Građane Bosne i Hercegovine mogla bi očekivati iznimno teška zima zbog problema u elektroenergetskom sektoru, nedostatka vode u hidroelektranama i mogućeg poskupljenja električne energije. Ekonomski analitičar i stručnjak za energetiku Damir Miljević upozorio je u emisiji N1 Dan uživo da bi struja u Republici Srpskoj mogla poskupjeti između 20 i 30 posto, dok bi povećana potrošnja zbog grijanja mogla dodatno opteretiti elektroenergetski sustav.
Struja bi mogla poskupjeti između 20 i 30 posto
Komentirajući najave Vlade Republike Srpske da će Termoelektrana Ugljevik ponovno početi raditi za sedam do deset dana, uz obećanje da do ožujka sljedeće godine neće biti redukcija ni poskupljenja električne energije, Miljević je izrazio sumnju u takav scenarij.
„Građani mogu vjerovati tim obećanjima kao što su vjerovali svim dosadašnjim obećanjima. Nadam se da će biti onako kako Vlada kaže, ali nisam baš siguran da se ugljen može trajno osigurati za Ugljevik, za cijelu sezonu”, kazao je Miljević.
Miljević smatra da je poskupljenje električne energije neizbježno, iako još nije poznato kada bi do njega moglo doći.
„Što se tiče poskupljenja električne energije, ono će se sigurno dogoditi. Hoće li to biti do kraja godine ili u ožujku sljedeće godine, građanima je svejedno jer će pogoditi njihove proračune”, upozorio je.
Nakon najava direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića o mogućem zahtjevu za povećanje cijene električne energije i mrežarine za 50 posto, Miljević je iznio vlastitu procjenu.
„Očekujem da će poskupljenje iznositi između 20 i 30 posto, što bi donekle poboljšalo financijsku situaciju Elektroprivrede Republike Srpske. Ne znam kako će odlučiti Vlada i regulator, odnosno hoće li povećanje biti upravo toliko ili nešto manje”, rekao je.
Dodao je da u domaćem energetskom sektoru često prevladavaju politički, a ne ekonomski interesi.
Nedostatak vode i grijanje na struju mogli bi izazvati nove probleme
Kao jedan od najvećih izazova predstojeće zime Miljević je izdvojio nedovoljan dotok vode u hidroelektrane.
„Trenutačno će najveći problem ove zime biti nedovoljan dotok vode u hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, što će sve tri elektroprivrede natjerati na uvoz skupe električne energije iz inozemstva”, upozorio je.
Zbog problema s grijanjem u pojedinim gradovima i visokih cijena peleta očekuje da bi se veći broj građana mogao okrenuti električnoj energiji.
„Građani će, ovisno o tome kakva bude zima, morati dodatno zagrijavati svoje domove ili se grijati na električnu energiju, što otvara čitav niz novih problema, uključujući preopterećenje sustava”, objasnio je.
Ugljevik je samo jedan od problema: Miljević govori o sustavnom kolapsu
Govoreći o obustavi proizvodnje u Termoelektrani Ugljevik, Miljević je ocijenio da je riječ o mnogo širem problemu.
„Imamo sustavni kolaps kada je riječ o svim državnim termoelektranama. Trenutačno je najočitiji primjer Ugljevik. U Federaciji BiH, u Elektroprivredi BiH, već 15 godina imamo sustavni problem s ugljenom i rudnicima ugljena koji posluju s gubitkom”, kazao je.
Upozorio je da su termoenergetski kapaciteti u BiH stariji od 50 godina te da se ozbiljna ulaganja i rješavanje problema godinama odgađaju.
„Čudi me što sada najavljuju da će elektrana proraditi za deset dana. Što je bio problem nabaviti ugljen prije 15 dana? Zašto je uopće morala stati? Pokretanje termoelektrane nije jednostavan ni jeftin proces. To košta”, istaknuo je.
Smatra da su česte smjene direktora u Ugljeviku uglavnom služile odvraćanju pozornosti, dok su izostala ulaganja u novu rudarsku mehanizaciju.
Govoreći o mogućnosti dugoročne sanacije, kazao je da ne vidi ozbiljne financijske i tehničke planove, osobito zbog otežanog pristupa kreditima za ulaganja u ugljen.
Osvrnuo se i na projekt Comsar, povezan s Rašidom Serdarovim, ističući da su izgubljene godine bez očekivanih ulaganja i otvaranja novog rudarskog kopa. Prijenos eksploatacijskog polja Istok 2 na Gas-Res protumačio je kao znak da donositelji odluka nisu računali na dugoročni rad termoelektrane.
Na pitanje tko je odgovoran za stanje u Ugljeviku, poručio je:
„Mislim da bi joj najviše moglo pomoći ogledalo, odnosno da pred njega stanu svi predsjednici političkih stranaka i kadrovi koji sudjeluju u formiranju vlasti u Republici Srpskoj. Kada se dobro pogledaju, pronaći će krivca.”
Poskupljenje struje moglo bi dodatno povećati cijene hrane
Miljević je upozorio da bi energetska kriza mogla dodatno povećati troškove života.
„Posljedice ove loše godine u poljoprivredi početkom sljedeće godine odrazit će se na cijene prehrambenih proizvoda, mesa, pšenice, ulja i ostalih namirnica”, kazao je.
„Kada svemu tome dodate poskupljenje električne energije, koje će dodatno povećati troškove, situacija nije nimalo dobra”, dodao je.
Energetska tranzicija: Vrijeme je za uzbunu
Miljević je kritizirao dugogodišnje zanemarivanje energetskog sektora i izostanak ozbiljnih ulaganja u obnovljive izvore energije.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regije u energetskoj tranziciji. Umjesto razvoja solarnih elektrana na krovovima kućanstava, poslovnih objekata i javnih ustanova, vlasti su pogodovale pojedinim investitorima putem koncesija i subvencija.
Također je kritizirao neiskorištavanje javnih aukcija za ulaganja u solarnu energiju i energiju vjetra, iako takav mehanizam postoji u zakonima.
„U suštini, ovo je pitanje korupcije i vladavine prava u zemlji, a ne pitanje energetike”, ocijenio je.
„Nalazimo se u vrlo nezgodnoj situaciji i nikako da se probudimo iz mrtvila koje vlada u elektroenergetskom sektoru. Mislim da je vrijeme za uzbunu, ali ne i za paniku”, upozorio je.
Nema dobrih vijesti ni za cijene goriva
Govoreći o globalnim poremećajima na tržištu energenata, Miljević je naglasio da Bosna i Hercegovina ovisi o uvozu naftnih derivata, bez aktivne rafinerije i odgovarajućih strateških zaliha.
„Moje skromno osobno mišljenje jest da se cijena više nikada neće vratiti na razinu na kojoj je bila jer je riječ o globalnom poremećaju”, rekao je komentirajući mogućnost povratka cijena goriva na razine prije poremećaja povezanih s Hormuškim tjesnacem.
Prema njegovoj procjeni, eventualno smanjenje potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa moglo bi dugoročno utjecati na cijene, ali ozbiljnije pojeftinjenje do kraja ove godine ne očekuje.
„Ne očekujem nikakvo ozbiljno pojeftinjenje goriva ove godine. Cijena eventualno može pasti za nekoliko feninga, ali trend je uzlazni”, zaključio je Miljević za N1.