio i da je ruski napad bespilotnim letjelicama na Harkivsku oblast odnio šest života, među kojima su troje djece.
Podijelivši zamućenu fotografiju jedne od žrtava, malog djeteta u dječjim kolicima, Zelenski je poručio da ta stravična slika pokazuje „istinu o ovom ratu”.
„Živote treba zaštititi. Ukrajini je potrebna protuzračna obrana. Ne može se razmišljati o zarađivanju novca s Rusijom dok ona nastavlja ovaj besmisleni rat”, napisao je.
Spor oko obavještajnih podataka i upozorenja na raketne napade
Napetosti između Washingtona i Kijeva dodatno su pojačane optužbama zbog smanjenja američke satelitske i obavještajne potpore ukrajinskoj vojsci.
Zelenski je u nedjelju ponovio da promjene u sustavu Starlink, koji je u vlasništvu milijardera Elona Muska, ograničavaju brzinu ukrajinskih bespilotnih letjelica kratkog dometa i onih koje se koriste na bojištu. Takve je promjene opisao kao „poruku američke vlade”.
Trumpova administracija odbacila je tvrdnje da je naredila ograničavanje te usluge.
Washington je također odbacio optužbe Kijeva da Ukrajini više ne dostavlja obavještajne podatke o nadolazećim balističkim projektilima.
Zelenski je u ponedjeljak izjavio da Kijev nije dobio nikakvo prethodno upozorenje o nedjeljnim noćnim raketnim napadima, dodajući da se, prema njegovim tvrdnjama, isto dogodilo više puta tijekom proteklog tjedna.
„Još jedan ruski napad balističkim projektilima dogodio se tijekom noći u nekoliko valova, a naši nam partneri ponovno nisu dali nikakvo prethodno upozorenje”, napisao je.
Američke satelitske mreže ključne su za upozoravanje ukrajinske vojske na nadolazeće raketne napade. Ruski napadi balističkim projektilima usmjereni su i na narušavanje svakodnevnog života civila te uništavanje ključne infrastrukture.
Rubio je u ponedjeljak odbacio Zelenskijeve tvrdnje.
„Ne znam odakle mu te informacije ni zašto to govori medijima. Trebali biste njega pitati”, rekao je novinarima, dodajući da nije bilo nikakve obustave razmjene podataka.
Govoreći o ukrajinskom predsjedniku, Rubio je poručio da bi se Zelenski trebao usredotočiti na završetak rata.
„To je ono na što bi se trebao usredotočiti, a i mi se želimo usredotočiti na to – na okončanje ovog rata”, zaključio je američki državni tajnik.
Duboko nepovjerenje otežava put prema miru
Sve veće nesuglasice oko sankcija, vojnih operacija, obavještajne potpore i mogućih pregovora pokazuju koliko su odnosi Washingtona i Kijeva postali krhki.
Dok Trump nastoji postići dogovor s Moskvom i smanjiti gospodarski pritisak, Zelenski upozorava da ustupci Rusiji mogu dodatno ojačati njezine ratne kapacitete i oslabiti položaj Ukrajine.
Iako obje strane javno govore o potrebi završetka rata, međusobne optužbe i nedostatak povjerenja sve više otežavaju postizanje zajedničkog pristupa miru.