Iz Ureda za odnose s javnošću američkog State Departmenta, u odgovoru na pitanje za portal Detektor, naveli su kako su SAD posvećene partnerstvu s BiH u cilju diverzifikacije njenog energetskog sektora i donošenja napretka svim njenim građanima.
U odgovoru su dodali da će plinovod Južna interkonekcija, koji je bio prioritet Vlade SAD-a tijekom posljednje tri administracije, proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH, dajući državi veću kontrolu nad opskrbom energijom kroz osiguranje pristupa prirodnom plinu zasnovano na tržišnim uslovima i smanjenje zavisnosti od jedinog, nepouzdanog izvora.
“Izvoz energenata iz SAD-a središnji je stub naše ekonomske suradnje s europskim partnerima”, naveli su u odgovoru.
Prema njihovim riječima, SAD imaju resurse podržati napore Europe u oslobađanju od ovisnosti od ruske energije i potakne ekonomski rast. Američke tvrtke su pouzdani partneri i spremne su preuzeti inicijativu čak i onda kada drugi to nisu. Pažljivo ćemo pratiti one koji daju prednost političkoj dobiti i ovisnosti od ruske energije u odnosu na energetsku sigurnost”, dodali su iz Ureda.
Bosna i Hercegovina cjelokupan plin uvozi iz Rusije.
BiH i Hrvatska potpisale su u travnju ove godine međudržavni sporazum Južna interkonekcija o izgradnji plinovoda. Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno dobavlja plin iz jednog pravca.
Tijekom 2025. godine odlučeno je kako će Južnu interkonekciju raditi tvrtka ‘BH Gas’, ali je naknadno zakon promijenjen te je taj posao dobila američka tvrtka AAFS, što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i procesa.
Vijeće ministara će na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. srpnja, po prvi put razmatrati nacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.
U SAD-u se trenutno razmatra zakon o sankcioniranju Rusije iz 2025. koji je predložio senator Lindsey Graham, a podržao predsjednik SAD-a Donald Trump, a koji je usmjeren na rusku ratnu ekonomiju i uključuje, između ostaloga, carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskom energijom, blokade viza i imovine za rukovodstva, piše Detektor.
Najveći uvoznici ruskog plina su Energoinvest u FBiH i GAS-RES iz RS-a. Energoinvest je u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, a GAS-RES u 100% vlasništvu Vlade RS.
Tko uvozi ruski plin za Federaciju BiH?
No, kada je riječ o uvozu ruskog plina u BiH, dominantan uvoznik ruskog plina za Federaciju BiH je sarajevski Energoinvenst, čiji je aktualni direktor Mirza Ustamujić, na tu dužnost inače imenovan na prijedlog SDP-a, a koji je prije bio politički aktivan kroz stranku SBB. Energoinvest od uvodza ruskog plina bilježi značajnu dobit.
Energoinvest d.d. Sarajevo je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, koja posjeduje 67% državnog kapitala u toj tvrtci, dok ostali udio čine manji dioničari i fondovi.
Poznato je da Energoinvest uvozi prirodni plina za Federaciju BiH, te ga isporučuje distributivnim tvrtkama i velikim industrijskim potrošačima. U ranijim izvješćima tvrtke i revizorskim nalazima navedeno je kako se najveći dio prihoda ostvaruje upravo prodajom prirodnog plina.
Naime, prema analizi polugodišnjeg financijskog izvješća i pisanju portala Biznisinfo, Energoinvest Sarajevo nastavlja s dobrim poslovnim rezultatima i u ovoj godini i skoro je udvostručio neto dobit u odnosu na isti period 2025. godine.
Energoinvest je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario neto dobit od 13,65 milijuna KM, dok je u istom periodu prošle godine ona iznosila 7,01 milijun KM, što predstavlja rast od gotovo 95%.
Ukupni prihodi kompanije ostali su gotovo na prošlogodišnju razinu i iznosili su 93,32 milijuna KM, u odnosu na 94,16 milijuna KM godinu ranije. S druge strane, ukupni rashodi smanjeni su sa 87,14 milijuna KM na 79,66 milijuna KM, što je u najvećoj mjeri doprinijelo značajnom rastu dobiti.
Iako financijski izvještaj ne razdvaja prihode po pojedinačnim proizvodima, iz njegove strukture jasno je vidljivo kako najveći dio poslovanja Energoinvesta dolazi od prodaje robe.
Od ukupno 91,32 milijuna KM prihoda iz ugovora s kupcima, čak 89,30 milijuna KM odnosi se na prihode od prodaje robe, dok su prihodi od pruženih usluga višestruko manji.
Na to upućuje i aktualno financijsko izvješće, budući da Energoinvest u prvoj polovici godine nije imao značajnije prihode od inženjerskih usluga ili realizacije velikih projekata. Prihodi od pruženih usluga na domaćem tržištu iznosili su svega 193,5 tisuća KM, dok su na inozemnom tržištu iznosili 1,83 milijuna KM.
Financijsko izvješće pokazuje kako je glavni razlog rasta dobiti značajno smanjenje troškova nabavke robe. Naime, nabavna vrijednost prodane robe pala je sa 72,90 milijuna KM u prvih šest mjeseci prošle godine na 66,64 milijuna KM u istom periodu ove godine, odnosno za više od šest milijuna maraka.
Istovremeno, prihodi od prodaje robe ostali su gotovo nepromijenjeni, što je rezultiralo znatno većom razlikom između prodajne i nabavne vrijednosti robe, a time i značajno većom dobiti, piše na kraju teksta Biznisinfo.
Tko uvozi ruski plin za Republiku Srpsku?
Tvrtka GAS-RES najveći je uvoznik ruskog plina iz Rusije u RS-u i jedan od njih dva u BiH i u 100% je u vlasništvu RS-a. Prema izjavi koju je dao direktor GAS-RES-a Nikica Vranješ u ožujku ove godine za portal Theprestige, tijekom 2005. godine ta tvrtka uvezla je skoro 40 milijuna kubnih metara prirodnog ruskog plina, a prema njegovim riječima, slična dinamika je predviđena i ove godine.
Međutim, Vranješ ističe kako RS i GAS-RES, izzgradnju plinovoda Južna interkonekscija, trebaju “analizirati sve opcije i razmotriti na koji način mogu sudjelovati u tom projektu”.
“I ranije smo se zalagali za divezifikaciju plinskih izvora u BiH i RS. Ostaje otvorenim samo pitanje na koji način RS može doći do novih izvora opskrbe prirodnim plinom iz južnog i zapadnog pravca. Opcije o kojima treba razmišljati su opskrba LNG-em sa terminala na Krku, kao i opskba prirodnim plinom sa plinskih burzi u Europi. Logično je kako se u tom smislu razmišlja o najkraćoj, a samim tim i najisplativijmo i tehnološki najizvodljicijoj vezi. Jedan od takvih pravaca mogao bi podrazumijevati i nove interkonekcijske točke poput one kod Broda, s izravnom vezom na plinsku mrežu Republike hrvatske kod Slavonskog Broda. Preko ove interkonekcijske točke, Republika Srpska bi bila povezana s terminalom za ukapljeni prirodni plin na ostrvu Krku, ali s europskom plinskom mrežom i europskim plinskim burzama. Ne treba isključiti iz razmatranja ni izravnu vezu s Južnom interkonekcijom preko Travnika, Jajca ili Zenice. U svakom slučaju, smatramo kako treba prilagoditi energetske razvojne planove i strategije novim, izmijenjenim okolnostima, a sve u interesu potrošača i razvoja gospodarstva Republike Srpske”, kazao je direktor GAS-RES-a za ThePrestige.ba.
Prema ovome jasno je da RS, unatoč politici koja naglašava bliske odnose s Rusijom, na izgradnju plinovoda Južna interkonekcija ne gleda s podozrenjem već kao mogućnost gospodarskog razvoja i povoljnije nabavke plina za potrošače.
(Republika/V.S.Herceg)